Moderna vremena
Svako treće dijete u svijetu pati od kratkovidnosti
Globalno istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od pet milijuna djece i tinejdžera iz 50 zemalja sa svih šest kontinenata, pokazalo je da se njihov vid s vremenom konstantno pogoršava, zbog čega danas svako treće dijete pati od kratkovidnosti ili ne vidi jasno objekte u daljini
Istraživači kažu da su ograničenja nametnuta u vrijeme pandemije koronavirusa vrlo negativno utjecala na razvoj vida u djece i tinejdžera s obzirom na to da su oni puno više vremena provodili pred ekranima, a vrlo malo na otvorenom.
Miopija ili kratkovidnost globalno postaje sve veći javnozdravstveni problem koji će do 2050. godine utjecati još na milijune djece, upozorava studija.
Najviše stope kratkovidnosti među djecom uočene su u Aziji – od miopije pati 85 posto djece u Japanu i 73 posto u Južnoj Koreji te više od 40 posto njih u Kini i Rusiji.
Najniža stopa kratkovidnosti zabilježena je među mladima u Paragvaju i Ugandi – oko 1 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i SAD-u od nje pati oko 15 posto tinejdžera i manje djece.
Istraživanje je pokazalo da se miopija među mladima utrostručila u razdoblju između 1990. i 2023. kada je porasla na 36 posto, a ‘znatan porast’ kratkovidnosti među djecom zamijećen je osobito nakon pandemije koronavirusa.
Kratkovidnost obično počinje u djetinjstvu, za vrijeme pohađanja osnovne škole te ima tendenciju pogoršanja sve dok organ oka ne prestane rasti, a to je oko dvadesete godine života. Ako se ne uoči i ne počne liječiti, najčešće brzo napreduje. Rana intervencija u prevenciji kratkovidnosti može usporiti, čak i zaustaviti napredovanje kratkovidnosti kod djeteta.
Vjerojatnost za razvoj miopije veća je u istočnoj Aziji, a ovisi i o genetskom nasljeđu, kao i o ostalim čimbenicima, poput primjerice iznimno mlade dobi (dvije godine) kada djeca započinju s obrazovanjem u gradovima poput Singapura i Hong Konga.
To znači da već u najranijoj životnoj dobi djeca provode više vremena fokusirajući se na čitanje ili na ekrane, što opterećuje očne mišiće i kod nekih može rezultirati razvojem kratkovidnosti, pokazalo je istraživanje.
Za razliku od Azije, u afričkim državama u kojima školovanje djece započinje u dobi od šest do osam godina, kratkovidnost je sedam puta rjeđa.
Najveću štetu dječjim je očima počinila karantena nametnuta za vrijeme pandemije koronavirusa u cijelome svijetu. Tada su milijuni djece bili primorani predugo boraviti u svojim domovima.
– Dokazi koje smo prikupili ukazuju na potencijalnu povezanost pandemije i ubrzanog pogoršanja vida među mladim odraslim osobama – napisali su znanstvenici, dodajući da bi do 2050. ovakvo stanje moglo utjecati na više od polovine tinejdžera širom svijeta.
Zanimljiv je i podatak po kojemu su razvoju miopije izloženije djevojčice i mlade žene u odnosu na dječake i mladiće jer ih većina češće provodi manje vremena na otvorenom, bilo da je riječ o aktivnostima u školi ili kod kuće, pokazala je studija.
Treba istaknuti i da razvoj djevojčica, a to znači i pubertet, počinje ranije, što znači da su kratkovidnosti sklonije od dječaka još u ranijoj životnoj dobi.
Premda se očekuje da će do 2050. najviše djece i tinejdžera koji pate od miopije živjeti u Aziji u usporedbi sa svim ostalim kontinentima i odnosit će se na gotovo 69 posto mladih, znanstvenici kažu da bi i u zemljama u razvoju ta brojka mogla dosegnuti čak 40 posto.
Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu British Journal of Ophthalmology.
Izvor: Hina/Marijana Hajdić Gospočić
Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama
Poslušaj članak
Može li umjetna inteligencija (UI) biti alat kojim će se, u ne tako dalekoj budućnosti, povećati diskriminacija osoba s invaliditetom u društvenom životu i na tržištu rada?
Ne treba biti pesimist, ali svakako da može. Bez inkluzivnog dizajna, umjetna inteligencija može drugačije, pogrešno čitati govor tijela ili kontakt očima te na taj način označiti osobu kao nesposobnu za određeni posao za koji se natječe na tržištu rada.
Riječ je, dakako, o diskriminaciji jer se za traženi posao i nije tražila osoba koja savršeno barata s tipkovnicom računala. Usto, pri kontaktu očima umjetna inteligencija kod neke intelektualno zdrave osobe, posve krivo, može prepoznati mentalnu nestabilnost ili neku devijaciju u ponašanju. Takvi bi se slučajevi, primjerice, mogli događati slijepim i slabovidnim osobama.
No u vrijeme nevjerojatno brzog razvoja umjetne inteligencije poseban izazov predstavlja povećana izloženost osoba s invaliditetom online prijevarama i dezinformacijama.
Zabrinjavajući porast te vrste internetskog kriminala bilježe organizacije osoba s invaliditetom diljem svijeta. Zločinačke organizacije sigurno ne koriste UI u humanitarne i plemenite svrhe, i pritom ne razmišljaju o tome imaju li njihove žrtve invaliditet ili ne.
