Povodom dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja, najvišeg priznanja Europske unije za rad na području promicanja demokratskih vrijednosti, Europski parlament u suradnji s Human Rights Film Festivalom (HRFF) organizira tematski panel ‘Borba za ljudska prava danas’

Na panelu koji će se održati u četvrtak 5. prosinca od 19:15 do 20 sati u Kinoteci u Zagrebu govorit će zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić te politolog Boško Picula, a moderator će biti vanjskopolitički novinar Dragan Nikolić. U prigodnoj videoporuci o ovogodišnjim laureatima nagrade te europskim prioritetima u području zaštite ljudskih prava govorit će zastupnik Davor Ivo Stier (HDZ, EPP). 

– Ove godine Nagrada Saharov za slobodu mišljenja dodijeljena je Mariji Corini Machado i Edmundu Gonzalezu Urrutiju, dvama istaknutim liderima koji već godinama predvode borbu za slobodu, demokraciju i ljudska prava u Venezueli. Njihov rad dolazi u trenutku kada mnoge zemlje diljem svijeta, od Ukrajine do Bliskog istoka, prolaze kroz ozbiljne političke i humanitarne krize. Dok se Europa suočava s izazovima koji prijete temeljnim vrijednostima slobode i demokracije, važno je prisjetiti se da ljudska prava nisu samo apstraktne vrijednosti. Ona su temelj svakog prosperitetnog društva. Upravo zbog toga je Europski parlament, kao institucija posvećena promicanju i zaštiti ljudskih prava, iznimno važan. Nagrada Saharov, koja slavi hrabre pojedince i organizacije u borbi za slobodu, snažna je poruka svijetu da borba za pravdu ne smije biti zaboravljena. Kao koordinator kluba Europske pučke stranke u izaslanstvu Europskog parlamenta u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i kao izvjestitelj za andsku zajednicu u Odboru za vanjske poslove, u potpunosti razumijem koliko je politička situacija u Latinskoj Americi, a posebno u Venezueli, važna za stabilnost i napredak te regije. Suradnja i angažman Europskog parlamenta ključni su u promicanju dijaloga, stabilnosti i razvoja demokracije na tom kontinentu. Maria Corina Machado i Edmundo Gonzalez Urrutia ne samo da nose teret borbe za Venezuelu, već su i svijetli primjer kako pojedinci, čak i u najtežim okolnostima, mogu biti nositelji promjena. Neka njihova hrabrost bude inspiracija svima koji vjeruju u slobodu, pravdu i mir – istaknuo je zastupnik Davor Ivo Stier uoči panela.

Uvodni govor uoči rasprave o izazovima u području promicanja i zaštite ljudskih prava održat će voditeljica Ureda Europskog  parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a nakon panela slijedi filmski program Festivala.

Europski parlament u Hrvatskoj tradicionalno surađuje s Human Rights Film Festivalom uoči dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja. Riječ je o najvišem priznanju Europske unije kojim se vrednuje rad pojedinaca i organizacija u području zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Svečanost povodom dodjele priznanja održat će 17. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja utemeljena je 1988. godine, a nazvana je u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova. Njome se posebno promiču sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokracije i provedba vladavine prava. Ruska nevladina udruga Memorial, Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad samo su neki od Saharovih laureata čije je rad kasnije prepoznat i vrednovan i kroz Nobelovu nagradu za mir.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je susret hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj kako bi se predstavnici diplomatskog zbora upoznali s očekivanjima i prioritetima u novom legislativnom ciklusu EU institucija

­Na sastanku je, među ostalim, bilo riječi o jačanju konkurentnosti zajedničkog tržišta i otpornosti EU-a na buduće krize i izazove, sigurnosnoj i obrambenoj politici, procesu proširenja, budućim transatlantskim odnosima, zaštiti i poboljšanju zdravlja građana EU-a te promicanju rodne ravnopravnosti.

O tim i ostalim temama veleposlanicima iz više od 30 zemalja, govorili su: Tonino Picula (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP), Tomislav Sokol (HDZ, EPP), Marko Vešligaj (SDP, S&D) i Željana Zovko (HDZ, EPP).

