Poveži se s nama

In Metropola

INTERVJU, TOMISLAV TOMAŠEVIĆ Stabilizirali smo i ozdravili financije Grada

Objavljeno

/

Foto: Zagreb.hr

Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u povodu tri godine mandata kaže kako je ponosan na to da su stabilizirali financije, zbog čega imaju renesansu u kapitalnim investicijama i jedini su grad u Hrvatskoj koji unatoč inflaciji nije povisio cijene ni jedne usluge građanima. 

U intervjuu Hini najavljuje osam kapitalnih projekata i do kraja godine donošenje GUP-a kojim će se po prvi put omogućiti da zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postaju zelena, što će ocrtati novu viziju Zagreba.

Početkom lipnja bit će tri godine od kada ste preuzeli upravljanje Zagrebom. Kako ih ocjenjujete? 

Ponosan sam na to da smo stabilizirali i ozdravili financije Grada. Nakon 13 godina je konačno vraćen međunarodni kreditni rejting Grada u investicijski.

Jedini smo grad koji unatoč inflaciji nije poskupio ni komunalne usluge, a niti cijenu vrtića i domova za starije i nemoćne.

Zagrebački holding drugu godinu zaredom pozitivno posluje, a uz to se i razdužuje, prvo su javno poduzeće u Hrvatskoj koje je izdalo obveznicu povezanu s ekološkom održivošću.  

Od 1. lipnja uvodimo besplatan javni prijevoz za sve starije od 65 godina, te će se 160.000 sugrađana besplatno voziti ZET-om, a to je kao cijeli Split. Svim građanima Zagreba je od početka svibnja omogućena besplatna vožnja Žičarom. 

Grad je završio preko 90 posto projekata poslijepotresne obnove gradskih zgrada i infrastrukture, od 207 završili smo 188. 

Možemo se pohvaliti sa čak 16 novih, dograđenih i obnovljenih osnovnih i srednjih škola, od čega je osam sufinancirano iz EU fondova, a osam iz gradskog proračuna.

Do kraja mandata izgradit ćemo još pet škola, što je ukupno čak 21 školu u jednom mandatu. Lani smo izgradili četiri vrtića, pet ćemo izgraditi do rujna, a još pet do kraja ove godine.

Povećali smo plaće u vrtićima i u godinu dana zaposlili dodatnih oko 550 zaposlenika. Za 66 posto u odnosu na 2021. povećali smo subvencije privatnim vrtićima kako oni ne bi podizali cijene.

U dva desetljeća, do 2021. je na krovove javnih gradskih zgrada postavljeno 0,7 megavata sunčanih elektrana, a mi smo u tri godine to učetverostručili, dok ćemo u sljedećih godinu i pol tu brojku povećati 20 puta. 

U odnosu na to da je Zagreb u vrijeme bivšeg gradonačelnika bio “simbol korupcije”, mi u ove tri godine nemamo niti jednu korupcijsku aferu.

Počeli smo projekt Paromlin, jer kad smo preuzeli upravljanje u proračunu za 2021. je bilo planirano 132 milijuna eura od prodaje zemljišta Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, a tada smo naslijedili i deficit od 185 milijuna eura.

Uspjeli smo u pola godine rebalansirati proračun da ne odemo na 317 milijuna eura deficita i da ne prodamo ta vrijedna zemljišta, kako bismo ih mogli revitalizirati. Prethodna Gradska skupština je predvidjela da će im za otplaćivanje deficita trebati četiri godine, a mi smo to uspjeli riješiti u dvije godine.

Koje kapitalne projekte namjeravate realizirati? 

Osam je strateških kapitalnih projekata. To su Paromlin, Dom sportova, bazen Špansko, Sarajevska ulica, Podbrežje, Kino Europa, Heinzelova ulica i stadion u Kranjčevićevoj. 

Paromlin je najveća kapitalna investicija od oko 80 milijuna eura, oko pola novca očekujemo iz EU fondova. Radovi su počeli prije mjesec dana, trajat će dvije godine i dobit ćemo novi društveno-kulturni obrazovni centar s knjižnicom suvremenog, skandinavskog tipa.

Radovi na konstruktivnoj obnovi Doma sportova kreću u lipnju, na bazenu Špansko počet će početkom srpnja, a krajem srpnja počet će cestovni dio radova u Sarajevskoj, a u rujnu na tramvajskoj pruzi od Ranžirnog kolodvora do Mosta mladosti.

