Poveži se s nama
In-Portal Banner

in MREŽA

MOJA PRIČA Martina Benić, predsjednica Udruge KaSPIN

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana osoba koja sjedi u invalidskim kolicima. Osoba je okrenuta leđima prema kameri i gleda preko ograde mosta ili vidikovca. Invalidska kolica su crne boje s velikim stražnjim kotačima i manjim prednjim kotačima. Osoba nosi plave traperice i bijelu majicu s uzorkom na leđima. Okolina izgleda kao vanjski prostor s jasnim nebom.
Foto: Martina Benić

Ako misliš da se kvalitetan život s invaliditetom događa nekom drugom, ako ti je teško i misliš da ti to ne možeš nadvladati, ne zaboravi, ti to možeš i život može biti lijep bez obzira na sve, poručuje Martina

Martina Benić predsjednica je karlovačke udruge spinalno ozlijeđenih od 2016. godine. Do preuzimanja ove uloge došlo je nakon preseljenja dotadašnje predsjednice u Zagreb. Bilo je pitanje ugasiti udrugu ili prihvatiti ponudu i okušati se u nečem sasvim novom, i tako je Martina prihvatila izazov.

– U početku mog mandata bilo je veoma zahtjevno i izazovno, ali rezultati svega toga su danas vidljivi. Beskrajno sam zahvalna i tadašnjoj predsjednici HUPT-a pokojnoj Mandi Knežević od koje sam puno naučila i koja me potaknula na taj put, usmjeravala, ohrabrivala i nesebično pomagala s cijelim timom ljudi koji je bio oko nje.

Udruga danas broji 21 člana. Malo nas je, ali smo aktivni. Za naše članove provodimo kreativne radionice pod vodstvom naše članice Dragice B. Likovno stvaralaštvo razvija fine motoričke sposobnosti, potiče kreativno razmišljanje i pozitivne emocije, te oslobađa od nakupljenog stresa. Osim individualnog razvoja, kreativne radionice potiču i timski rad. Kroz postizanje malih i velikih ciljeva, sudionici stječu povjerenje u vlastite sposobnosti – ističe Martina.

Zahvaljujući programu ‘Put do zdravlja’ Ministarstva zdravstva, psihologinja ove udruge održava edukacije i psihološka savjetovanja za članove.

– Također, ovim programom članovima je omogućen odlazak u Rovinj, Centar M.A.R.E. Tamo s vanjskim suradnicima održavamo radionice i edukacije u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba sa spinalnom ozljedom. Uz more sve je lakše – kaže Martina.

Usluga pružanja osobne asistencije okosnica je djelovanja i razvoja KaSPIN-a.

– Provodi se od 2017. godine kada smo krenuli s pet korisnika i pet njihovih osobnih asistenata. Danas je taj broj višestruko veći. Početkom ove godine upisani smo u Registar pružatelja usluge osobne asistencije te imamo sklopljen ugovor s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o pružanju usluge osobne asistencije unutar Mreže usluge osobne asistencije. Na ovaj način kontinuitet financiranja osiguran je iz državnog proračuna i nije ograničen modelom financiranja putem projekata.

Početkom godine potpisali smo ugovor za projekt ‘Pružimo podršku’ u sklopu javnog Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’. Njime zapošljavamo 12 gerontodomaćica koje pružaju pomoć i podršku za više od 80 starijih i nemoćnih osoba. U našem gradu i županiji sve je više starijih i nemoćnih koji žive u samačkim domaćinstvima i ova pomoć im je neophodna, a samim time im omogućava što duži ostanak u vlastitom domu. Tako da nas neizmjerno veseli što im na ovaj način možemo olakšati svakodnevni život – pojasnila je Benić i kazala kako su u srpnju ove godine dobili Institucionalnu podršku Nacionalne zaklade što im je dalo vjetar u leđa s mogućnošću zapošljavanja nove osobe što će im dugoročno omogućiti kvalitetniji rad ureda, te komunikaciju s članovima i ostalim zainteresiranim građanstvom.

– Kao osobi odgovornoj za rad udruge, najveći problem je nedostatak financijskih sredstava, projektno financiranje i nepostojanje kontinuiranog priljeva financijskih sredstava, tako da su nam određeni zaposlenici u stalnom strahu od gubitka radnog mjesta, što se prvenstveno odnosi na projekte koje sada provodimo, a većina ih je odobrena na tri godine – kaže Martina i sreća je da su barem grad i županija prepoznali njihov rad pa se suradnja s njima svake godine sve više produbljuje.

