Moderna vremena
Zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini
Dvodnevna konferencija ‘Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj’, koja je počela u utorak u Zagrebu predstavljanjem vodećih znanstvenica iz dviju zemalja, utvrdila je da je formalna zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini, ali da ona opada na upravnim pozicijama
Konferencija čiji je poticatelj i vodeći organizator akademik Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, uz Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu i Fakultet biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, prvog dana se održava u Zagrebu, a drugog u Rijeci.
Prodekanica PMF-a Marijana Đaković kazala je da su na PMF-u iznimno ponosni na činjenicu da se razlike na PMF-u temelje isključivo na izvrsnosti i znanstvenim zaslugama, te da su postigli gotovo idealan rodni paritet s 46 posto udjelom žena.
Nažalost, postizanje takve pravedne zastupljenosti nije prevladavajuće među sveučilištima diljem svijeta, kazala je i navela da je Sveučilište Harvard imenovalo svoju prvu predsjednicu 2018. godine, a Sveučilište u Zagrebu prvu dekanicu 2002., a PMF već 1997. godine.
Unatoč suočavanju s brojnim nejednakostima kroz stoljeća, žene su igrale ključnu ulogu u oblikovanju znanosti i društva. Aktivno su pridonosile velikim otkrićima, velikim projektima i postigle značajna postignuća, ali često bez odgovarajućih zasluga, kazala je.
Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith također je istaknuo veliku zastupljenost žena na Institutu. Oko 60 posto mladih znanstvenika su žene, što se nažalost svodi na oko 50 posto na višim pozicijama, pa na oko 40 posto šefova zavoda, kazao je.
Iako je situacija u ovoj zemlji i na vodećim znanstvenim institucijama bolja nego u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi, još uvijek ima puno za učiniti na poticanju i uključivanju žena na vodeće uloge, zaključio je.
Među znanstvenicima s doktoratom žene čine 49,5 posto
Ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić kazala je da udio žena među znanstvenicima s doktoratom u Hrvatskoj iznosi 49,5 posto, postotak žena u javnim visokim učilištima 51 posto, a u javnim znanstvenim institutima 57 posto.
Također, u prošloj akademskoj godini dodijeljeno je ukupno 186 stipendija studenticama STEM nastavnih programa u odnosu na 69 stipendija za studente, kazala je Dijana Mandić.
Sanja Musić Milanović, kazala je da nije dovoljna samo izvrsnost u znanosti i obrazovanju, nego i rad na podizanju svijesti.
Ključno da svi sudjelujemo u procesu stvaranja okruženja koja se temelje na načelu ravnopravnost, kazala je i navela primjer Europske agencije za sigurnost hrane koja je imala podzastupljenost žena, a koju je podigla na 48 posto žena u svim znanstvenim panelima.
Kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Jessica Blitt pozdravila je sudionike i zauzela se za povećanje raznolikost okupljanjem istraživača iz različitih dijelova svijeta, kao i osiguravanjem da se ženski glasovi, vodstvo i stručnost prepoznaju, promiču i da im se prida jednaka važnost.
Profesorica na Sveučilištu u Torontu Rima Al-awar koja radi na razvijanju lijekova za pacijente koji boluju od tumora, kazala da je u mnogim fazama svog života bila zbunjena onim što želi raditi, umjetnošću ili znanosti, ali je zahvaljujući profesoru zavoljela sintetičku organsku kemiju.
Tijekom konferencije govorit će još pet znanstvenica čija su, kako je rečeno, prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u Kanadi i u Hrvatskoj.
To su redovita profesorica i voditeljica Odsjeka za mikrobiologiju i imunologiju Sveučilišta McGill u Kanadi Samantha Gruenheid, profesorica na Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu Rosa Karlić, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Vanda Juranić Lisnić i globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite Adrijana Vinter.
Izvor: Hina/Ivo Lučić
Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama
Poslušaj članak
Može li umjetna inteligencija (UI) biti alat kojim će se, u ne tako dalekoj budućnosti, povećati diskriminacija osoba s invaliditetom u društvenom životu i na tržištu rada?
Ne treba biti pesimist, ali svakako da može. Bez inkluzivnog dizajna, umjetna inteligencija može drugačije, pogrešno čitati govor tijela ili kontakt očima te na taj način označiti osobu kao nesposobnu za određeni posao za koji se natječe na tržištu rada.
Riječ je, dakako, o diskriminaciji jer se za traženi posao i nije tražila osoba koja savršeno barata s tipkovnicom računala. Usto, pri kontaktu očima umjetna inteligencija kod neke intelektualno zdrave osobe, posve krivo, može prepoznati mentalnu nestabilnost ili neku devijaciju u ponašanju. Takvi bi se slučajevi, primjerice, mogli događati slijepim i slabovidnim osobama.
No u vrijeme nevjerojatno brzog razvoja umjetne inteligencije poseban izazov predstavlja povećana izloženost osoba s invaliditetom online prijevarama i dezinformacijama.
Zabrinjavajući porast te vrste internetskog kriminala bilježe organizacije osoba s invaliditetom diljem svijeta. Zločinačke organizacije sigurno ne koriste UI u humanitarne i plemenite svrhe, i pritom ne razmišljaju o tome imaju li njihove žrtve invaliditet ili ne.