U rujnu će početi gradnja zgrade s oko 300 stanova za socijalni i priuštivi najam u Podbrežju.

Radovi na obnovi Kina Europa krenut će krajem godine, kada će početi i radovi na gradnji tramvajske pruge u Heinzelovoj te će početi i gradnja nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj s oko 11.000 mjesta. Tek kada taj stadion bude završen, počet ćemo rušiti stari stadion u Maksimiru.     

Kako teku pripreme za gradnju Maksimirskog stadiona? 

U lipnju ćemo imati Studiju izvodljivosti vezanu za troškove izgradnje i za model kako da što manje opteretimo, ili uopće ne opteretimo, gradski proračun.

Da bi to bilo privatnom investitoru isplativo planiraju se uz stadion i trgovački centar, garaža, hotel i poslovni prostori koji bi mogli pokriti troškove izgradnje stadiona koji će imati oko 35.000 mjesta i  natkrivene tribine.

Mora se napraviti i međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj. 

Promet je veliki problem, što radite na rješavanju? 

Do kraja godine bit će obnovljen Jadranski most, dvije godine se obnavlja jer ga nismo mogli potpuno zatvoriti za promet, i jer od 1981. kada je izgrađen, nikada nije obnavljan. Inzistiram na tome da sve naše mostove obnovimo i ojačamo kako bi bili otporniji na potrese, do sada smo u to investirali preko 20 milijuna eura i investirat ćemo još barem dva puta toliko.

Radimo na prometnoj studiji za novi Jarunski most. Počeli su radovi na obnovi tramvajske infrastrukture na okretištu Mihaljevac, za što očekujemo EU sufinanciranje. Obnovit ćemo tramvajske pruge na Ribnjaku i Branimirovoj. Prvi puta nakon 20 godina proširit ćemo tramvajsku mrežu, tramvaji će voziti u Heinzelovoj i Sarajevskoj.

Uz 65 novih autobusa ZET-a, sufinanciranjem iz EU fondova kupit ćemo ih još 100 na struju ili vodik te barem 30 rabljenih jer nam plinski izlaze iz funkcije.

Imamo i 20 novih tramvaja koji se proizvode u Končaru, prvi će doći na proljeće, kupit ćemo ih još 40. Kupili smo i 11 rabljenih tramvaja iz Augsburga. Želim da krajem 2025. sve tramvaje koji nisu niskopodni maknemo iz prometa. Zaštitit ćemo žutu traku kako bi tramvaji mogli nesmetano voziti.

U tijeku je i uspostava automatskog upravljanja prometom, ove godine ćemo 127 raskrižja uvesti u taj sustav.

Uskoro će završiti prva faza nove Branimirove, a velika prometna investicija je Kolakova ulica, čime ćemo dobiti obilaznicu od preko sedam kilometara na sjevernoj strani Sesveta i Dubrave.

Veliki je problem i gospodarenje otpadom?

Kad sam postao gradonačelnik grad se zvao “Kantograd”. Prije godinu i pol uveli smo novi model odvoza i naplate otpada. Do srpnja ćemo postaviti svih 150 podzemnih spremnika u centru, postavili smo ih već više od 100. U ostalim dijelovima grada postavljaju se boksevi koje Grad do kraja godine financira, a u rujnu će se početi postavljati polupodzemni spremnici.

Za obiteljske kuće ćemo do kraja godine podijeliti 90.000 kanti za plastiku i metal kako se više ne bi vješale žute vrećice po ogradama, a do sada ih je podijeljeno preko 12.000.

Povećali smo broj reciklažnih dvorišta na 21, za Čistoću je kupljen 41 novi kamion i povećavamo broj radnika.

Biootpad predajemo privatnim oporabiteljima sve dok nam se ne odobri sanacija kompostane nakon odrona na odlagalištu Jakuševec. Centar za gospodarenje otpadom gradit će se u Resniku, plan je otvoriti ga do kraja 2028. 

Očekujete li onda i novi mandat?

Naravno. Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika.   

Imate li viziju za novi mandat, nešto ključno što trebate napraviti? 

Ima još stvari koje u ovom mandatu mislimo napraviti a koje će biti ključna podloga za sljedeći. Do kraja godine očekujem da Skupština izglasa izmijenjeni Generalni urbanistički plan (GUP), prvi put nakon osam godina.

