Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

Okrugli stol povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan tartar biftek, poslužen na bijelom tanjuru. Jelo se sastoji od crvenog mesa u cilindričnom obliku s žumanjkom na vrhu. Uz meso su posluženi različiti začini u tamnoj, crvenoj i zelenoj boji, te pečurke i sitno nasjeckani bijeli luk. U pozadini se nalazi kriška bijelog kruha. Prezentacija jela je atraktivna, s naglaskom na boje i teksture sastojaka.
Foto: Pixabay

Ljeto donosi povećani rizik po pitanju sigurnosti hrane, primjerice, kad su jaja u pitanju, pogotovo u receptima gdje ona nisu do kraja termički obrađena jer je vrlo često prisutna salmonela

Poslušaj ovaj članak

Svake godine u svijetu oboli gotovo 600 milijuna ljudi od 200 različitih vrsta bolesti koje se prenose hranom. Bolesti izazvane hranom odgovorne su za 420.000 smrtnih slučajeva godišnje na globalnoj razini. Te statističke pokazatelje moguće je smanjiti raznim preventivnim aktivnostima, među kojima je svakako i godišnje obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane – 7. lipnja.

Obilježavanjem ovog dana Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nastoje potaknuti aktivnosti koje će pomoći u sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima od različitih opasnosti porijeklom iz hrane, pridonoseći pri tome sigurnosti hrane, ljudskom zdravlju, gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana sigurnosti hrane ‘Sigurnost hrane: spremni na neočekivano’ naglašava važnost spremnosti na neočekivane incidente vezane za sigurnost hrane, bez obzira na to koliko blagi ili ozbiljni oni mogu biti te poziva sve dionike u lancu prehrane da razmotre načine na koje se mogu bolje pripremiti za neočekivane incidente vezane za sigurnost hrane.

Incidenti vezani uz sigurnost hrane su neočekivane situacije u kojima postoji potencijalni ili potvrđeni zdravstveni rizik povezan s konzumacijom hrane, a koje se mogu dogoditi čak i kada su svi dionici u lancu prehrane odigrali svoju ulogu u održavanju hrane sigurnom.

Takvi incidenti mogu biti jednostavni, poput nestanka struje u kući i posljedičnih izazova u sigurnom skladištenju hrane. Međutim, incidenti mogu biti i vrlo kompleksni, poput onih multinacionalnih, koji se događaju u više različitih država. Globalizacija je dovela do sve veće povezanosti lanaca opskrbe hranom te stoga incidenti mogu brzo eskalirati od lokalnog problema do krizne situacije na međunarodnoj razini. U takvim kompleksnim situacijama prikupljanje podataka i brza međunarodna razmjena informacija pomaže u sprečavanju širenja bolesti koje se prenose hranom.

Spremnost za upravljanje incidentima vezanim za sigurnost hrane zahtijeva predane napore kreatora politika, tijela nadležnih za sigurnost hrane, poljoprivrednika i subjekata u poslovanju s hranom, uključujući pri tome i aktivnu ulogu potrošača. Kako bi bile spremne za incidente u području sigurnosti hrane, vlade se mogu posvetiti razvoju ili ažuriranju nacionalnih planova intervencija za krizne situacije, jačanju sustava kontrole hrane, povećanju kapaciteta nadzora i koordinacije te poboljšanju komunikacije s prehrambenom industrijom i javnošću. Prehrambene industrije mogu poboljšati svoje planove upravljanja sigurnošću hrane, podijeliti naučene lekcije i međusobno surađivati ​​te poboljšati komunikaciju s potrošačima. Potrošači moraju biti svjesni kako prijaviti ili reagirati na incidente vezane uz sigurnost hrane i razumjeti posljedice nepredviđenih događaja kod kuće, pripremajući se za prikladnu reakciju.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uz podršku WHO-a i FAO-a te tehničku podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u povodu nacionalnog obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti hrane održala je 10. lipnja 2024. godine u Osijeku, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (Aula Magna), okrugli stol ‘Sigurnost hrane: Spremni na neočekivano’. Ovim okruglim stolom željeli su podići svijest o tome što svi mi, bez obzira na to koju ulogu u lancu prehrane imamo, možemo učiniti kako bismo bili spremni na neočekivano.