Na ove je opasnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom, među svim ostalim, upozorio i Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), napominjući kako programeri imaju potencijal to promijeniti.
– Umjetna inteligencija funkcionira bolje i pravednije kada su raznolikost i uključivost dio dizajna, podataka i razvojnog tima od samog početka – poručili su iz EDF-a.
– Pristupačnost i uključivost nisu opcionalne. Moraju biti ugrađene od samog početka procesa razvoja umjetne inteligencije. To znači suradnju s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama, razmatranje različitih potreba u svakoj fazi razvoja te kontinuirano praćenje sustava kako bi se spriječile pristranost i diskriminacija. Pozivamo tehnološke tvrtke da testiraju sve sustave umjetne inteligencije s osobama s invaliditetom prije implementacije.
– Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama. Također pozivamo vlade da u potpunosti provedu Zakon EU o umjetnoj inteligenciji. To može pomoći u osiguravanju da su sustavi umjetne inteligencije pristupačni, sigurni i nediskriminirajući. Pristupačnost, uključivanje i prava osoba s invaliditetom su zakonske obveze, a ne opcionalne značajke – zaključuju iz EDF-a.
S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole, kažu iz Netflixa
Čini se kako čelni ljudi streaming platforme Netflix nisu davali prazna obećanja kada su najavili da će televizijske serije i filmove učiniti pristupačnijim osobama s invaliditetom.
Netflix je naime već počeo dodavati slojeve s tumačima znakovnog jezika koji prevode za više od sedamdeset naslova, a ta kolekcija uključuje televizijske emisije i filmove poput ‘The Magic School Bus Rides Again’, ‘Pokémon Horizons’ te Pinocchio’.
– U Netflixu vjerujemo da bi izvrsno pripovijedanje trebalo biti dostupno svima – rekla je Elisa Beniero, viša menadžerica za strategiju i inovacije u Netflixu.
– S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole.
Netflix je na ovom inkluzivnom projektu Streaming surađivao s tvrtkom SignUp Media koja pruža prevođenje na znakovni jezik. Njihova je djelatnost posebno značajna za gluhu i nagluhu djecu koja još ne čitaju dovoljno dobro da bi se oslanjala na titlove i koja često ovise o roditeljima koji im tumače dijaloge na ekranu.
– Kad sam pokrenula SignUp Media, vjerovala sam da zajednica gluhih zaslužuje pristup zabavi na svom jeziku u istoj mjeri koju svi ostali uzimaju zdravo za gotovo – rekla je Mariella Satow, osnivačica SignUp Media.
– Partnerstvom s Netflixom za isporuku 200 sati dječjeg i obiteljskog sadržaja ta je vizija ostvarena, a to je samo početak. Hollywood počinje shvaćati da znakovni jezik nije prilagodba, već jezik, a mi gradimo infrastrukturu za njegovu isporuku – zaključila je Satow.
Piše: Bernard Čavar
Britanska agencija za borbu protiv kriminala (NCA) upozorila je roditelje da ne objavljuju fotografije djece na internetu jer ih se pomoću umjetne inteligencije (AI) može pretvoriti u pornografski materijal
Poslušaj članak
NCA i Zaklada za nadzor interneta (IWF) objavili su nove smjernice za zaštitu djece od sve češće pojave korištenja AI-ja za izradu pedofilskog sadržaja.
Do toga je došlo nakon što je škola u Britaniji bila meta kriminalnih skupina koje su iskoristile javno dostupne fotografije učenika da bi pomoću AI-a stvorile pornografski materijal i zatim prijetile da će ih objaviti ako im se ne plati.
Analitičari IWF-a su u 2025. otkrili 3400 video snimki generiranih AI-om, golemi rast u odnosu na 13 u 2024.
– Prijetnja je uznemirujuća – rekao je izvršni direktor IWF-a Kerry Smith.
– Ne govorimo o tome da fotografije djece ne bi trebalo dijeliti s ljudima koje volite i kojima vjerujete, nego želimo da ljudi budu svjesni potencijalnih rizika i da donose informirane odluke imajući na umu sve činjenice.
Smith kaže da posljednice takvih fotografija mogu biti razorne.
– Šteta je vrlo stvarna. I potencijal za dugoročne posljedice je nešto što vjerujem svaki roditelj želi spriječiti.
Pedofilski sadržaj s napretkom tehnologije postaje sve rašireniji i realističniji, upozorile su organizacije.
Osim toga, fotografije i video snimke sve su nasilnije, pa je tako 65 posto od 3443 umjetno generiranih videa u 2025. klasificirano u kategoriju A prema britanskom kaznenom zakonu, što znači da prikazuju najteža kaznena djela poput silovanja i seksualnog mučenja.
Nove smjernice savjetuju roditeljima da na društvenim mrežama otvore ‘prijateljske’ grupe u kojima dijele fotografije svoje djece ili da prilagode postavke o privatnosti kako bi ih mogli vidjeti samo ograničeni broj ljudi.
IWF je također pozvao tehnološke kompanije da dobro zaštite svoje modele AI-a prije nego što ih ponude korisnicima kako ih kriminalci ne bi mogli zloupotrijebiti za proizvodnju pedofilskog sadržaja.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 16 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
in MREŽAPrije 16 satiUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026