Na ove je opasnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom, među svim ostalim, upozorio i Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), napominjući kako programeri imaju potencijal to promijeniti.
– Umjetna inteligencija funkcionira bolje i pravednije kada su raznolikost i uključivost dio dizajna, podataka i razvojnog tima od samog početka – poručili su iz EDF-a.
– Pristupačnost i uključivost nisu opcionalne. Moraju biti ugrađene od samog početka procesa razvoja umjetne inteligencije. To znači suradnju s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama, razmatranje različitih potreba u svakoj fazi razvoja te kontinuirano praćenje sustava kako bi se spriječile pristranost i diskriminacija. Pozivamo tehnološke tvrtke da testiraju sve sustave umjetne inteligencije s osobama s invaliditetom prije implementacije.
– Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama. Također pozivamo vlade da u potpunosti provedu Zakon EU o umjetnoj inteligenciji. To može pomoći u osiguravanju da su sustavi umjetne inteligencije pristupačni, sigurni i nediskriminirajući. Pristupačnost, uključivanje i prava osoba s invaliditetom su zakonske obveze, a ne opcionalne značajke – zaključuju iz EDF-a.
S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole, kažu iz Netflixa
Čini se kako čelni ljudi streaming platforme Netflix nisu davali prazna obećanja kada su najavili da će televizijske serije i filmove učiniti pristupačnijim osobama s invaliditetom.
Netflix je naime već počeo dodavati slojeve s tumačima znakovnog jezika koji prevode za više od sedamdeset naslova, a ta kolekcija uključuje televizijske emisije i filmove poput ‘The Magic School Bus Rides Again’, ‘Pokémon Horizons’ te Pinocchio’.
– U Netflixu vjerujemo da bi izvrsno pripovijedanje trebalo biti dostupno svima – rekla je Elisa Beniero, viša menadžerica za strategiju i inovacije u Netflixu.
– S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole.
Netflix je na ovom inkluzivnom projektu Streaming surađivao s tvrtkom SignUp Media koja pruža prevođenje na znakovni jezik. Njihova je djelatnost posebno značajna za gluhu i nagluhu djecu koja još ne čitaju dovoljno dobro da bi se oslanjala na titlove i koja često ovise o roditeljima koji im tumače dijaloge na ekranu.
– Kad sam pokrenula SignUp Media, vjerovala sam da zajednica gluhih zaslužuje pristup zabavi na svom jeziku u istoj mjeri koju svi ostali uzimaju zdravo za gotovo – rekla je Mariella Satow, osnivačica SignUp Media.
– Partnerstvom s Netflixom za isporuku 200 sati dječjeg i obiteljskog sadržaja ta je vizija ostvarena, a to je samo početak. Hollywood počinje shvaćati da znakovni jezik nije prilagodba, već jezik, a mi gradimo infrastrukturu za njegovu isporuku – zaključila je Satow.
Piše: Bernard Čavar
Britanska agencija za borbu protiv kriminala (NCA) upozorila je roditelje da ne objavljuju fotografije djece na internetu jer ih se pomoću umjetne inteligencije (AI) može pretvoriti u pornografski materijal
Poslušaj članak
NCA i Zaklada za nadzor interneta (IWF) objavili su nove smjernice za zaštitu djece od sve češće pojave korištenja AI-ja za izradu pedofilskog sadržaja.
Do toga je došlo nakon što je škola u Britaniji bila meta kriminalnih skupina koje su iskoristile javno dostupne fotografije učenika da bi pomoću AI-a stvorile pornografski materijal i zatim prijetile da će ih objaviti ako im se ne plati.
Analitičari IWF-a su u 2025. otkrili 3400 video snimki generiranih AI-om, golemi rast u odnosu na 13 u 2024.
– Prijetnja je uznemirujuća – rekao je izvršni direktor IWF-a Kerry Smith.
– Ne govorimo o tome da fotografije djece ne bi trebalo dijeliti s ljudima koje volite i kojima vjerujete, nego želimo da ljudi budu svjesni potencijalnih rizika i da donose informirane odluke imajući na umu sve činjenice.
Smith kaže da posljednice takvih fotografija mogu biti razorne.
– Šteta je vrlo stvarna. I potencijal za dugoročne posljedice je nešto što vjerujem svaki roditelj želi spriječiti.
Pedofilski sadržaj s napretkom tehnologije postaje sve rašireniji i realističniji, upozorile su organizacije.
Osim toga, fotografije i video snimke sve su nasilnije, pa je tako 65 posto od 3443 umjetno generiranih videa u 2025. klasificirano u kategoriju A prema britanskom kaznenom zakonu, što znači da prikazuju najteža kaznena djela poput silovanja i seksualnog mučenja.
Nove smjernice savjetuju roditeljima da na društvenim mrežama otvore ‘prijateljske’ grupe u kojima dijele fotografije svoje djece ili da prilagode postavke o privatnosti kako bi ih mogli vidjeti samo ograničeni broj ljudi.
IWF je također pozvao tehnološke kompanije da dobro zaštite svoje modele AI-a prije nego što ih ponude korisnicima kako ih kriminalci ne bi mogli zloupotrijebiti za proizvodnju pedofilskog sadržaja.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 16 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
in MREŽAPrije 16 satiUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026