Za razliku od svih izmjena GUP-a do sada od strane bivše vlasti gdje su se zelene površine pretvarale u stambene, mješovite i komercijalne namjene, sada ćemo imati prvi put obrnuti trend gdje će neka zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postati zelenima.

Novi GUP će ocrtati viziju za zeleniji, pravedniji i uređeniji Zagreb.

Razgovarala: Marina Bujan/Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

In Metropola

ROĐENDANSKA PROSLAVA Ustanova URIHO slavi 78 godina uspješnog poslovanja

Objavljeno

/

Foto: URIHO

Ova posebna obljetnica bit će prilika da se prisjetimo svih postignuća koja smo zajedno ostvarili, zahvalimo svima koji su bili uz nas kroz godine te podijelimo radost i ponos zbog svega što smo postigli, poručuju iz ustanove URIHO

Da obilježavanje Međunarodnog  dana osoba s invaliditetom ne može proći bez rođendanskog tuluma ustanove URIHO, već je svima dobro poznata stvar.

Ovogodišnja proslava održat će se u utorak, 3. prosinca u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, a organizatori su za svoje radnike, uzvanike i poslovne partnere pripremili nastup poznatog benda i kazališnu predstavu.  

Program počinje u 10 sati kad se očekuje  dolazak gradonačelnika Grada Zagreba, Tomislava Tomaševića, koji je i ovogodišnji glavni laureat ustanove.

Povelju Ivančicu, prestižnu nagradu namijenjenu institucijama i pojedincima zaslužnim za promicanje društveno odgovornog poslovanja koje doprinose pozitivnim promjenama u društvu ove godine dobiva Josipa Maslać Petričević iz tvrtke Naftalina, Sanja Bencetić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Emisija ‘Dobro jutro, Hrvatska’, Marinka Bakula-Anđelić te tvrtke Trgocentar iz Zaboka i Pliva.

Ova posebna obljetnica bit će prilika da se prisjetimo svih postignuća koja smo zajedno ostvarili, zahvalimo svima koji su bili uz nas kroz godine te podijelimo radost i ponos zbog svega što smo postigli, poručuju iz ustanove URIHO.

Goste će na samom ulazu dočekati i prigodna izložba vezana za stvaralaštvo i inkluziju osoba s invaliditetom, a rođendanski tulum ne bi bio prava proslava bez glazbenika. Prisutne će zabavljati The Sway Band, nakon čega slijedi komedija u dva dijela ‘Ne daj se Njofra’ u izvođenju Dramskog kazališta slijepih i slabovidnih ‘Novi život’.

Moderator cjelokupne manifestacije je poznati radijski i televizijski voditelj, Frano Ridjan.

Nastavi čitati

In Metropola

Otvorena izložba umjetničkog stvaralaštva osoba s invaliditetom ‘Susret’

Objavljeno

/

U unutrašnjem prostoru nalazi se skupina ljudi. Na slici su tri osobe koje stoje za govornicom s mikrofonom, dok ostali stoje u pozadini i slušaju. Dvoje muškaraca u svećeničkoj odjeći i žena s papirima u ruci obraćaju se prisutnima. Na zidu iza njih vise umjetničke slike s religijskim motivima, a prozori u pozadini propuštaju prirodnu svjetlost.
Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

Ovi sjajni mladi umjetnici i njihova umjetnička ostvarenja šalju snažnu poruku o ljepoti i jedinstvenosti života oko nas

Jučer je  na Hrvatskom katoličkom sveučilištu otvorena izložba umjetničkog stvaralaštva osoba s invaliditetom pod nazivom ‘Susret’. Ovu inkluzivnu izložbu, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, organizirali su Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Autori izložbenih djela, kako samo ime izložbe kaže, osobe su s invaliditetom. Na otvaranju izložbe naglašeno je da, iako invaliditet može utjecati na stvaralački postupak, često otežavajući izvedbu, rezultat je ipak uspjelo djelo.

Na početku otvaranja ove izložbe nekoliko riječi uputio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tunjić.

