Connect with us

Moderna vremena

Zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini

Objavljeno

/

Na slici je grupa osoba koja sjedi u predavaonici s drvenim sjedalima, što sugerira sudjelovanje na konferenciji ili događaju. Neki od prisutnih drže papire ili bilježnice, a većina nosi akreditacije s crvenim trakama oko vrata. Atmosfera je formalna, a svi su odjeveni u poslovnu odjeću. Svi su fokusirani na razgovor ili događaj koji se odvija ispred njih.
Foto: Dario Grzelj

Dvodnevna konferencija ‘Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj’, koja je počela u utorak u Zagrebu predstavljanjem vodećih znanstvenica iz dviju zemalja, utvrdila je da je formalna zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini, ali da ona opada na upravnim pozicijama

Konferencija čiji je poticatelj i vodeći organizator akademik Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, uz Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu i Fakultet biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, prvog dana se održava u Zagrebu, a drugog u Rijeci.

Prodekanica PMF-a Marijana Đaković kazala je da su na PMF-u iznimno ponosni na činjenicu da se razlike na PMF-u temelje isključivo na izvrsnosti i znanstvenim zaslugama, te da su postigli gotovo idealan rodni paritet s 46 posto udjelom žena.

Nažalost, postizanje takve pravedne zastupljenosti nije prevladavajuće među sveučilištima diljem svijeta, kazala je i navela da je Sveučilište Harvard imenovalo svoju prvu predsjednicu 2018. godine, a Sveučilište u Zagrebu prvu dekanicu 2002., a PMF već 1997. godine.

Unatoč suočavanju s brojnim nejednakostima kroz stoljeća, žene su igrale ključnu ulogu u oblikovanju znanosti i društva. Aktivno su pridonosile velikim otkrićima, velikim projektima i postigle značajna postignuća, ali često bez odgovarajućih zasluga, kazala je.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith također je istaknuo veliku zastupljenost žena na Institutu. Oko 60 posto mladih znanstvenika su žene, što se nažalost svodi na oko 50 posto na višim pozicijama, pa na oko 40 posto šefova zavoda, kazao je.

Iako je situacija u ovoj zemlji i na vodećim znanstvenim institucijama bolja nego u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi, još uvijek ima puno za učiniti na poticanju i uključivanju žena na vodeće uloge, zaključio je.

Među znanstvenicima s doktoratom žene čine 49,5 posto

Ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić kazala je da udio žena među znanstvenicima s doktoratom u Hrvatskoj iznosi 49,5 posto, postotak žena u javnim visokim učilištima 51 posto, a u javnim znanstvenim institutima 57 posto.

Također, u prošloj akademskoj godini dodijeljeno je ukupno 186 stipendija studenticama STEM nastavnih programa u odnosu na 69 stipendija za studente, kazala je Dijana Mandić.

Sanja Musić Milanović, kazala je da nije dovoljna samo izvrsnost u znanosti i obrazovanju, nego i rad na podizanju svijesti.

Ključno da svi sudjelujemo u procesu stvaranja okruženja koja se temelje na načelu ravnopravnost, kazala je i navela primjer Europske agencije za sigurnost hrane koja je imala podzastupljenost žena, a koju je podigla na 48 posto žena u svim znanstvenim panelima.

Kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Jessica Blitt pozdravila je sudionike i zauzela se za povećanje raznolikost okupljanjem istraživača iz različitih dijelova svijeta, kao i osiguravanjem da se ženski glasovi, vodstvo i stručnost prepoznaju, promiču i da im se prida jednaka važnost.

Profesorica na Sveučilištu u Torontu Rima Al-awar koja radi na razvijanju lijekova za pacijente koji boluju od tumora, kazala da je u mnogim fazama svog života bila zbunjena onim što želi raditi, umjetnošću ili znanosti, ali je zahvaljujući profesoru zavoljela sintetičku organsku kemiju.

Tijekom konferencije govorit će još pet znanstvenica čija su, kako je rečeno, prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u Kanadi i u Hrvatskoj.

To su redovita profesorica i voditeljica Odsjeka za mikrobiologiju i imunologiju Sveučilišta McGill u Kanadi Samantha Gruenheid, profesorica na Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu Rosa Karlić, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Vanda Juranić Lisnić i globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite Adrijana Vinter.