– Također imamo višegodišnju podršku Općine Kamanje koja sufinancira odlazak naših članova na utrku Wings for Life u Zadru, koja se svake godine održava prvu nedjelju u svibnju, a cilj utrke je učiniti ozljede kralježnične moždine izlječivima – veli Martina i nastavlja kako su od nastanka njezinog invaliditeta prije 23 godine vidljive velike promjene u samom gradu što se tiče arhitektonskih barijera, premda ima još puno prostora za poboljšanje.

– Veće probleme imaju naši članovi iz ruralnih područja koji su praktički zatočeni u vlastitim domovima zbog neprilagođenog prijevoza, neuređenih nogostupa na lokalnim cestama. Prilagođen prijevoz osobi s invaliditetom je najveći problem u gradu i županiji. Tu smo osuđeni na vlastitu snalažljivost, te dobru volju i mogućnosti članova obitelji, prijatelja ili poznanika.

Veliki problem su i parkirna mjesta za osobe s invaliditetom, kojih je malo, a koja su često zauzeta od  osoba koje nemaju poteškoća, a samim tim niti razumijevanja za poteškoće osoba s invaliditetom – navodi Benić.

– Projektne aktivnosti koje smo započeli u ovoj godini, provodimo naredne tri godine. Također, planiramo se prijavljivati na sve otvorene pozive na kojima budemo bili prihvatljiv prijavitelj. Već sada planiramo odlazak na utrku Wings for Life u Zadar 2025. godine, pa svi naši sugrađani koji su nam se voljni pridružiti, mogu to učiniti i priključiti se našem KaSPIN teamu – poziva Martina.

– Osobe s invaliditetom se u mnogočemu ističu i kao takvi smo drugačiji – po odnosu prema životnim prioritetima, po ustrajnosti, po borbi, po upornosti i po mnogim drugim vrijednostima koje život čine posebnim.

Uz pomoć svih dragih ljudi koji su bili uz mene kroz najteži period, sama sebi sam obećala da ću pokušati pomoći drugima isto kako je tada pomoć bila pružena meni. Naprijed me tjera inat i ustrajnost, posebno kad vidim gdje sam bila, a što sam sve uspjela i postigla.

Ako misliš da se kvalitetan život s invaliditetom događa nekom drugom, ako ti je teško i misliš da ti to ne možeš nadvladati, ne zaboravi, ti to možeš i život može biti lijep bez obzira na sve -za kraj poručuje Martina.

in MREŽA

U tijeku 29. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje skupinu ljudi koji sjede u konferencijskoj dvorani. Svi su usmjereni prema govorniku koji stoji na pozornici s mikrofonom. U pozadini se nalazi pult s natpisima, a prostor je osvijetljen umjetnim svjetlom. Čini se da se radi o nekom događaju poput konferencije ili predavanja.
Foto: Anita Blažinović

Poseban fokus je na temama kao što su inkluzivno zapošljavanje osoba s invaliditetom, primjena novog Zakona o osobnoj asistenciji, položaj žena s invaliditetom, pristupačnost i Platforma Accessible EU, te postignuća u razvoju održive, digitalne, zelene i solidarne Hrvatske, uz poseban naglasak na sport za osobe s invaliditetom

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, kao krovna organizacija koju čini mreža od 15 nacionalnih saveza osoba svih vrsta invaliditeta s preko 230 lokalnih udruga, organizira tradicionalni 29. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, kao najznačajniju manifestaciju osoba s invaliditetom u regiji.

Suorganizatori simpozija su Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Accessible EU Hrvatska.

Moto Simpozija je ‘Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti’.

Simpozij se održava 21. i 22. listopada 2024. u Zagrebu u hotelu Diplomat. Poseban fokus je na temama kao što su inkluzivno zapošljavanje osoba s invaliditetom, primjena novog Zakona o osobnoj asistenciji, položaj žena s invaliditetom, pristupačnost i Platforma Accessible EU, te postignuća u razvoju održive, digitalne, zelene i solidarne Hrvatske, uz poseban naglasak na sport za osobe s invaliditetom.

Otvorenju dvodnevnog simpozija nazočili su brojni visoki gosti, izaslanici Vlade, Sabora, izaslanica predsjednika Zorana Milanovića pod čijim se pokroviteljstvom simpozij i održava, predstavnici Grada Zagreba, ministarstava, Ureda pravobranitelja, ZOSI-ja, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predstavnici saveza, udruga i naravno, ništa bez osoba s invaliditetom.