Predstavljajući parlamentarne prioritete u odnosu na kontekst sve opasnijeg globalnog okruženja, zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) naglasio je da nova Europska komisija ima odgovornost da se nakon izbora ne nastavi sve po starome.

– Bez smanjenja regulatornog tereta za gospodarstvo, povećanja konkurentnosti i pametnijeg ulaganja u obranu, Europa će nastaviti kaskati za dinamičnijim dijelovima svijeta. Dogovor o novom višegodišnjem proračunu Europske unije i investicijskim prioritetima ključna su zadaća novih europskih institucija jer će uvelike odrediti hoće li Europa biti na razini sigurnosnih, tehnoloških i gospodarskih izazova pred nama – rekao je zastupnik Ressler. 

Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) osvrnuo se na budućnost translantskih odnosa pod administracijom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ustvrdivši kako je Europska unija suočena s velikom neizvjesnošću.

– No ono što me čini relativno optimističnim je kvantiteta i kvaliteta naših međusobnih odnosa budući da je EU najveći investitor u američku ekonomiju i obrnuto, Sjedinjene Države su najveći investitor u EU.

O transatlanskim odnosima govorila je i zastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) istaknuvši kako Europa unija treba produbiti partnerstvo sa svojim saveznicima. Kazala je i da EU mora odlučno raditi na jačanju svojih obrambenih kapaciteta i strateške autonomije.

– Ovo nije samo zajednička odgovornost, već i strateški prioritet za Republiku Hrvatsku, koja kao čuvar vanjskih granica Unije ima ključnu ulogu u promicanju proširenja na zapadni Balkan, a posebno na Bosnu i Hercegovinu čija integracija predstavlja temelj mira, sigurnosti i dugoročne stabilnosti cijele Europe.

Politiku proširenja komentirao je i zastupnik Picula koji je rekao kako EU u ovom trenutku ima puno internih problema, ali i da veliki dio zemalja koje žele ulazak u EU nije dovoljno posvećen reformama. Stoga je ustvrdio da ne vjeruje da će biti novih proširenja prije kraja mandata ovog Parlamenta i Komisije.

Osim o geopolitičkim odnosima, zastupnici su govorili i javnim politikama EU-a u  kontekstu jačanja konkurentnosti zajedničkog tržišta. Tako je zastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D) podsjetio da se europska poljoprivreda suočava s nizom izazova kao što su poremećaji opskrbnih lanaca i trgovinskih sporazuma te sve češće vremenske nepogode.

– I tu, primjerice, vidim veliki prostor za pomoć poljoprivrednicima kroz formiranje brzih načina financiranja jedinica lokalne samouprave – istaknuo je Vešligaj.  

Zastupnik Tomislav Sokol (HDZ, EPP) osvrnuo se na prioritete Europskog parlamenta u području zdravstvenih politika.

– EU može puno napraviti u području stimuliranja inovacija u farmaceutskoj industriji, u pitanju regulacije medicinskih uređaja i pristupu zdravstvenoj skrbi. Europa također može puno učiniti u rješavanja problema manjka određenih skupih lijekova kroz neku vrst mehanizma zajedničke nabave – ustvrdio je Sokol.

Europski parlament na prošlotjednoj je sjednici potvrdio novi kolegij povjerenika Europske komisije predvođen Ursulom von der Leyen. Predstavljajući svoj program ona je istaknula kako će njezin tim biti posvećen borbi za slobodu, suverenitet, sigurnost i blagostanje te je najavila da će prva inicijativa Komisije biti ‘kompas konkurentnosti’, kako bi se premostio inovacijski jaz Europe u odnosu na SAD i Kinu. Poručila je također da će fokus rada biti i na povećanju sigurnosti i samodostatnosti EU-a te provođenju dekarbonizacije. Zastupnici su pak pozvali novu Komisiju da odmah započene s rješavanjem izazova s kojima se Europa suočava.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Najnoviji rezultati istraživanja Eurobarometra pokazuju najvišu razinu povjerenja u Europsku uniju od 2007. i dosad najveću potporu euru. Anketa pokazuje i da Europljani sada gledaju na budućnost s više optimizma. Željeli bi da EU bude snažniji i neovisniji, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove

Povjerenje u EU na najvišoj je razini u zadnjih 17 godina.