Izvor: Hina/Ivo Lučić

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Znanost

ISTRAŽIVANJE Kava uzrokuje ‘plitak’ san, a da to ne znate

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pogled odozgo na bijelu šalicu kave s uzorkom pjene koja podsjeća na nasmiješeno lice.
Foto: Pixabay
Piše: Sanja Pucak

Za kofeinske fanatike ili bilo koga tko popodne ‘potone’, koliko kasno u danu piti kavu dugo je otvoreno pitanje, piše njemačka novinska agencija dpa

Poslušaj članak

Ovisno o tome koliko se rano netko budi ili popije svoju prvu šalicu, prijedlozi se kreću od toga da se kava ne pije nakon podneva do toga da se ne bi trebala piti nakon 15 sati.

Ispijanje kave kasnije, smatra se, moglo bi značiti noćno zurenje u strop bez obzira na to koliko ste umorni.

No, prema znanstvenicima s Medicinskog sveučilišta Wroclaw u Poljskoj, na ovu se ‘kontroverziju’ pogrešno gleda – problem nije odgađa li kava san, već što se događa noću s mozgom zahvaljujući kofeinu.

Učinci se ne manifestiraju uvijek kao kraći san ili poteškoće s usnivanjem, otkrio je tim, upozoravajući da se šteta kvaliteti noćnog odmora nanosi izazivanjem ‘plitkog’ sna.

– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici, navodeći podatke dobivene elektroencefalografijom ili snimanjem mozga EEG-om.

– Ljudi često nisu toga svjesni – objasnilo je sveučilište u priopćenju za javnost, ističući da kava različito utječe na ljude ovisno o nizu čimbenika, uključujući dob, metabolizam, kondiciju i stres.

– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava mozak – rekla je profesorica Donata Kurpas.

Što to znači za vašu konzumaciju kave?

Zaključci istraživanja sugeriraju da bi svatko tko želi poboljšati svoj san trebao dati svome tijelu dovoljno vremena da u potpunosti metabolizira ukupni unos kofeina prije sumraka.

– Kofein nije ni dobar ni loš – kaže Kurpas.

– To je biološki aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna, opterećenju stresom i individualnoj osjetljivosti.

 Za neke ljude jutarnja kava može biti jednako rizična kao i kava prije spavanja za druge.

– Kvantitativna EEG analiza otkriva suptilnije promjene, poput smanjene aktivnosti sporih valova, što je važan marker dubine sna i njegovog obnavljajućeg učinka – istaknula je, upozoravajući da učinci mogu proći nezapaženo kod ljudi koji pogrešno vjeruju da su se dobro naspavali.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Održana peta konferencija ‘Pristupačna budućnost’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana velika skupina sudionika konferencije okupljena u konferencijskoj dvorani nakon završetka događaja. Ljudi stoje i sjede u nekoliko redova ispred pozornice, a među sudionicima su i osobe koje koriste invalidska kolica, što dodatno naglašava inkluzivni karakter konferencije. U pozadini dominira veliki ekran s natpisom „Pristupačna budućnost” i porukom „Zahvaljujemo na sudjelovanju!”, uz vizualne elemente povezane s tehnologijom, umjetnom inteligencijom i pristupačnošću. Na ekranu se također vide simboli za različite oblike pristupačnosti, poput invalidskih kolica, vida i sluha. Dvorana je elegantno uređena, s crvenim stolicama, velikim lusterima i dekorativnim stropom. U prvom planu nalaze se prazni redovi stolica, dok su sudionici okupljeni oko pozornice za zajedničko fotografiranje. Atmosfera djeluje profesionalno, svečano i prijateljski, a fotografija odaje dojam uspješnog i dobro posjećenog događaja.
Foto: HAKOM

Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena

Poslušaj članak

U Zagrebu je 2. lipnja 2026. godine održana peta međunarodna konferencija ‘Pristupačna budućnost’, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika.

Konferencija je okupila predstavnike regulatornih tijela, industrije, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i osobe s invaliditetom, s ciljem jačanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju u sve digitaliziranije društvo.

Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava potrebu za sustavnim uklanjanjem digitalnih i fizičkih prepreka. Konferencija ‘Pristupačna budućnost’ već petu godinu služi kao prostor za razmjenu iskustava, primjera dobre prakse i raspravu o izazovima koji i dalje postoje.

Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je kako pristupačna budućnost znači društvo u kojem su usluge univerzalno dostupne svima. Naglasio je da tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svim građanima te da pristupačnost nije pitanje samo jedne skupine, nego kvalitete života i uključivog društva u cjelini. Govorio je i o ulozi HAKOM-a kroz regulatorni rad, zaštitu korisnika, razvoj pristupačnih komunikacijskih usluga i suradnju s udrugama, akademskom zajednicom i javnim institucijama.

