Na Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi često se naglašava i važnost volontera, koji igraju ključnu ulogu u pružanju emocionalne i praktične podrške oboljelima i njihovim obiteljima

Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi obilježava se svake godine drugu subotu u listopadu, a u 2024. godini taj dan pada na 12. listopada. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti palijativne skrbi, podršci za bolesnike s teškim i neizlječivim bolestima, kao i njihovim obiteljima.

U Hrvatskoj, Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi redovito se obilježava raznim aktivnostima koje organiziraju zdravstvene ustanove, udruge, i organizacije koje pružaju palijativnu skrb.

Palijativna skrb usmjerena je na ublažavanje simptoma i smanjenje boli, uz pružanje emocionalne, psihosocijalne i duhovne podrške. Cilj nije izlječenje bolesti, već poboljšanje kvalitete života pacijenata. Posebno je važna za osobe s kroničnim, progresivnim bolestima poput raka, srčanih bolesti, neuroloških poremećaja, itd.

Hospicij je oblik palijativne skrbi namijenjen osobama u završnoj fazi života, kada liječenje više nije moguće. Fokus je na ublažavanju tegoba i omogućavanju dostojanstvenog umiranja.

Palijativna skrb pruža značajnu podršku i obiteljima pacijenata, ne samo tijekom bolesti već i u fazi žalovanja nakon gubitka voljene osobe. To uključuje savjetovanje, emocionalnu podršku i praktične smjernice o njezi pacijenta.

Obitelj često preuzima veliku odgovornost za njegu bolesnika, a palijativna skrb može im olakšati taj teret kroz obrazovanje o njezi i pružanjem potrebnih resursa.

Palijativna skrb omogućava pacijentima da donose vlastite odluke o tome kako žele provesti svoje posljednje dane. Poštuje se pravo na dostojanstven kraj života, uz minimalnu patnju i maksimalnu podršku.

Kroz palijativnu skrb, pacijenti i njihove obitelji imaju priliku raspraviti o pitanjima poput naprednih uputa, odluka o medicinskim tretmanima i organizaciji skrbi.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. godine je u svijetu približno 57 milijuna osoba bolovalo od različitih bolesti zbog kojih im je bila potrebna palijativna njega, no od navedenoga broja je samo 14 posto pacijenata dobilo potrebnu skrb. K tome, približno 18 milijuna ljudi u svijetu svake godine pate od bolova i nelagode u posljednjim trenucima života zbog ograničene dostupnosti palijativnih zdravstvenih usluga i adekvatne analgezije.

Palijativna skrb i hospicij osiguravaju da se ljudi s teškim bolestima ne osjećaju napušteno i zaboravljeno, već im pružaju sveobuhvatnu podršku. Njihova uloga je esencijalna u humaniziranju skrbi na kraju života, omogućujući dostojanstvo, ublažavanje patnje, te emocionalnu i praktičnu pomoć kako za pacijente, tako i za njihove najbliže.

Tijekom cijelog postupka budite smireni i nježni, izbjegavajući nagle ili trzajuće pokrete koji mogu uzrokovati bol ili ozljedu. Sigurnost i pravilna tehnika ključni su za zaštitu nepokretne osobe i osobe koja izvodi transfer

Transfer nepokretne osobe s kreveta na kolica je važna aktivnost koja zahtijeva pažnju, tehniku i sigurnost kako bi se izbjegle ozljede za osobu koja se premješta i za osobu koja pomaže.

Ovo su osnovni koraci za pravilan transfer.

Prije početka, procijenite stanje osobe. Ako osoba može pružiti određenu pomoć (npr. držanje za ruke), iskoristite to. Ako je osoba potpuno nepokretna, budite oprezni.

Zatim osigurajte da su kolica postavljena na kočnice i da su blizu kreveta. Ako je moguće, spustite krevet na razinu kolica kako biste smanjili visinu transfera.

Ako je moguće, zamolite još jednu osobu da vam pomogne, posebno ako je osoba teža.

Ako osoba leži u sredini kreveta, nježno je premjestite prema rubu. Pazite da se osoba osjeća sigurno i da nije preblizu ruba. Ako je osoba u stanju, savijte njezina koljena i postavite stopala na ravnu površinu kreveta. To će olakšati prijenos težine.