Simpozij je moderirala Magdalena Guzalić, stručna suradnica SOIH-a, a Melita Mulić kao izaslanica predsjednika Zorana Milanovića proglasila je simpozij otvorenim.

– Očekujem da ćemo danas konstruktivno raditi i donijeti dobre zaključke. Nalazimo se u razdoblju velikih zadaća ispred sebe. One su teške, one su nove, a znamo da sve inovativne stvari ne mogu ići lako. Dobili smo novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je prema ZOSI-ju uputio brojne osobe na vještačenje i ugušio sustav, a onda smo donijeli još dva zakona, odnosno, Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, što je dodatna navala na ZOSI.

Govorit ćemo što je važno u vještačenju, u korištenju poticaja, korištenju vaučera, a Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku posvetit ćemo dva okrugla stola. Zapošljavanje će također biti tema, a žene s invaliditetom su uvijek važna tema i imajte na umu da je nasilje nad ženama s invaliditetom daleko veće nego nad ženama bez invaliditeta. Zahvaljujem na ovakvom lijepom odazivu jer to znači da želimo, hoćemo i jedino partnerski možemo postići rezultate – kazala je uvodno Marica Mirić, predsjednica SOIH-a.

– Nama je fokus zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pratimo i pozitivne trendove na tržištu rada i imamo nikad veći broj zaposlenih osoba i moramo zajedno uložiti dodatne napore da i osobe s invaliditetom pronađu svoje mjesto na tržištu rada. U protekloj godini zaposlilo se oko 3600 osoba s invaliditetom – kazao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

– Svi moji prethodnici već su spomenuli Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji koje smo dugo čekali. Možda sva očekivanja i nisu u potpunosti ispunjena, ali ključna je poruka da je naša zadaća slušati vas i da imamo vašu podršku kao i vi našu. Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji, s vama smo pokušali stvoriti najbolji model, a jesmo li u tome uspjeli pokazat će vrijeme. Dosadašnji rezultati  kažu da imamo veći broj korisnika u odnosu na projektno financiranje bez zakonskog okvira. Sada imamo gotovo sedam tisuća zahtjeva, od toga 5800 osoba već dobilo rješenje i može koristiti uslugu, kada tome dodamo oko 1800 osoba s invaliditetom koje koriste projekt Zaželi i kad dodamo Pomoći u kući putem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, taj broj je puno veći nego što komuniciramo kroz Zakon o osobnoj asistenciji.

Što se tiče inkluzivnog dodatka, brojke su i više nego dobre, ali manje su bitne brojke od onoga koliko su osobe s invaliditetom zadovoljne razinom iznosa kroz pet razreda na koje imaju pravo.

Ovih smo dana raspisali javni poziv za uslugu Odmor od skrbi i tu želimo vidjeti na koji, što kvalitetniji način možemo dobiti vama očekivane rezultate – kazao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić.

Anita Blažinović

Nastavi čitati

in MREŽA

Predstavljanje mogućnosti Erasmus+ programa u Osijeku

Objavljeno

/

Slika prikazuje mladu ženu s dugom tamnom kosom, koja nosi ruksak i stoji u zračnoj luci, gledajući u veliki ekran na kojem su prikazani letovi. Ekran sadrži informacije o dolascima i odlascima letova, ispisane crvenim i bijelim slovima. Žena drži čašu s pićem u ruci dok promatra ekran. U pozadini su drugi putnici i veliki reklamni ekran s natpisom "JCDecaux Airport".
Foto: Pixabay

Predstavljanje je namijenjeno udrugama, savezima i organizacijama osoba s invaliditetom s područja Slavonije, Baranje i Srijema

Grad Osijek bit će domaćin predstavljanja mogućnosti Erasmus+ programa, jedne od najprestižnijih europskih inicijativa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije i Erasmus ambasadorom za uključivanje i raznolikost Tihomirom Žiljkom, uz podršku Grada Osijeka organizira predstavljanje mogućnosti programa ERASMUS+ za udruge, saveze i organizacije osoba s invaliditetom s područja Slavonije, Baranje i Srijema.

Događaj će se održati 23. listopada 2024. u 11 sati u konferencijskoj dvorani IT poslovnog centra (IT park Osijek 9).