– Često u našim porukama ističemo kako je naše Hrvatsko katoličko sveučilište mjesto dijaloga i susreta, zato nam je posebno drago da smo mogli ugostiti autore izložbe i susresti se s njima osobno, kao i kroz njihova djela koja su ovdje postavljena. Prije otvaranja obišao sam izložbu i ničime nisam mogao zaključiti da su autori osobe s nekim oblikom invaliditeta. On se ne ogleda ni u jednom od djela koja su ovdje postavljena. Dapače, neka djela su me pozvala da zastanem i da ih bolje i pobliže promotrim. Umjetnici koji ovdje danas izlažu možda nemaju iste fizičke mogućnosti kao mi, ali djela koja su izložena govore o njihovom bogatom duhovnom životu i umjetnosti u kojoj oni nalaze svoj prozor u svijet na čemu im u ime naše akademske zajednice od srca zahvaljujem i čestitam – kazao je Tunjić naglašavajući kako nikakva invalidnost – privremena, stečena ili trajna – ne može promijeniti činjenicu da smo svi djeca jednoga Oca i da uživamo isto dostojanstvo.

Čestitku povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u ime HBK uputio je Dubrovački biskup Roko Glasnović.

– Naša čestitka povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, koji će se obilježiti u utorak 3. prosinca, nosi naziv ‘Prema neograničenoj radosti’. Upućujemo tu čestitku svima vama, drage osobe s invaliditetom i djeco s teškoćama u razvoju. Činimo to s nakanom da, kao suputnici, kao braća i sestre u Kristu, nastavimo zajedno koračanje u duhu sinodalnosti, kako nas je pozvao Papa, bez obzira na poteškoće . kazao je Glasnović pa nastavio:

– Korisnu uputu za to putovanje daje nam sv. Pavao kada kaže: ‘U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani!’ (Rim 12, 12). Sigurno je da od vas možemo najbolje naučiti da kršćanska radost ne proizlazi iz izostanka nevolja, prepreka i ograničenja, nego iz spremnosti da ih se prihvati kao sastavni dio ovozemaljskoga života – istaknuo je dubrovački biskup zahvalivši se pritom osobama s invaliditetom na njihovom neumornom svjedočenju i iskazivanju ljubavi.

– Hvala vam što nas svojim primjerom poučavate strpljivosti u nevoljama i što nam ukazujete na snagu postojane molitve. Hvala vam što umijete isijavati radošću i stvaralaštvom, nerijetko i u nadi protiv svake nade. Tako nam pomažete da i mi postajemo radosniji u susretima s vama. Hvala vam što neumornim svjedočanstvom iskazane ljubavi i brižnosti vaše obitelji obogaćuju Crkvu i cijelo društvo – zaključio je Glasnović.

Nakon njega riječ su dobili Predsjednica pododbora za osobe s invaliditetom pri Vijeću HBK-a za laike Željkica Šemper i akademski kipar Ozren Feller.

U svom govoru Šemper se prisjetila svih onih koji su svojom umjetnošću za života ostavili veliki trag na čovječanstvo.

– Na ovoj izložbi možemo uživati u ljepoti koju su nam podarili umjetnici koji skrovito žive svoj život ne svraćajući pozornost na sebe. I ne, nismo mi njima nešto učinili, nismo mi priredili ovu izložbu njima! Oni su nama otvorili prozore svojih duša da možemo njihovim očima i dodirom vidjeti ljepotu koju je Bog stvorio. Oni je tako intenzivno doživljavaju da nam je moraju izreći, bilo to rukama, ustima ili kistom pričvršćenim na šaku obloženu zavojima. Kad je već tako, divimo se zajedno ljepoti koju nam je podarilo ovih jedanaestero umjetnika – kazala je Šemper.

Feller je u svom obraćanju naglasio kako su svi umjetnici, bez obzira na to bili oni osobe sa ili bez invaliditeta, ravnopravni umjetnici, ali i rekao da su im radovi čudesni, bez obzira na to što se suočavaju s nekim tehničkim poteškoćama.

– Radovi, bez obzira na to kako su nastali i tko ih je napravio, podliježu istim kriterijima i vrednovanju. Osim poteškoća kako što bolje predočiti i artikulirati događaj, osobe s invaliditetom se nose i s teškoćama tehničke naravi. Znamo za mnoge primjere gdje pojedinci slikaju držanjem kista zubima ili tako što kist zataknu u zavoje kojima su im omotane šake. Konačni rezultat je onakav kakav treba biti. Na ovoj su izložbi prikazani zaista čudesni radovi – istaknuo je akademski kipar Ozren Feller.