Ljeto donosi povećani rizik po pitanju sigurnosti hrane, primjerice kad su jaja u pitanju, pogotovo u receptima gdje ona nisu do kraja termički obrađena jer je vrlo često prisutna salmonela.

Pripazite i na rokove trajanja kod one hrane na kojoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ zato što se oni nalaze na hrani koja je lako pokvarljiva i nju trebamo nakon isteka tog datuma jednostavno baciti. Tu bi spadala svježa riba, svježe meso, neki mlječni proizvodi i slično.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Evo razloga zašto vam otiču noge

Objavljeno

/

Na slici su prikazana stopala koja se kupaju u drvenoj posudi punoj vode, kamenčića i rasutih latica ruža. Posuda je postavljena na bambusovu podlogu, a oko nje su rasute dodatne latice ruža. Ova slika sugerira opuštanje i prakse samozbrinjavanja poput spa tretmana ili kupke za stopala, što se može povezati s wellnessom i luksuzom.
Foto: Pixabay

Oticanje nogu ljeti je čest problem koji može uzrokovati nelagodu i smanjiti kvalitetu života zato je važno da znate kako si pomoći. Mi vam donosimo nekoliko savjeta

Zbog vrućine nakupljanje vode u nogama nije rijetka pojava, pogotovo ljeti. Duga razdoblja sjedenja ili manjak kretanja u svakodnevnom životu, previše zasoljena hrana, promjene menstrualnih hormona ili trudnoća, također mogu biti mogući uzroci otečenih nogu

Jedan od razloga oticanja nogu svakako je zadržavanje tekućine, edem. Do edema dolazi kada tkiva ili krvne žile u nogama imaju više tekućine nego što trebaju, a nastaje zbog cjelodnevnog sjedenja ili stajanja.

Noge mogu oticati i zbog raznih upala, kao što je artritis, ali i zbog loma kostiju i istegnuća ligamenata, kao i kod pojave određenih rana koje sporije zacjeljuju.

Najpoznatiji razlog oticanja i bolova u nogama je duboka venska tromboza do koje dolaze kada se u veni u nozi nalazi ugrušak.

Oticanje nogu često se javlja kao posljedica dugotrajnog stajanja ili sjedenja.

Ljudi s viškom kilograma mogu primijetiti kako su im gležnjevi povremeno natečeni, posebice nakon što su stajali duže vrijeme. Jedino dugoročno rješenje je riješiti se viška težine koja stvara pritisak na noge. No ako su oticanje gležnjeva uzrokovali bilo kakvi lijekovi, treba se hitno posavjetovati s liječnikom.

Dugo hodanje također može biti uzrok. Ponekad nakon što smo cijeli dan na nogama i u pokretu mogu nam nateći stopala – no tada nema razloga za brigu. U tom se slučaju preporučuje odmaranje s nogama ‘u zraku’, kao i masaža stopala.

Pomoći si možete i tako što ćete piti više vode jer više vode pomaže da se smanji oticanje nogu. Kad pijete puno vode, olakšavate uklanjanje soli iz organizma te tijelo ne zadržava tekućinu.

Sljedeći savjet bi bio da pripazite koliko soli konzumirate i pokušate dodatno ograničiti njezin unos kako biste spriječili nakupljanje tekućine.

Povećajte unos kalija. Nedostatak kalija u tijelu utječe na zadržavanje tekućine te može uzrokovati porast krvnog tlaka. Neke od namirnica bogate kalijem koje možete konzumirati su: banane, rajčice, naranče, krumpiri, mlijeko, itd.

Nabavite si kompresijske čarape. Kompresijske čarape su specijaliziran dio odjeće izrađen od elastičnog i čvrstog materijala, a služe tome da stvore pritisak na noge, gležnjeve i stopala kako bi se krv usmjerila prema tijelu. Dakle, koriste se kako bi spriječile različite bolesti vena, ali i zadržavanje tekućine u stanicama.