Cilj događanja je približiti program Erasmus+ i sve njegove benefite, kao što su studiranje, volontiranje, stručna praksa i razmjene mladih, s naglaskom na prilike za osobe s invaliditetom. Na predstavljanju će se raspravljati o prilagođenim mogućnostima za sudionike s invaliditetom, kao i o financijskoj i logističkoj podršci koja im je dostupna tijekom sudjelovanja u programu.

Program Erasmus+ nudi brojne mogućnosti za osobe s invaliditetom, te je prilika za osobni i profesionalni razvoj kroz međunarodnu suradnju i razmjenu iskustava.

Nastavi čitati

in MREŽA

Održana konferencija ’10 godina u velikom kadru’

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja stoji ispred govornice i drži govor. Iza nje se nalaze dvije zastave, zastava Hrvatske i zastava europske unije, što znači da se radilo o nekoj međunarodnoj konferenciji. Pokraj nje je stol na kojem se nalaze dva laptopa i jedna boca. Na zidu se vidi platno na kojem se projicira slika s projektora.
Fotografija: Borna Ferdo Vukojević

Na konferenciji je zaključeno kako svaka gluha ili nagluha osoba ima pravo na informaciju, ali i kako bi se televizijski program još više trebao prilagoditi njima

Prije točno deset godina, Hrvatska radiotelevizija uvela je hvalevrijedan novitet, vidljivost prevoditelja znakovnog jezika na velikom ekranu. Tim povodom Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika, u prošli petak, organiziralo je konferenciju pod nazivom ’10 godina u velikom kadru – Simultani prijevod hrvatskog znakovnog jezika na televiziji’. Konferencija se održala u prostorijama Matice Hrvatske.

S dolaskom, odnosno vidljivošću prevoditelja znakovnog jezika na ekranu, pri prikazivanju nekih od  informativnih emisija na javnom servisu, gluhim osobama uvelike je olakšan pristup informacijama. Na taj su način gluhe i nagluhe osobe dobile priliku biti u toku s događajima kao i čujuće osobe.

O temama kao što su razvoj prilagodbe programa za gluhe i nagluhe, izazovi prevoditelja znakovnog jezika pri obavljanju svoga posla, te o mnogim drugim temama na konferenciji u organizaciji Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika raspravljali su brojni domaći i strani izlagači.

Na konferenciji su prisustvovali brojni uvaženi gosti kao što su saborska zastupnica Ljubica Lukačić, savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila, te iz Gradskog ureda za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje i osobe s invaliditetom Marija Mustač.

Na početku je uslijedio niz pozdravnih govora, a između ostalih prisutnima se obratila i saborska zastupnica Ljubica Lukačić.

– Izuzetna mi je čast biti ovdje s vama. Drago mi je da sam baš ja dobila tu čast s obzirom da sam jako emotivno vezana za gluhe i nagluhe osobe. Zahvalila bih se Mirijani Juriši na svemu što je kroz ove godine napravila za gluhe i nagluhe osobe. Njeno htijenje i upornost tjeralo me da zajedno pronađemo rješenje problema za praćenje dnevnih emisija na Hrvatskoj radioteleviziji. Ministarstvo kulture i medija prati sve potrebe osoba s invaliditetom i sigurna sam da ćemo svi zajedno svojim trudom poboljšati pristup informacijama za gluhe osobe. Važno je imati informaciju, ako informaciju nemate tada se osjećate nesigurno i izgubljeno. Republika Hrvatska ima predsjednika Vlade koji razumije probleme osoba s invaliditetom. On je taj koji kad su u pitanju osobe s invaliditetom nikada nije rekao ne. Što se tiče predsjednika Hrvatskog sabora on za osobe s invaliditetom uvijek ima razumijevanja te želi da smo u Saboru vidljivi. Prvi njegovi gosti na novoj lokaciji bili su hrvatski paraolimpijci. Moram reći da se jako veselim kada vidim da se neka emisija prevodi na znakovni jezik, a kad čujem da se nešto neće prevoditi to me jako uznemiri, ali zato što je Mirjana uporna pa uvijek uspijemo riješiti stvari na zadovoljstvo svih osoba oštećenog sluha – kazala je Lukačić.

Od stručnjaka za ovu temu prva je riječ dobila Suzana Ivančić koja je progovorila o prilagodbi programskog sadržaja za gluhe i nagluhe osobe te kratkim isječcima pokazala kako to izgleda u praksi.

