Sutra, 21. ožujka, Hrvatska obilježava Nacionalni dan invalida rada, posvećen osobama koje su pretrpjele ozljede na radu ili su oboljele od profesionalnih bolesti

Poslušaj članak

Odluku o njegovom obilježavanju donio je Hrvatski sabor 2009. godine s ciljem ukazivanja na probleme s kojima se invalidi rada suočavaju te kako bi se potaknula društvena svijest o nužnosti njihove veće zaštite i uključivanja u zajednicu.

Povijest Nacionalnog dana invalida rada

Ovaj dan vuče korijene iz događaja iz 1956. godine, kada se u Belgiji dogodila velika rudarska nesreća u kojoj je smrtno stradalo 262 radnika. U znak sjećanja na njih, 21. ožujka prvobitno je proglašen Međunarodnim danom osoba s invaliditetom. Međutim, nakon što je Generalna skupština UN-a 1992. godine usvojila Rezoluciju 47/3, Međunarodni dan osoba s invaliditetom premješten je na 3. prosinca, dok je u Hrvatskoj 21. ožujka ostao kao Nacionalni dan invalida rada.

Hrvatski savez udruga invalida rada bio je inicijator obilježavanja ovog dana u Hrvatskoj, a službeno je proglašen 2007. godine na svečanoj sjednici Skupštine povodom 40. godišnjice rada Saveza, uz podršku tadašnjih vodećih političkih dužnosnika.

Problemi invalida rada u Hrvatskoj

Prema podacima, u Hrvatskoj živi 89.219 invalida rada, čija svakodnevica uključuje brojne izazove.

Nedostatak prilagođenih radnih mjesta – Iako su mnogi invalidi rada sposobni za određene poslove, teško pronalaze zaposlenje zbog neprilagođenih radnih uvjeta i predrasuda poslodavaca.

Nedovoljna financijska podrška – Mirovine i naknade često nisu dovoljne za dostojanstven život, a troškovi liječenja i rehabilitacije dodatno opterećuju njihove financije.

Težak pristup zdravstvenim uslugama – Dugotrajni administrativni postupci i nedostatak specijalizirane medicinske skrbi otežavaju njihov oporavak i reintegraciju u društvo.

Društvena marginalizacija – Invalidi rada često su izloženi socijalnoj izolaciji i nerazumijevanju zajednice.

Kako poboljšati njihov položaj?

Kako navode u priopćenju Hrvatskog saveza udruga invalida rada, rješenje ovih problema zahtijeva suradnju institucija, poslodavaca i društva u cjelini. Predlažu i neke ključne mjere koje bi mogle unaprijediti položaj invalida rada.

Poticanje zapošljavanja kroz financijske olakšice za poslodavce, prilagodbu radnih mjesta i programe prekvalifikacije.

Poboljšanje sustava socijalne i zdravstvene zaštite, uključujući bržu medicinsku skrb i osiguranje adekvatnih naknada.

Unapređenje zakonske zaštite s ciljem boljeg provođenja sigurnosnih mjera na radu i prevencije novih slučajeva invaliditeta.

Podizanje svijesti javnosti putem edukacija, kampanja i medijskih aktivnosti kako bi se invalidima rada omogućila ravnopravna integracija u društvo.

Simbolika i važnost ovog dana

Za zaštitni znak Nacionalnog dana invalida rada odabrana je ruža – simbol koji podsjeća na važnost zaštitnih sredstava na radu. Kao što je za branje ruže potrebno zaštititi ruke, tako i u radnim uvjetima zaštita može spriječiti ozljede i invaliditet.

Udruge invalida rada diljem Hrvatske koriste ovaj dan kako bi ukazale na nužnost provođenja propisanih sigurnosnih mjera i kako bi se spriječilo stvaranje novih invalida rada.

Poziv na akciju

Povodom Nacionalnog dana invalida rada, predsjednik Saveza udruga invalida rada Hrvatske, Ante Štulić, pozvao je nadležne institucije, poslodavce i građane na zajedničko djelovanje u cilju stvaranja inkluzivnijeg i pravednijeg društva za invalide rada.

Njihova prava i dostojanstvo ne smiju biti zanemareni – umjesto toga, potrebne su konkretne mjere koje će omogućiti bolju kvalitetu života i veću socijalnu uključenost za sve invalide rada u Hrvatskoj.

Glavni cilj projekta je stvaranje održivog sustava podrške učenicima koji će im pomoći ne samo u savladavanju gradiva, već i u razvoju radnih navika, organizacijskih vještina i samopouzdanja u učenju

Poslušaj članak

Društvo osoba s invaliditetom Rovinj provodi projekt ‘Veliki i mali znalci’, inicijativu koja povezuje i potiče suradnju između srednjoškolaca i osnovnoškolaca.

Projekt je nastao iz osobnog iskustva roditelja koji su prepoznali izazove s kojima se djeca i roditelji susreću tijekom školovanja. Koordinatorica projekta, Tamara Korenić, uočila je potrebu za sustavnom podrškom u učenju koja može značajno olakšati obrazovni proces i smanjiti stres u obitelji.

Prvi korak bio je istraživanje putem razgovora s roditeljima, učiteljima i stručnjacima kako bi se bolje razumjeli izazovi s kojima se suočavaju učenici. Projektni tim imao je sreću jer je angažirana stručna suradnica, psihologinja s iskustvom rada u školi, koja je razumjela projekt još u njegovoj ranoj fazi.

Nakon toga, osmišljen je koncept koji povezuje osnovnoškolce, srednjoškolce i stručne suradnike kroz sustav mentorstva i podrške. Poseban naglasak stavljen je na volontersku ulogu srednjoškolaca, koji uz stručnu pomoć pomažu mlađim učenicima. Dodatno, učenica šestog razreda Osnovne škole Vladimira Nazora nacrtala je logo projekta, koji će grafičari dalje razvijati i prilagođavati vizualnom identitetu.