Hladni oblozi su jednostavan i učinkovit način za brzo smanjenje oticanja nogu. I za kraj evo još nekih namirnica koje će vam pomoći ‘ispuhati’ noge.

Celer: Bogat kalijem koji pomaže u ravnoteži elektrolita i smanjenju zadržavanja tekućine.

Krastavci: Imaju visok sadržaj vode i pomažu u hidrataciji, što može smanjiti oticanje.

Đumbir: Poznat po svojim protuupalnim svojstvima, potiče cirkulaciju i može smanjiti oticanje.

Bobičasto voće: Jagode, borovnice i maline su bogate antioksidansima i flavonoidima koji podržavaju zdravlje krvnih žila.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Touretteov sindrom je vrlo rijedak i neugodan poremećaj

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja drži buket cvijeća. Identitet osobe nije vidljiv jer je lice zamagljeno. Osoba ima svijetlu kosu, a na sebi nosi jaknu svijetlozelene i plave boje. Fokus fotografije je na buketu cvijeća, dok je lice osobe zamućeno, što stvara kontrast i usmjerava pažnju na cvijeće.
Foto: Pixabay

Znakovi i simptomi Touretteova sindroma se obično pokazuju između 2. i 12. godine, s prosjekom pojavljivanja u 7. godini. Kod dječaka je ovaj poremećaj 3 do 4 puta češći. Touretteov sindrom javlja se kod pet od 1000 osoba

Touretteov sindrom je rijetki poremećaj živčanog sustava koji počinje u djetinjstvu. To uključuje neobične ponavljajuće pokrete ili neželjene zvukove koji se ne mogu kontrolirati (tikovi). Primjerice, neprestano treptanje očima, slijeganje ramenima ili trzanje glavom. U nekim slučajevima, mogu biti izrečene uvredljive riječi i psovke. Za ovaj sindrom ne postoji određeni lijek.

Na pojavu tikova bi mogli utjecati i određeni lijekovi, ali i određena zdravstvena stanja poput cerebralne paralize, Huntingtonove bolesti, infekcije streptokokom i hiperglikemije.

Znakovi i simptomi Touretteova sindroma se obično pokazuju između 2. i 12. godine, s prosjekom pojavljivanja u 7. godini. Kod dječaka je ovaj poremećaj 3 do 4 puta češći. Touretteov sindrom javlja se kod pet od 1000 osoba.

Točan uzrok Touretteovog sindroma nije poznat. Prije su postojale pretpostavke da je riječ o nasljednom sindromu koji se prenosi dominantnim načinom nasljeđivanja, no do danas nije skupljena dovoljna količina dokaza koja bi potvrdila tu tezu.

Današnja teza o nastanku sindroma ukazuje na to da je vjerojatno riječ o poremećaju neurotransmitera u mozgu, čiji je rezultat nastanak nekontroliranih motoričkih pokreta, odnosno tikova. Takav disbalans vjerojatno je posljedica promjena u više gena te okolišnih čimbenika koji tek trebaju biti istraženi.

Nasljednoj sklonosti sindromu govori u prilog činjenica da je sindrom učestaliji među jednojajčanim blizancima, a isto tako se pokazalo da bližnji oboljelih od Touretteovog sindroma imaju veću stopu oboljenja od opsesivno-kompulzivnog poremećaja i tikova općenito.

Neka stanja mogu oponašati spomenut sindrom pa je nužno obaviti određene pretrage koje će pomoći u postavljanju dijagnoze. Potrebno je obaviti MRI, CT i EEG. Ovi pregledi se ne rade kako bi se dijagnosticirao Tourette jer to nije moguće, već kako bi liječnik eliminirao druga moguća stanja.  Osoba sa sindromom često ima ili može imati druge poteškoće poput ADHD poremećaja, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, poremećaja spavanja, anksioznosti, poremećaja raspoloženja i slično.