Posebno je istaknuta dugogodišnja suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te zajednički projekti vezani uz pristupačnost prijevoza. Kroz suradnju FER-a, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HAKOM-a i udruga osoba s invaliditetom razvijena su brojna pristupačna rješenja, uključujući komunikacijske ploče postavljene na željezničkim kolodvorima i u vlakovima. U nadzoru provedenom krajem 2025. utvrđeno je da je 65 vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom, čime je gotovo dosegnut nacionalni cilj od 68 prilagođenih vlakova.

Velik dio programa bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinoj ulozi u povećanju pristupačnosti. Istaknuto je da AI već danas omogućuje automatsko titlovanje, opisivanje sadržaja, pretvaranje govora u tekst te razvoj asistivnih i robotskih pomagala koja mogu povećati samostalnost osoba s invaliditetom. Istodobno je upozoreno na novu vrstu ranjivosti koja nastaje oslanjanjem na tehnologiju – u situacijama kada uređaji ili mreže prestanu raditi osobe mogu izgubiti mogućnost komunikacije, kretanja ili pristupa informacijama. Zato je naglašena potreba razvoja pouzdanih, sigurnih i dostupnih sustava.

U uvodnim obraćanjima govorilo se i o važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom te o digitalnoj pristupačnosti kao preduvjetu ravnopravnog sudjelovanja u svakodnevnom životu.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom upozorio je na izazove poput nedovoljno pristupačnih mrežnih stranica, neujednačene primjene standarda i potrebe za većim uključivanjem osoba s invaliditetom u razvoj i testiranje digitalnih rješenja. Naglašeno je kako digitalna pristupačnost ne smije biti opcija, nego standard.

Na konferenciji su predstavljena i konkretna regulatorna iskustva te tehnološka rješenja iz Hrvatske i inozemstva. Posebnu pažnju privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom, koju je moderirala Željka Car s FER-a. Sudionici panela govorili su o važnosti dostupnosti tehnologije, ulozi AI alata u svakodnevnom životu slijepih i gluhih osoba te o važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti.

Predstavljena su i rješenja poput aplikacije TapSOS za neverbalno kontaktiranje hitnih službi, sustava za testiranje digitalne pristupačnosti pomoću umjetne inteligencije te hrvatske aplikacije AISight, namijenjene slijepim i slabovidnim osobama za opisivanje okoline.

Konferencija je zaključena svečanošću projekta Poslovnog dnevnika ‘Iskustvo zlata vrijedi’, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Koristimo li AI alate za pisanje životopisa?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje stiliziranu ilustraciju mozga koji izgleda kao da je izrađen od električnih i računalnih sklopova. Mozak je izgrađen od tankih, svjetlucavih žica i linija koje podsjećaju na neurone, ali u obliku električnih spojeva. Cijela slika ima plavičaste i tirkizne tonove, a središte mozga emitira blagu svjetlost, dajući dojam moderne tehnologije i digitalne inteligencije.
Foto: Pixabay

Dok poslodavci već dulje vrijeme koriste umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedili selekcijske procese, od početnog filtriranja životopisa do analize kandidata u završnim krugovima intervjua, pitanje koje se sve češće nameće jest: prate li kandidati taj trend?

Poslušaj članak

Koriste li i oni AI alate kako bi oblikovali svoje životopise i motivacijska pisma, ili i dalje vjeruju isključivo vlastitim riječima? Upravo to bilo je u fokusu ankete koju je provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po brendu MojPosao.

AI kao alat, ali i dilema kandidata

Prema rezultatima, svaka treća osoba (34%) već koristi umjetnu inteligenciju prilikom pisanja životopisa. Za mnoge je to postalo gotovo nužan korak, osobito pri prijavama u velikim kompanijama gdje automatizirani sustavi često odlučuju o prolasku prvog kruga selekcije. Dio ispitanika pritom ističe kako smatraju logičnim da i kandidati posegnu za istim alatima koje poslodavci već koriste.

S druge strane, petina ljudi (21%) još uvijek ne koristi umjetnu inteligenciju u te svrhe, ali planira početi. Kao ključni razlog navode potrebu za dodatnom podrškom u oblikovanju kvalitetnijih prijava, posebice kada je riječ o gramatičkoj ispravnosti i jasnijem strukturiranju sadržaja. Ipak, naglašavaju kako pritom žele zadržati osobni pečat i autentičnost.

Autentičnost je ujedno i glavni razlog zašto 45% ispitanika uopće ne koristi umjetnu inteligenciju pri pisanju životopisa i motivacijskih pisama, niti to planira u budućnosti. Smatraju da AI ne može vjerodostojno prenijeti osobnost, motivaciju i specifične nijanse koje čine kandidata jedinstvenim. Osim toga, dio njih upozorava da pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može oslabiti naše sposobnosti promišljanja i izražavanja.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu