Riječ je o najbrže rastućoj neurološkoj bolesti u svijetu – procjenjuje se da s Parkinsonovom bolešću živi više od 10 milijuna ljudi

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježen je u subotu na Cvjetnom trgu s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se suočava oko 17.500 oboljelih hrvatskih građana, te naglaskom na poboljšanje kvalitete njihova života i sustava skrbi.

Obilježavanje se, šesnaestu godinu zaredom, održalo u organizaciji udruge Parkinson i mi u središtu Zagreba, od 11 do 13 sati, a građanima su podijeljeni informativni materijali i crveni tulipani kao simbol borbe protiv ove bolesti.

Riječ je o najbrže rastućoj neurološkoj bolesti u svijetu – procjenjuje se da s Parkinsonovom bolešću živi više od 10 milijuna ljudi, a u posljednjih 25 godina njihov se broj udvostručio.

Bolest uzrokuje progresivnu degeneraciju mozga te utječe na pokretljivost, ravnotežu i koordinaciju. S obzirom na porast broja oboljelih, stručnjaci ističu kako je ključno osigurati pravodobnu dijagnozu i sustavnu podršku oboljelima.

Uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba, na Cvjetnom trgu psiholozi će pružati podršku oboljelima kroz ‘mentalni kutak’, dok će fizioterapeuti voditi plesne i individualne vježbe s ciljem poticanja fizičke aktivnosti, uz poruku ‘Ostanite fizički i mentalno aktivni unatoč Parkinsonu’.

Ovogodišnja europska kampanja nosi poruku ‘Premostimo jaz u skrbi’, upozorava na nedostatke u sustavu podrške i naglašava potrebu za sustavnim rješenjima.

Među prioritetima se ističu pravodobno pružanje jasnih i dostupnih informacija odmah nakon postavljanja dijagnoze, osiguranje pristupa posebno educiranom zdravstvenom osoblju, poput medicinskih sestara specijaliziranih za Parkinsonovu bolest te prilagodba zdravstvenog sustava potrebama oboljelih kako bolest napreduje.

Parkinsonova bolest prvi je put opisana 1817. godine u radu britanskog liječnika Jamesa Parkinsona ‘Esej o drhtajućoj paralizi’, a njegov rođendan, 11. travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsonove bolesti.

Ta progresivna neurološka bolest nastaje zbog smanjenog lučenja dopamina u dijelu mozga odgovornom za kontrolu pokreta. Najčešće se javlja u starijoj dobi i nešto češće pogađa muškarce, no može se razviti i kod mlađih osoba.

Točan uzrok nije poznat, no povećan rizik uočen je kod osoba s obiteljskom anamnezom, kao i kod izloženosti zagađenom zraku, pesticidima i određenim kemikalijama.

Simptomi uključuju tremor (drhtanje), ukočenost mišića i smanjenu mimiku. Uz to, oboljeli mogu imati poteškoće s govorom i pisanjem, kao i depresiju i anksioznost. Česti su i poremećaji spavanja, koji dodatno pogoršavaju neurološko stanje.

Iako ne postoji specifičan lijek, terapija koja uključuje lijekove poput levodope i karbidope, uz fizioterapiju i rehabilitaciju, može pomoći u poboljšanju kvalitete života i svakodnevnog funkcioniranja.

Oboljeli su često suočeni i sa stigmatizacijom te diskriminacijom, osobito na radnom mjestu, zbog čega stručnjaci ističu važnost edukacije javnosti i osiguranja ravnopravnog pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama.

NaviFut služi osobama koje imaju invaliditet gornjih ekstremiteta udova jer se mogu koristiti kursorom bez korištenja ruku

Osobe s invaliditetom nastoje živjeti što normalniji život pokušavajuči pronaći alternativu kako bi nadomjestili to što neku životnu funkciju ne mogu obavljati na identiačn način kao i osobe bez invaliditeta.

Kako bi osobama s invaliditetom gornjih ekstremiteta moglo biti omogućano da se koriste računalnom tehnologijom, moraju postojati određene preinake. Upravo to sada će biti omogućeno svima.

Naime, talijanski inžinjer osmislio je računalni miš koji se pokreće nogom pod nazivom ‘NaviFut’. Radi se o kompujtorskom joysticu koji je napravljen tako da se s njim upravlja isključivo pomoću nogu.

Da, dobro ste pročitali, ovaj miš služi osobama koje imaju invaliditet gornjih ekstremiteta ili amputaciju gornjih udova jer se mogu koristiti kursorom bez korištenja ruku, te tako neometano obavljati sve potrebne zadatke na računalu.

Uređaj je dizajniran imajući na umu ergonomiju i njegovu dugotrajnu upotrebu. Njegov oblik omogućuje stopalu da udobno leži na vrhu, s većinom težine koja se oslanja na petu. To ga čini prikladnim za dulju upotrebu bez izazivanja prekomjernog naprezanja

Micanje kursora gore dolje po ekranu postiže se laganim kotrljanjem uređaja po podu, dok se klik dobiva guranjem noge prema naprijed.