Lijekovi koji pomažu pri sprječavanju ili ublažavanju snažnih tikova su lijekovi koji smanjuju količinu ili blokiraju dopamin – kontroliraju tikove, ali mogu imati i nuspojave kao što su debljanje i otupljivanje uma. Injekcije botoksa također pomažu jer botoks učvršćuje mišiće i sprječava njihovo nenamjerno trzanje. Lijekovi za ADHD mogu poboljšati koncentraciju i smanjiti učestalost tikova, ali zabilježeni su i slučajevi kod kojih se dogodilo upravo suprotno. Lijekovi za smirenje napadaja bijesa pomažu, ali nuspojave uključuju pospanost. Antidepresivi se koriste za smanjenje tuge, anksioznosti i sličnih simptoma smanjenog raspoloženja.

Ako tikovi nisu jako izraženi liječenje nije potrebno.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

CENTAR ZA ZDRAVLJE MLADIH Brošura ‘Što nam čini usamljenost?’

Objavljeno

/

Slika prikazuje plakat ili naslovnicu knjige s tekstom na hrvatskom jeziku. Glavni motiv je ilustracija osobe koja sjedi na krevetu s glavom naslonjenom na ruku, izgleda zamišljeno ili uznemireno. Soba je slabo osvijetljena plavim svjetlom, što sugerira da bi mogla biti noć. Tekst na vrhu glasi “ŠTO NAM ČINI USAMLJENOST?” ispod kojeg se nalazi dodatni tekst koji se odnosi na psihološku podršku srednjoškolcima, spominjući web stranicu za usamljenost. Ova slika bi mogla biti relevantna ili zanimljiva zbog fokusa na emocionalno stanje usamljenosti i njenog utjecaja na pojedince, posebno studente.
Foto: Centar za zdravlje mladih Zagreb

Brošura pruža pomoć u razumijevanju emocionalnih procesa, pristupe u suočavanju s usamljenošću te korisne tehnike za jačanje mentalnog zdravlja

Brošura ‘Što nam čini usamljenost?’ osmišljena je i napisana od strane mladih za mlade – studenata psihologije u suradnji s njihovim sveučilišnim profesorima i mentorima kliničke prakse u Centru za zdravlje mladih.

Brošura pruža pomoć u razumijevanju emocionalnih procesa, pristupe u suočavanju s usamljenošću te korisne tehnike za jačanje mentalnog zdravlja.

Inspirativne poruke potiču pozitivne promjene i normaliziraju različita stanja, pružajući mladima osjećaj nade i podršku u razumijevanju sebe i svojih osjećaja.

Usamljenost može biti izazovna, ali također predstavlja priliku za osobni rast. To je dobar trenutak da se bolje upoznamo sa sobom i svojim interesima.

Usamljenost je samo dio nečije priče, ali nije cijela priča. Tada je važno dopustiti si pisati novo poglavlje i otvoriti vrata za nekoga tko nas razumije i tko će biti uz nas.

Osjećaj usamljenosti je sasvim prirodan i često se javlja u različitim fazama života. Biti usamljen ne znači da si slab/a ili neuspješan/a, već samo da si čovjek s osjećajima kao i svi drugi. Važno je naučiti prepoznati kada je usamljenost postala opterećujuća i kada je vrijeme potražiti pomoć od drugih. Nema ničeg lošeg u traženju podrške od prijatelja, obitelji ili stručnjaka. Pokazati hrabrost i otvoreno razgovarati o svojim osjećajima može biti prvi korak prema stvaranju dubljih veza s drugima.

Dodatne informacije o ustanovama koje pružaju podršku mentalnom zdravlju djece i mladih u gradu Zagrebu, kao i mnoštvo korisnih tekstova i informacija povezanih s područjem mentalnog zdravlja potražite na web portalu Grada Zagreba: mentalnozdravlje.zagreb.hr.

Brošura ‘Što nam čini usamljenost’ je besplatna i dostupna ovdje.

In Portal

Nastavi čitati

U trendu