Connect with us

Moderna vremena

Zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini

Objavljeno

/

Na slici je grupa osoba koja sjedi u predavaonici s drvenim sjedalima, što sugerira sudjelovanje na konferenciji ili događaju. Neki od prisutnih drže papire ili bilježnice, a većina nosi akreditacije s crvenim trakama oko vrata. Atmosfera je formalna, a svi su odjeveni u poslovnu odjeću. Svi su fokusirani na razgovor ili događaj koji se odvija ispred njih.
Foto: Dario Grzelj

Dvodnevna konferencija ‘Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj’, koja je počela u utorak u Zagrebu predstavljanjem vodećih znanstvenica iz dviju zemalja, utvrdila je da je formalna zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini, ali da ona opada na upravnim pozicijama

Konferencija čiji je poticatelj i vodeći organizator akademik Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, uz Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu i Fakultet biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, prvog dana se održava u Zagrebu, a drugog u Rijeci.

Prodekanica PMF-a Marijana Đaković kazala je da su na PMF-u iznimno ponosni na činjenicu da se razlike na PMF-u temelje isključivo na izvrsnosti i znanstvenim zaslugama, te da su postigli gotovo idealan rodni paritet s 46 posto udjelom žena.

Nažalost, postizanje takve pravedne zastupljenosti nije prevladavajuće među sveučilištima diljem svijeta, kazala je i navela da je Sveučilište Harvard imenovalo svoju prvu predsjednicu 2018. godine, a Sveučilište u Zagrebu prvu dekanicu 2002., a PMF već 1997. godine.

Unatoč suočavanju s brojnim nejednakostima kroz stoljeća, žene su igrale ključnu ulogu u oblikovanju znanosti i društva. Aktivno su pridonosile velikim otkrićima, velikim projektima i postigle značajna postignuća, ali često bez odgovarajućih zasluga, kazala je.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith također je istaknuo veliku zastupljenost žena na Institutu. Oko 60 posto mladih znanstvenika su žene, što se nažalost svodi na oko 50 posto na višim pozicijama, pa na oko 40 posto šefova zavoda, kazao je.

Iako je situacija u ovoj zemlji i na vodećim znanstvenim institucijama bolja nego u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi, još uvijek ima puno za učiniti na poticanju i uključivanju žena na vodeće uloge, zaključio je.

Među znanstvenicima s doktoratom žene čine 49,5 posto

Ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić kazala je da udio žena među znanstvenicima s doktoratom u Hrvatskoj iznosi 49,5 posto, postotak žena u javnim visokim učilištima 51 posto, a u javnim znanstvenim institutima 57 posto.

Također, u prošloj akademskoj godini dodijeljeno je ukupno 186 stipendija studenticama STEM nastavnih programa u odnosu na 69 stipendija za studente, kazala je Dijana Mandić.

Sanja Musić Milanović, kazala je da nije dovoljna samo izvrsnost u znanosti i obrazovanju, nego i rad na podizanju svijesti.

Ključno da svi sudjelujemo u procesu stvaranja okruženja koja se temelje na načelu ravnopravnost, kazala je i navela primjer Europske agencije za sigurnost hrane koja je imala podzastupljenost žena, a koju je podigla na 48 posto žena u svim znanstvenim panelima.

Kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Jessica Blitt pozdravila je sudionike i zauzela se za povećanje raznolikost okupljanjem istraživača iz različitih dijelova svijeta, kao i osiguravanjem da se ženski glasovi, vodstvo i stručnost prepoznaju, promiču i da im se prida jednaka važnost.

Profesorica na Sveučilištu u Torontu Rima Al-awar koja radi na razvijanju lijekova za pacijente koji boluju od tumora, kazala da je u mnogim fazama svog života bila zbunjena onim što želi raditi, umjetnošću ili znanosti, ali je zahvaljujući profesoru zavoljela sintetičku organsku kemiju.

Tijekom konferencije govorit će još pet znanstvenica čija su, kako je rečeno, prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u Kanadi i u Hrvatskoj.

To su redovita profesorica i voditeljica Odsjeka za mikrobiologiju i imunologiju Sveučilišta McGill u Kanadi Samantha Gruenheid, profesorica na Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu Rosa Karlić, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Vanda Juranić Lisnić i globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite Adrijana Vinter.

Izvor: Hina/Ivo Lučić

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Asistivna tehnologija

Dizajnirano vozilo za osobe s invaliditetom za veće udaljenosti

Objavljeno

/

Bočni prikaz modernog električnog vozila za osobe s invaliditetom, modela Scoozy S. Vozilo ima četiri velika kotača s gumenim terenskim gumama i sportskim naplatcima, ergonomsko sjedalo s naslonima za ruke te upravljač s ručkama sličnim biciklističkima. Dizajniran je za stabilnost i udobnu vožnju na različitim terenima. Boja konstrukcije je maslinasto zelena s crnim i metalnim detaljima.
Foto: Scoozy.nl

S obzirom na to da mu baterija ima 70 amper sati, s njim se može prijeći čak 50 kilometara

Većina osoba s invaliditetom za kretanje koristi invalidska kolica te pri kretanju trebaju pomoć druge osobe. Invalidska kolica, nažalost, nisu dizajnirana za duže relacije ili neravna područija, stoga je radius kretanja korisnika invalidskih kolica često ograničen, a i nerijetko ovisi o pomoći drugih osoba.