Na ovoj izložbi posvećenoj umjetnicima s invaliditetom, moglo se vidjeti kako svatko od njih na sebi svojstven način, izražava svoju emociju, šaljući jasnu poruku kroz svoja djela – život je lijep.

Svoju ljubav prema slikanju pokušala nam je riječima dočarati mlada, ali uspješna slikarica Kristina Terihaj.

– Najviše me pokreće isus Krist i vjera. Na ovoj sam izložbi predstavila svoje tri slike Svete obitelji. Počela sam slikati prije tri godine, pošto ne mogu kist držati rukama, na nagovor predsjednice udruge Loco Moto Gordane Mišković probala sam slikati s kistom u ustima te sam tako sam naslikala svoju prvu sliku, to su bile breze – kaže nam Kristina Terihaj čiji su radovi u ovo relativno kratko vrijeme od kada se bavi slikanjem, postali velika atrakcija.

Umjetnica čije su slike također privukle veliku pažnju je Riječanka Maria-Kristina Božičević.

– Ja uvijek kažem da je mene slikarstvo pronašlo, a ne ja njega, to je jednostavno dio mene – ističe Božičević koja svoju inspiraciju za slikanjem najviše pronalazi u pejzažu.

Ovi sjajni mladi umjetnici i njihova umjetnička ostvarenja šalju snažnu poruku o ljepoti i jedinstvenosti života oko nas.

Ova hvalevrijedna izložba na kojoj su istaknuta djela jedanaestero umjetnika s invaliditetom, može se pogledati do 15. prosinca 2024. na prvom katu zgrade B HKS-a.

Nastavi čitati

In Metropola

Postavljena druga izložba ‘InDU Susreti – prvi inkluzivni proizvodi’

Objavljeno

/

InDU torbe
Foto: Dag Oršić

Spomenuti proizvodi ušli su u redovnu proizvodnju i već se nalaze na tržištu. Prvi modeli torbi klasičnog su izgleda, a mogu se koristiti u svakoj prilici

Nakon uspješno održane prošlogodišnje izložbe ‘InDU Susreti’, na kojoj su prikazane ideje i projekt, i ove godine nastavlja se ova lijepa inkluzivna priča. 

Naime, URIHO je zajedno sa Studijem dizajna Arhitektonskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu  nastavio suradnju te ideje pretočio u inkluzivne proizvode. U izlogu galerije Studija dizajna postavljena je druga po redu izložba ‘InDU Susreti – prvi inkluzivni proizvodi’, a istu možete pogledati od 22. do 29. studenog 2024. godine.

Cijela suradnja provedena je kroz predmete inkluzivni dizajn, socijalni dizajn i upravljanje dizajnom u sklopu nastave na diplomskom Studiju dizajna.

Na temelju razultata istraživanja, studentice studija dizajna Arhitehtonskog fakulteta u Zagrebu, Korana Mileusnić i Ema Čimbur odazvale su se pozivu da svojim idejama osmisle i oplemene razvoj završnih proizvoda s URIHO-vim djelatnicima.

S obzirom na to da se radi o stručnim suradnicima za inkluziju i pojedine tehnologije proizvodnje, proizvodi su nastali pod mentorstvom profesorice s Arhitehtonskog fakulteta Sanje Bencetić i modne dizajnerice iz URIHO-a, Irene Rački.

Suradnja je rezultirala modernim funkcionalno-inovativnim proizvodima koji i promoviraju ljepotu različitosti te naglašavaju važnost inkluzije osoba s invaliditetom.

Dizajnirane torbe i pregača iz InDU kolekcije ispunjavaju funkcionalne potrebe osoba koje ih koriste, dok estetikom ističu identitet, a ne invaliditet osobe.

Prvi modeli torbi klasičnog su izgleda, a mogu se koristiti u svakoj prilici i to na nekoliko načina- preko jednog ramena, kao ruksak ili torbe s dvije manje ručke namijenjene za nošenje na kolicima ili rami bicikla.

Spomenuti proizvodi ušli su u redovnu proizvodnju i već se nalaze na tržištu, a moguće ih je kupiti u URIHO-vom dućanu na adresi, Avenija Marina Držića 1, Gajevoj ulici 4 ili naručiti preko URIHO-vog web shopa putem linka: https://shop.uriho.hr/kategorija-proizvoda/indu-inkluzivni-proizvodi.

Nastavi čitati

U trendu