Funkcija koja glumi lijevi klik miša dobiva se tako što korisnik nogu rotira lagano prema unutra, dok se desni klik miša pokreće tako što korisnik okrene nogu lagano prema van.

S vremenom i vježbom kretnje postaju prirodnije, te odgovarajuće pokrete korisnik počne raditi automatizmom pa korisnici u kratkom roku mogu postići veliku razinu preciznosti pri korištenju. Upravo zato ovaj miš je stvoren za za neometano rješavanje svakodnevnih zadataka.

Uređaj uključuje integrirani optički senzor rezolucije do 1600 DPI što osigurava dobru razinu preciznosti, a osjetljivost pri dodiru može se podesiti kao i kod uobičajenog računalnog miša.

NaviFut je kompatibilan s više podloga, a ako je podloga suviše meka ili hrapava može se postaviti podloga za miš ispod uređaja kako bi se poboljšalo kretanje istog.

Uređaj se može koristi s bilo kojom nogom ovisno o preferencijama korisnika. Vanjsko kućište uređaja izrađeno je 3D printanjem s PLA, biorazgradivim plastičnim materijalom tako da nije štetno po okoliš. Miš je bežičan te uređaj mora biti povezan internetskom vezom.

Iako ovaj uređaj služi osobama s invaliditetom gornjih ekstremiteta kao što su osobe koje imaju amputirane ruke ili gornje udove, osobe koje boluju od hemipareze, kao i ljudi koji boluju od tumora u ruci.

Osim osoba s invaliditetom gornjih ekstremiteta, nožni miš mogu koristiti i ljudi koji žele smanjiti naprezanje i nepravilan položaj ruke do kojeg dolazi tijekom višesatnog korištenja miša.

Za kupce unutar Europske unije NaviFut može se naručiti preko Amazona ovdje.

Mnogi samozvani influenceri navodno šire “obmanjujuće informacije” o lijekovima na recept u ‘etički problematičnim’ plaćenim promocijama

Prema istraživanjima Sveučilišta u Beču, Sveučilišta Colorado Boulder i Dartmouth Collegea otkriveno je da je angažman influencera u marketingu lijekova koji pokrivaju sve tegobe – od problema s migrenama do mršavljenja, ‘konzistentno povezana s dezinformacijama’.

Obično se takve promocije sastoje od priča prožetih ‘osobnim pričama i iskustvima’, a riječ je o formatima koji takvo slabo prikriveno oglašavanje čine ‘vrlo uvjerljivim’ i pritom ga ne ometaju ni ograničen nadzor ni provedba.

Ukazujući na ‘sve prisutniji i snažniji fenomen’ influencera s ‘vrlo ograničenim stručnim znanjem’, koje određene tvrtke plaćaju za promociju lijekova na recept, znanstvenici smatraju da je javnome zdravstvu potrebna bolja zaštita te su upozorili na ‘hitnu potrebu’ uvođenja novih pravila.

Potencijalno vrlo štetan utjecaj i djelovanje takvih influencera olakšava više faktora: ‘slab i zastario regulatorni nadzor’, ciljana publika koja je u nekim slučajevima nedovoljno obrazovana i nedorasla ‘prepoznavanju promotivne marketinške namjere, osobito kada je takav materijal ‘ugrađen u osobne narative’, odnosno u navodne priče osoba koje su isprobale ‘čudotvorne lijekove i pripravke’.

U stručnom radu koji je objavila Američka liječnička udruga (American Medical Association) istraživači pozivaju na važnost donošenja ‘ažuriranih regulatornih smjernica, na strože i standardizirane zahtjeve za otkrivanjem informacija, na poboljšanu odgovornost platforme i na ciljane inicijative kada je posrijedi digitalna pismenost’.

Influenceri se ne suočavaju samo s kritikama zbog neumoljivog ‘lova na selfije’ na lokacijama na kojima obitavaju rijetki primjerci flore i faune, već ih optužuju i za prodaju upitnih naputaka za razne dijete na platformama poput TikToka.

Godine 2024. je Statista – njemačka online platforma specijalizirana za prikupljanje i vizualizaciju podataka sa sjedištem u Münchenu, objavila izvješće koje upućuje na to da bi se utjecaj influencera mogao početi smanjivati usred ‘sve većeg skepticizma’ zbog njihove povezanosti s određenim tvrtkama.

No, istodobno je poražavajući podatak po kojemu je Gallupovo istraživanje, objavljeno u međuvremenu, pokazalo da se četvero od 10 mladih Amerikanaca ili njih čak 40 posto okreće upravo influencerima da bi išlo ukorak s raznim ‘aktualnim’ vijestima i informacijama.