S obzirom na to da se ne mogu kretati gdje i kada žele, to im u velikoj mjeri smanjuje samostalnost, ali i izaziva određenu frustraciju.

Čelnici tvrtke Sunrise Medical koja je specijalizirana za izradu asistivne tehnologije kada je u pitanju mobilnost osoba s invaliditetom, odlučili su ovom problemu stati na kraj.

Naime, spomenuta tvrtka je dizajnirala novo moderno vozilo na četiri kotača koje je po svojim karakteristikama bolje od bilo kojeg asistivnog vozila do sad izrađenog. Riječ je o asistivnom vozilu pod nazivom Scoozy.

Ovaj moderni skuter ima četiri kotača, te napredni sustav ovjesa koji korisnicima omogućuje kretanje po bilo kojoj vrsti terena. Također, s njim osoba s invaliditetom lagano može prijeći prepreke kao što je rubnjak.

Isto tako, ima ugrađen LCD zaslon, USB punjenje i NFC zaključavanje kako bi ponudio vrhunsko, a u isto vrijeme sigurno iskustvo vožnje. Naslon za leđa dolazi s jastučićem za sjedalo dizajniranim kako bi korisnicima bilo lakše sjediti. Uz to, ima i prilagodljivi sustav ovjesa i amortizera kako bi putovanje bilo ugodno bez obzira po kojim se površinama korisnik kreće.

Nadalje, spomenuto vozilo može postići brzinu od 18 kilometara na sat što korisnicima daje osjećaj većeg uživanja u vožnji. S obzirom na to da mu baterija ima 70 amper sati, s njim se može prijeći čak 50 kilometara. To je znatno više nego što mogu prijeći druga slična vozila.

Upravo to je ono što ga čini posebnim, jer osoba koja je inače bila ograničena na svega nekoliko kilometra, s njim samostalno može doći na udaljenije lokacije, što osobama sa smanjenom pokretljivošću daje osjećaj potpune slobode i samostalnosti.

Vozilo je za sada dostupno samo na britanskom tržištu, ali vjerujemo kako će u budućnosti ovo asistivno čudo od vozila doći i na europsko tržište te da će biti dostupno svima koji si ga žele priuštiti.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

TEHNOLOGIJOM PROTIV AUTIZMA Sitnice koje život znače

Objavljeno

/

Na fotografiji je dijete koje je prekrilo rukama oči.
Foto: Pexels

Određene aplikacije i programi, iako se čine ‘ništa posebno’, uvelike mogu pomoći u povećanju kvalitete života osoba s autizmom

Autizam ili poremaćaj autističnog spektra je razvojna teškoća koja se javlja u dječjoj dobi. Riječ je o stanju koje traje cijeli život, a karakteriziraju ga teškoće s komunikacijskim i socijalnim vještinama.

Osim navedenog, autizam se može prepoznati i po neobičnim radnjama, ili pak ponavljanju istih.

Autistično dijete izbjegava kontakt očima, teško slaže rečenice te ima problema s intonacijom u govoru. Socijalni problem kod osoba oboljelih od autizma manifestira se tako što se dijete voli igrati samo i nije baš društveno.

Oboljeli su osjetljivi na velik broj podražaja te se, kada su njima izloženi mogu prepasti ili burno reagirati.

Autizam se naziva ‘spektrom’ jer svaka autistična osoba, kao i svaka neurotipična osoba na drugačiji način poima svijet, drugačije se kreće, komunicira, ima drugačije interese. Također, svaka autistična osoba treba drugačiju razinu podrške u svakodnevnom životu, ali mnogi trebaju cjelodnevnu podršku.

Određene aplikacije i programi, iako se čine ‘ništa posebno’, uvelike mogu pomoći u povećanju kvalitete života osoba pogođenih autizmom.

Veliki dio osoba koje imaju određeni oblik autizma teško čitaju ili imaju problema s razumijevanjem pročitanog teksta. Upravo zbog toga softver koji pretvara tekst u riječi neizostavno je tehnološko pomagalo koje osobama s autizmom pomažu pri učenju.

Postoji više tehnoloških pomagala na koje se može instalirati softver za pretvaranje teksta u riječ. Audio knjige pružaju pristup pisanim knjigama te putem zvučnog zapisa osobe s autizmom dobivaju informacije koje u pisanom obliku nisu mogli razumjeti. Čitači zaslona funkcioniraju na po sličnom principu. Taj vid pomagla funkcionira tako da autističnim osobama na glas čita informacije koje se nalaze na web stanicama.