– Prevoditelji moraju biti tamo gdje ne zaklanjaju sadržaj, isto tako moraju biti dovoljno veliki kako bi ga gluha osoba mogla vidjeti. Primjer dobre prakse je sjednica Hrvatskog sabora gdje se prevoditelj nalazi u desnoj trećini ekrana pa gluhe osobe mogu dobro vidjeti što se govori. Što se tiče broja emisija, premašili smo ugovor koji imamo s HRT-om. Kad su u pitanju neki izazovi u našem poslu, jedan od njih je sigurno titlovanje, radimo na tome da svaka emisija koja se emitira uživo bili to prilozi ili dnevnik, imaju titlove. Još jedan od problema je broj zaposlenih, ali i vremenska ograničenja u kojima moramo pripremiti titlove. Nekada tekst dođe par minuta prije emitiranja, ali mi to sve nekako uspijemo srediti. Hvala na prijedlozima i kritikama jer zbog vas se iz dana u dan pokušavamo biti što bolji – istaknula je Ivančević koja posljednjih sedam godina radi na prilagodbi programa za gluhe i nagluhe te na taj način uvelike olakšava život osobama s oštećenjem sluha.

Jasna Vaniček Fila ispred Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske kazala je kako se hrvatski znakovni jezik još uvijek susreće s određenim izazovima, ali i spomenula kako je u HRT-ovom pravilniku definirana programska obveza da će HRT proizvoditi i emitirati emisije o osobama s invaliditetom, osobama s teškoćama u razvoju, ali i poticati prevođenje programa na hrvatski znakovni jezik. Kazala je i da je ugovorom između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske potpisan ugovor za razdoblje od 2023. do 2027. po kojem je Hrvatska radiotelevizija dužna prilagoditi program gluhim i nagluhim osobama te da se isti mora povećavati u skladu s produkcijskim mogućnostima.

Nešto više o povijesti i samom ulasku prevoditelja znakovnog jezika u programa sudionici su mogli čuti od Mirjane Juriše.

– Prvi značajni pomak u informiranju gluhih osoba bio je informativni bilten, preko njega su gluhe osobe dobivale puno bitnih informacija. Godine 1995. počinje kontinuirano prevođenje emisija na znakovni jezik na intervenciju Vlade Republike Hrvatske. Nakon donošenja pravilnika o Hrvatskoj radioteleviziji program za gluhe bivao je kvalitetniji. Ulazak prevoditelja znakovnog jezika nije bila zasluga pojedinca, već smo svi pritiskali televiziju da nam daju normalan format i prilagode brzinu prevođenja kako bi osobe s oštećenjem sluha mogle normalno pratiti program. Tek nakon što je profiliran HRT 4, prevoditelji su prikazani u većem formatu te su tako i gluhe osobe postale zadovoljnije programom. Ono što se treba napomenuti je svakako da bi govornici trebali pričati sporije kako bi ih prevoditelji mogli pratiti – kazala je Juriša.

Gostujući predavač Slawomir Stepski u svom predavanju pokušao je prikazati na koje se sve načine prevoditelji prikazuju na televiziji u 51 zemlji te koliko često puštaju i koliko vremenski traju emisije za gluhe, kao i kakva se vrsta emisija prevodi.

Tamara Levak Potrebica iz Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja u svom je predavanju kazala nešto više o HDKP-u, čime se Društvo bavi, te koja im je sličnost s prevoditeljima znakovnog jezika.

– HDKP već 50 godina skrbi o konferencijskim prevoditeljima i njihovoj edukaciji te se zalaže za poštivanje profesionalnih standarda struke. Za svaku vrstu prevođenja trebaju postojati određeni standardi. Tako za konferencijsko prevođenje postoje profesionalni standardi koji sadrže uvjete kojih se konferencijski voditelj mora držati kako bi prevoditelj mogao pružiti najveću kvalitetu svoje usluge. Međunarodna udruga konferencijskih prevoditelja se svojim radom zalagala da imamo ugovorom propisane uvjete za rad. Najveći problemi nas konferencijskih prevoditelja je ta što se ne stignemo temeljito pripremiti jer nas televizijske kuće nerijetko angažiraju u sklopu događaja koji je upravo u tijeku. To je problem jer vi kao prevoditelj imate odgovornost i prema govorniku i prema slušatelju, stoga morate biti maksimalno pripremljeni, a to je često nemoguće. Pogotovo zbog toga što njihove govore ne smijete nadopunjavati vlastitim riječima. Isto tako, prevoditelji često moraju improvizirati jer rade u lošim uvjetima.