Sljedeći korak bila je prijava na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, gdje je osigurano financiranje uz podršku Grada, koji je projektu dao preporuku i logistiku. Unatoč izazovima, projekt uspješno napreduje, a u udruzi se nadaju da će dugoročno koristiti mnogim učenicima.

– Projekt se trenutno nalazi u ključnoj fazi – održavaju se sastanci s roditeljima kako bi ih se upoznalo s projektom i uskladila očekivanja. Ova faza ključna je jer omogućava prilagodbu podrške svakom djetetu. Paralelno se provodi edukacija volontera, kako bi mogli kvalitetno sudjelovati u radu.

Nakon ove faze slijede konkretne aktivnosti – radionice, mentorstvo i učenje uz podršku volontera i stručnjaka. Osim toga, psihologinja u sklopu projekta izrađuje brošuru koja će se temeljiti na stvarnim iskustvima rada s djecom i volonterima. Brošura će sadržavati ključne informacije o planiranju, motivaciji i organizaciji učenja.

Učenici grafičke škole rade na vizualnom identitetu projekta, razvijaju logo i oblikuju slikovni dio brošure temeljem crteža učenice OŠ Vladimira Nazora. Očekuje se da će konačni materijali biti korisni ne samo uključenim učenicima, nego i široj zajednici.

Suradnja sa školama ključni je dio projekta. Osnovna škola Jurja Dobrile pomogla je u odabiru učenika kojima će se pružiti podrška i povezala projekt s njihovim roditeljima. Srednje škole su se također aktivno uključile – Srednja škola Zvane Črnje omogućila je uključivanje gimnazijalaca kao mentora, dok su učenici Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju radili na vizualnom identitetu projekta, uključujući brošuru i promotivne materijale.

Trenutno je u projekt uključeno šest volonterki, uglavnom zainteresiranih za društveno-humanistička zanimanja poput nastavnika, logopeda, psihologa, rehabilitatora i odgajatelja. Ovo iskustvo pruža im priliku za izravan kontakt s djecom s poteškoćama u učenju i razvoj vještina podučavanja.

Prvi susret s volonterima već je održan, a novi edukativni sastanci planirani su u nadolazećem razdoblju. Tijekom provedbe projekta, volonteri će imati kontinuiranu stručnu podršku i mentorstvo, osiguravajući kvalitetu rada i usmjeravanje prema potrebama učenika – pojasnila nam je koordinatorica projekta Tamara Korenić.

– Glavni cilj projekta je stvaranje održivog sustava podrške učenicima koji će im pomoći ne samo u savladavanju gradiva, već i u razvoju radnih navika, organizacijskih vještina i samopouzdanja u učenju. Želja je da učenici steknu alate korisne tijekom cijelog školovanja, ali i kasnije u životu.

Projekt također potiče volonterstvo među srednjoškolcima, pružajući im priliku da steknu iskustvo u radu s mlađima, razviju empatiju i odgovornost te bolje razumiju proces učenja. Očekuje se da će mnogi od njih kasnije nastaviti volontirati ili se profesionalno usmjeriti prema radu s djecom i obrazovanju – kazala je Tamara Korenić za In Portal.

Jedan od ključnih elemenata održivosti projekta je brošura, koja će ostati vrijedan resurs za buduće generacije učenika, roditelja i učitelja. Osim toga, planiraju se nove prijave na natječaje za financiranje, kako bi se osigurao daljnji razvoj i širenje projekta. Dugoročno se računa na podršku lokalne zajednice, škola i drugih organizacija koje prepoznaju važnost ovakvih inicijativa.

Publika je 17. ožujka mogla pogledati izvedbu prilagođenu gluhima i nagluhima putem hrvatskog znakovnog jezika, dok će se izvedba s audiodeskripcijom za slijepe i slabovidne održati 19. ožujka

Poslušaj članak

Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti ‘Alternator’ u ožujku u Splitu pokreće inicijativu Uključi me kulturno, s ciljem omogućavanja ravnopravne participacije osoba sa senzornim teškoćama u kulturnom životu. Projekt se po prvi put provodi u Splitu u suradnji sa splitskim HNK, a njegov dio čini prilagođena izvedba predstave Francuzica.

Predstava se održava na Sceni 55 HNK Split (Trg Gaje Bulata 1). Publika je 17. ožujka mogla pogledati izvedbu prilagođenu gluhima i nagluhima putem hrvatskog znakovnog jezika, dok će se izvedba s audiodeskripcijom za slijepe i slabovidne održati 19. ožujka u 19:55 sati na istoj lokaciji.

Francuzica je na prvi pogled duhovita priča o zamjeni identiteta i nesporazumima, no u svojoj srži istražuje ljudske odnose u suvremenom, otuđenom svijetu te potragu za srodnom dušom. Drama ne postavlja velike teme, već se bavi strahom od sreće, no njena poruka je snažna – pobijediti strah, dati sebi priliku i učiniti presudan korak prema ispunjenju. Predstavu su režirali Snježana Sinovčić Šiškov i Trpimir Jurkić, koji ujedno tumače i glavne uloge.

Projekt Uključi me kulturno razvijen je u suradnji sa Županijskom udrugom slijepih Splita i Udrugom gluhih i nagluhih osoba grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske.

Dugoročno, projekt želi podići svijest o važnosti prilagođavanja umjetničkih sadržaja osobama sa senzornim oštećenjima, potaknuti povećanje inkluzivnog repertoara u kulturnim ustanovama, smanjiti diskriminaciju i omogućiti veću participaciju ranjivih skupina u kulturno-umjetničkim programima hrvatskih gradova.