Zatim pomozite osobi da sjedne. Postavite ruke ispod osobe, lagano je podignite u sjedeći položaj. Možete koristiti i pomoćne remene ako je potrebno. Dopustite osobi da se prilagodi u sjedećem položaju i osigura da ne izgubi ravnotežu.

Kad su svi pripremni koraci obavljeni, slijedi prijenos u kolica. Stanite ispred osobe s razmaknutim nogama kako biste održali stabilnost. Savijte koljena, a ne leđa, kako biste izbjegli ozljede.

Ako imate prijenosni pojas (transfer belt), omotajte ga oko osobe kako biste lakše kontrolirali kretanje.

Držite osobu za pojas ili ispod ruku. Neka osoba naginje tijelo prema naprijed kako bi se težina prebacila na njezina stopala.

S vlastitim koljenima savijenim, a leđima ravnim, podignite osobu prema gore, koristeći snagu nogu, a ne leđa. Nježno okrenite osobu prema kolicima, vodeći računa da zadrži ravnotežu.

Polako spustite osobu u kolica kontrolirajući pokret, kako bi se osoba osjećala sigurno i udobno. Ako osoba ne može sama sjediti, osigurajte je dodatnim pojasom ili podlogom u kolicima.

Zatim provjerite da su stopala pravilno postavljena na nogare kolica i da osoba sjedi udobno. Podesite položaj prema potrebi.

Provjerite još jednom jesu li kolica na kočnicama kako bi se izbjegla bilo kakva nesigurnost ili pokretanje.

Tijekom cijelog postupka budite smireni i nježni, izbjegavajući nagle ili trzajuće pokrete koji mogu uzrokovati bol ili ozljedu.

Ako je osoba potpuno nepokretna, razmotrite upotrebu dizalice za dodatnu sigurnost.

Dobro mentalno zdravlje u dobi od 11 godina smanjuje rizik od pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine u dobi od 17 godina, pokazuje istraživanje, objavila je njemačka agencija dpa

Studija koju su na 8000 mladih osoba proveli istraživači sa Sveučilišta u Liverpoolu i Sveučilišta Maynooth objavljena je u časopisu Obesity.

Analizirani su podaci dobiveni od 4556 11-godišnjaka i 3791 14-godišnjaka za koje se smatra da su pretili ili da imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a onda ih se ponovo promatralo kad su napunili 17 godina. 

Njihovo psihološko stanje je evaluirano pitanjima na koja su odgovarali ponaosob ili njihovi skrbnici, a odnosila su se na samopoštovanje, sreću, simptome depresije, društvenu potporu, zadovoljstvo izgledom i zlostavljanje na internetu.

Istraživanje je ustanovilo da je bolje mentalno zdravlje i dobro psihosocijalno stanje u dobi od 11 godina, ali ne i 14, povezano s prestankom pretilosti do 17. godine.

Među pretilima u dobi od 11 i 14 godina, oko 12 posto 11-godišnjaka i četiri posto 14-godišnjaka imalo je normalnu tjelesnu težinu u dobi od 17 godina.

– Ova studija prva pokazuje kako dobro psihološko stanje, naročito u dobi od 11 godina, igra važnu ulogu u objašnjavanju zašto neka djeca prijeđu u zdravu tjelesnu težinu, a druga ostanu pretila do 17. godine – rekao je Gusti Ngurah Edi Putra sa Sveučilišta u Liverpoolu.

– Premda je potreban daljnji rad kako bi se razumjelo zašto je rana adolescencija ključna točka, znamo da je to vrijeme u djetetovom životu kada možda doživljava promjene, poput prelaska u srednju školu (…) Integracija psihološke potpore u trenutno liječenje i prevenciju pretilosti, osobito tijekom (tog) osjetljivog razdoblja bi moglo biti važno – naglasio je. 

Profesor Eric Robinson iz iste ustanove je dodao da ‘već neko vrijeme znamo da pretilost i prekomjerna tjelesna težina predstavljaju psihološki problem, a ova nova otkrića se poklapaju s drugim dokazima koji upućuju na to da kao društvo moramo obavljati bolji posao kada je riječ o podršci za ljude s pretilošću ako želimo postići ozbiljan napredak u smanjenju pretilosti’.

Izvor: Hina/Benjamin Mihoci