Izražava ga 51 % Europljana, što je najbolji rezultat od 2007. Kod mladih u dobi od 15 do 24 godine taj je postotak veći (59 %). Osim toga, 51 % Europljana izjavilo je da vjeruje Europskoj komisiji, što je također rekord u zadnjih 17 godina.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (74 %) izjavilo je da se osjeća građaninom EU-a, što je najviši postotak u više od dva desetljeća. Usto, 61 % građana EU-a optimistično je u pogledu budućnosti EU-a.

Istodobno, 44 % građana EU-a i dalje ima pozitivno mišljenje o EU-u, 38 % ima neutralno mišljenje, a 17 % negativno.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u većini zemalja proširenja obuhvaćenih istraživanjem. Povjerenje građana u EU na najvišim je razinama u Albaniji (81 %), Crnoj Gori (75 %), Kosovu (70 %), Gruziji (58 %), Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (po 56 %) te Moldovi (52 %). U Turskoj takvo mišljenje dijeli 42 % ispitanika (četiri postotna boda više nego u prethodnom istraživanju), a u Srbiji 38 % (povećanje od 2 postotna boda). U Ujedinjenoj Kraljevini povjerenje u EU ima 38 % ispitanika (šespostotno povećanje).

Europljani žele snažniji, neovisniji i otporniji EU

69 % ispitanika smatra da EU ima dovoljno snage i sredstava za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu. Isto tako, 69 % ispitanika vjeruje da je Europska unija oaza stabilnosti u nemirnom svijetu.

Prema mišljenju Europljana sigurnost i obrana (33 %) trebale bi biti glavno prioritetno područje srednjoročnog djelovanja EU-a, nakon čega slijede migracije (29 %), gospodarstvo (28 %), klima i okoliš (28 %) te zdravlje (27 %). Istodobno 44 % europskih građana smatra da će kratkoročno najveći pozitivan učinak na njihov život imati osiguravanje mira i stabilnosti, zatim osiguravanje opskrbe hranom, zaštita zdravlja, osiguravanje sirovina za industriju u EU-u te upravljanje migracijama (27 %). Kad je riječ o pojedinačnim područjima djelovanja EU-a u sektoru čiste proizvodnje, Europljani smatraju da bi u EU-u prednost trebala imati obnovljiva energija (38 %), zatim ulaganja u održivu poljoprivredu (31 %), energetsku infrastrukturu (28 %) i ulaganja u čistu tehnologiju (28 %).

Povijesno visoka potpora euru i rastući optimizam u pogledu gospodarstva

Istraživanje Eurobarometra pokazalo je dosad najveću potporu zajedničkoj valuti, u EU-u u cjelini (74 %) i u europodručju (81 %). Kad je riječ o percepciji stanja europskog gospodarstva, 48 % Europljana (jedan postotni bod više nego u proljeće 2024.) smatra da je stanje dobro, a 43 % (dva boda više) loše. Percepcija stanja europskog gospodarstva stalno se poboljšava od jeseni 2019. Velik broj građana (49 %) smatra da će gospodarsko stanje u Europi u sljedećih 12 mjeseci ostati stabilno.

Kontinuirana potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini

S obzirom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine velika većina Europljana (87 %) podupire pružanje humanitarne pomoći osobama pogođenima ratom. Nadalje, 71 % građana podržava ekonomske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 68 % slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Uz to se 60 % ispitanika slaže da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje, a 58 % da financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini.

Rat u Ukrajini je među 15 pitanja opet istaknut kao najvažnije pitanje na razini EU-a (31 %) (nakon čega slijedi imigracija s 28 % i međunarodna situacija s 22 %), dok se 76 % europskih ispitanika slaže da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja sigurnosti EU-a.

Standardno istraživanje Eurobarometra br. 102 (jesen 2024.) provedeno je od 10. listopada do 5. studenog 2024. u 27 država članica EU-a. Intervjuirano je 26.525 građana EU-a. Intervjuirani su i ispitanici u devet zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata (sve osim Ukrajine) i Ujedinjenoj Kraljevini.

Izvor: Europska komisija