S obzirom na to da svaka osoba s autizmom drugačije reagira na podražaje, postoje i različita prilagođena sučelja za čitanje teksta s web stranica koja olakšavaju razumijevanje informacija.

Nekim osobama s autizmom smeta okolni tekst i slike na web stranici jer ne mogu selektirati što je bitno, a što ne. Zato postoji ‘maska zaslona’ pomoću koje se blokiraju sve slike i okolni tekst na stranici pa se osoba može isključivo fokusirati na informacije koje su bitne.   

Isto tako, jedan od problema autističnih osoba je i taj što često ne razumiju postavljene zadatke niti imaju pojam o vremenskim rokovima.

U tome im uvelike može pomoći aplikacija ‘Upravljanje zadatcima’ putem koje mogu lakše postaviti svoje prioritete u obavljanju zadatka, dok upotreba rokovnika označenog bojama u aplikaciji može pomoći korisniku da razlikuje različite vrste zadataka.

Ovo su samo neki od primjera tehnoloških pomagala, u vidu aplikacija ili programa koji mogu pomoći osobama iz spektra autizma da lakše funkcioniraju u svijet oko sebe.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

Umjetna inteligencija u službi asistivne tehnologije

Objavljeno

/

Na fotografiji je ruka čovjeka koji se drži mobitel i sprema se pitati nešto umjetnu inteligenciju.
Foto: Pexels

Umjetna inteligencija ima i svoje pozitivne strane, te ako se dobro koristi može služiti za postizanje većeg dobra

Od kad je prije nekoliko godina umjetna inteligencija (AI) uzela maha po cijelom svijetu, mnogi su se pitali je li ona tehnološka blagodat ili ubojica ljudskih mehanizama obavljanja posla. To uvelike ovisi o tome na koji način čovjek umjetnu inteligenciju koristi.

Pa tako AI tehnologija može biti i korisna ukoliko se čovjek s njom služi na pravi način. Jedan od načina na koji se mogu rabiti čari umjetne inteligencije svakako je za pomoć osobama s različitim vrstama invaliditeteta pri funkcioniranju u svakodnevnom životu.

Tako, recimo, umjetna inteligencija pomaže učenicima s invaliditetom pri učenju. AI tehnologija u sebi ima čitač zaslona, mogućnost pretvaranja govora u tekst, ali i mnoge druge alate koji mogu imati funkciju asistivne tehnologije.

Naime, postoje uređaji za pojačanu i alternativnu komunikaciju koji u sebi imaju sustav za prepoznavanje riječi tako da osoba koja ima teškoće s pisanjem mora utipkati svega nekoliko riječi, a sustav umjetne inteligencije dovršit će započetu rečenicu tako da savršeno ima smisla.

Isto tako, sustav umjetne inteligencije može prepoznati i nejasno izgovorenu rečenicu čovjeka koji ima problema s mucanjem ili pak zbog motoričkih barijera ne može izgovoriti rečenicu na adekvatan način. Pomoću umjetne inteligencije ta se rečenica može generički dotjerati do savršenstva.

Programi kao što su Speechify i NaturalReader mogu uvelike olakšati učenje osobama s invaliditetom. Tome je tako jer ova dva programa, osim što čitaju sadržaj na glas, također izrađuju sažetak i nacrt napisanog sadžaja. Na taj način pomažu učenicima da pregledaju ključne značajke u tekstu i provjere jesu li razumjeli napisani sadžaj.

Nadalje, postoje AI programi pomoću kojih gluhe i nagluhe osobe, uz transkripciju zvuka iz prostorije u realnom vremenu, mogu lakše upijati gradivo.     

Stvaranje sažetka može pomoći predavačima s određenim intelektualnim oštećenjem da ostanu fokusirani i bolje prenesu gradivo onima kojima je namijenjeno.

Tehnologije pretvaranja govora u tekst, poput alata za diktiranje u Microsoft Officeu, Google Workspaceu i većini modernih operativnih sustava, dodatno poboljšavaju pristupačnost. Ovi alati pomažu edukatorima s oštećenjem vida, problema s motorikom ili govorom, glasovne naredbe za izradu materijala za nastavu, te bolje pružanje informacija učenicima i kvalitetniju komunikaciju s njima.

Osim navedenih programa, kvalitetnu transkripciju sadržaja predavači sa spomenutim teškoćama mogu dobiti putem Zoom platforme, Microsoft Teamsa i Google Meeta. Ovi programi transkriptiraju titlove uživo, pomažući edukatorima da lakše prate raspravu i sudjeluju u komuniakciji.

Iako umjetna inteligencija ‘sije strah’ među ljudima starog kova, koji su svoje zanate ‘pekli’ mučeći se i upijajući praktična znanja s terena, ona očito ima i svoje pozitivne strane, te ako se dobro koristi može služiti za postizanje većeg dobra.

Nastavite čitati

U trendu