Na konferenciji su sudjelovali i dvije prevoditeljice Slovenskog znakovnog jezika – Mateja Vodeb, voditeljica odjela za pristupačnost na RTV Slovenija i njezina kolegica, prevoditeljica Tanja Giuliatti Davinić. One su podijelile svoja iskustva u radu na slovenskoj javnoj televiziji te pokazale na koji sve način prilagođavaju program gluhim osobama. Vodeb je kroz svoj rad na RTV Slovenija sustavno uvodila tehnike pristupačnosti za gluhe i nagluhe koje su postale ravnopravan dio produkcije na njihovoj nacionalnoj televiziji. Također, Vodeb je sukreatorica specijaliziranih web stranica Dostopno.sl i Enostavno.info na kojima osobe s invaliditetom neometano mogu pratiti vijesti, nebitno bili oni gluhi, nagluhi ili slijepi. Na web stranici Dostopno.si za svakog od njih postoje specijalizirane rubrike putem kojih mogu saznati informacije koje ih zanimaju, dok su Enostavno.info vijesti strukturirane tako da su najbitnije informacije napisane te gluha ili nagluha osoba bez problema može saznati što je zanima.

Posljednje predavanje održano je na temu ‘Izazovi simultanog prijevoda informativnih emisija na hrvatskom znakovnom jeziku’.

U samom izlaganju Kavčić je predstavila svoj pogled na struku i izložila glavne izazove s kojima se susreće prevoditelj znakovnog jezika, a prema kojima se taj posao razlikuje od prevoditelja govornih jezika. Počevši od samog radnog mjesta, prevoditelji se znakovnog jezika mogu nalaziti u doktorskoj ordinaciji u kojoj je glas doktora moguće jasno čuti, no navečer istoga dana prevoditelj se može nalaziti na pozornici gdje prevodi govore za vrijeme prosvjeda na Trgu bana Jelačića, gdje zvuk nije jasan i gdje postoje velike interferencije.

Nadalje, prevoditelj znakovnog jezika mora osim izgovorene riječi gluhim korisnicima, kada se govornik ne vidi, prenijeti i informaciju o tome tko izgovara te riječi, radi li se o ženskom glasu, muškom ili govori dijete. Naposlijetku, u RH, Zakonom o HZJ i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba jasno je definiran hrvatski znakovni jezik kao samosvojni jezični sustav, različit od hrvatskog jezika, dok su ostali sustavi komunikacije temeljeni na hrvatskom jeziku, a to su čitanje s usana, daktilografija ili simultana glasovno-znakovna komunikacija (kada se izgovaraju pune rečenice na hrvatskom jeziku, a istovremeno znakuju pojedini znakovi kako bi se olakšalo čitanje s usana).

Kavčić je tako naglasila da se prijevod događa samo i isključivo onda kada gluhe osobe koriste HZJ, jer prevoditelj tada prevodi s hrvatskog jezika na hrvatski znakovni jezik. U svim drugim slučajevima radi se samo o vizualizaciji hrvatskoga jezika, korisnici naime zahtijevaju samo da se izgovorena riječ lakše očita s usana. Primjerima je zorno prikazala gramatičke razlike između HZJ i hrvatskoga jezika. Na samom kraju zaključuje kako je veliki kadar za prevoditelja na javnoj televiziji potreba i pozitivan pomak koji se dogodio prije 10 godine, no istovremeno je i velika odgovornost na samim prevoditeljima. 

-Najveći problem za prevoditelje znakovnog jezika predstavlja činjenica da još uvijek ne postoji opis radnog mjesta, što znači da još uvijek ne postoji zanimanje upisano u NKO, niti postoji formalno obrazovanje. Stalnim usavršavanjem i pohađanjem neformalnih edukacija u organizaciji Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika trude se nadoknaditi spomenuti nedostatak formalne edukacije-kazala je lingvistica i prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika Dorijana Kavčić pokazujući pritom primjere iz prakse.

Na konferenciji je zaključeno kako svaka gluha ili nagluha osoba ima pravo na informaciju, ali i kako bi se televizijski program još više trebao prilagoditi njima, u vidu prevođenja većeg broja emisija i prevođenja različitijeg sadržaja. Prisutni su na konferenciji mogli uvidjeti s kojim se to problemima susreću hrvatski prevoditelji znakovnog jezika u svojoj svakodnevici.

Nastavi čitati

U trendu