Poveži se s nama

Medicina

U Osijeku održan 3. Kongres palijativne skrbi

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan muškarac koji stoji za govornicom i obraća se publici u dvorani. Publika sjedi na crvenim sjedalima, a neki od njih nose akademske halje. U pozadini se vidi gitarist koji svira gitaru. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje akademsku ili formalnu ceremoniju, što može ukazivati na važan događaj kao što je diplomiranje ili konferencija.
Foto: Osječko-baranjska županija

Tijekom trodnevnih izlaganja na kongresu se okupilo oko 300 sudionika. Održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija

Dana 24. listopada 2024. godine, u Nadbiskupskom Vikarijatu Osijek otvoren je 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem su ugledni stručnjaci raspravljali o pružanju podrške pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Kongres je trajao do 26. listopada, a okupio je brojne sudionike iz različitih sektora kako bi se osigurala adekvatna skrb za potrebite pacijente.

– Izuzetno mi je drago što se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je tema koja zahtijeva široku suradnju stručnjaka različitih profila – od socijalnih radnika i duhovnika do drugih oblika podrške, i to kako za pacijente, tako i za njihove obitelji. U našoj županiji, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Trenutno imamo četiri mobilna palijativna tima, pet koordinatora za palijativnu skrb, te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ, nastavit će sufinancirati programe palijativne skrbi te podupirati različite inicijative koje unapređuju sveobuhvatnu njegu pacijenata – izjavio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osiječko-baranjske županije.

Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine, Vlasta Vučevac, istaknula je značaj ovogodišnjeg kongresa, naglasivši da je prvi takav nakon 16 godina.

– Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU uvrštena u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što nam je omogućilo daljnji razvoj ovog područja. Tijekom godina prikupili smo brojne primjere dobre prakse, imamo konkretne rezultate i pokazali smo da je hrvatski model palijativne skrbi učinkovit i izvediv, ali nažalost nije raširen diljem zemlje. Proces implementacije ide presporo i provodi se samo ondje gdje su sredine bile proaktivne. Procjenjuje se da oko 46.000 osoba u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobiva je tek 10 do 15 posto njih. Ostatak, nažalost, umire u lošem fizičkom i duhovnom stanju. Kao liječnica, često se susrećem s teškim situacijama na terenu i jednostavno ne mogu ostati po strani – rekla je Vučevac.

Cilj ovogodišnjeg kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku podršku, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku pomoć, suradnju s institucijama socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i druge segmente neophodne za pristup neizlječivim i umirućim pacijentima. Uz razmjenu iskustava i znanja, ključan cilj je donošenje konkretnih zaključaka o potrebnim promjenama radi očuvanja dostojanstva pacijenata i njihovih obitelji.

Prvi dan kongresa otvoren je najavom kongresa i pozdravnim govorima te su održana plenarna predavanja: ‘Razvoj palijativne skrbi u RH’ (Vlasta Vučevac), ‘Totalno zdravlje i totalna skrb u kontekstu palijativne skrbi’ (Marijana Braš), ‘Realitet palijativne medicine u RH’ (Veljko Đorđević) te ‘Palijativna skrb branitelja u RH’ (Kornelije Brkić).

Drugom danu kongresa, 25. listopada, nazočila je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Tatjana Kukec iz Područnog ureda u Osijeku, a isti je bio sadržan od ukupno 39 predavanja podijeljenih na područja: ‘Palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštititi’, ‘Multidisciplinarnost u palijativnoj skrbi’, ‘Prehrana bolesnika u palijativnoj skrbi’ i ‘Duhovnost u palijativnoj skrbi’.

Treći dan kongresa sastojao se od održanih 11 predavanja i dva okrugla stola naslova Dijete u palijativnoj skrbi i Hitna pomoć bolesnika u palijativnoj skrbi. Također, tijekom cijelog održavanja Kongresa u predvorju Vikarijata bilo je izloženo šest poster prezentacija.

Zaključno, tijekom trodnevnog kongresa, kojem je prisustvovalo oko 300 sudionika, održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija. Tematski program uključivao je sekcije o palijativnoj skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, multidisciplinarnom pristupu, prehrani palijativnih pacijenata, duhovnoj podršci, kao i okrugle stolove na teme ‘Dijete u palijativnoj skrbi’ i ‘Hitna pomoć za bolesnike u palijativnoj skrbi’, te posterska priopćenja.

Medicina

Zbog čega neki ljudi umiru od posljedica sezonske gripe?

Objavljeno

/

Osoba nosi zaštitnu masku i rukama drži kosu. Osvijetljena je u kontrastnim zelenim i crvenim svjetlima, što stvara dramatičan efekt. Pozadina je tamna, naglašavajući osobu u središtu slike.
Foto: Pixabay

Teški oblici sezonske gripe mogu rezultirati nizom komplikacija, a u najtežim slučajevima završiti i smrtnim ishodom, posebice kad je riječ o pacijentima čiji je imunosni sustav narušen zbog određenih bolesti ili zbog poznije životne dobi

Svake godine, primjerice u Sjedinjenim Državama od te zarazne bolesti, primarno dišnog sustava, oboli oko 8 posto stanovnika.

Većina ih se uspješno oporavi, no ipak ih od posljedica godišnje prosječno umre više tisuća.

U zadnjih deset godina svake je sezone u SAD-u evidentirano između 21.000 i 51.000 smrtnih slučajeva od posljedica gripe s izuzetkom 2020.-2021. kada je taj broj bio neobično nizak zbog pandemije koronavirusa, piše portal Live Science.

Određene skupine nerijetko razviju teže infekcije gripom koje mogu dovesti do smrti: to su obično djeca mlađa od 5 godina, odrasli od 65 godina i stariji, osobe s kroničnim zdravstvenim problemima i trudnice.

No zašto neki ljudi zapravo umiru od gripe?

Ljudi umiru od posljedica gripe iz puno razloga. Virusi gripe mogu nanijeti ozbiljnu štetu nizu organa u cijelom organizmu, poput pluća, srca, mozga i cjelokupnog imunosnog sustava, rekla je dr. Akiko Iwasaki, profesorica imunobiologije i molekularne, stanične i razvojne biologije Sveučilišta Yale i istraživačica na Medicinskom institutu Howard Hughes.

Ove po život opasne komplikacije su, među ostalim najčešće upala pluća ili pneumonija, koja izaziva upalu alveola (zračnih mjehurića) i plućnog vezivnog tkiva. Može prouzročiti nakupljanje tekućine ili sekreta u alveolama i plućnom tkivu koje posljedično uzrokuju kašalj, temperaturu, groznicu i otežano disanje.

– Virusi gripe mogu i izravno prodrijeti u pluća, uzrokujući takozvanu virusnu upalu pluća. Usto, oštećujući stanice koje oblažu dišni trakt virusi mogu otvoriti vrata bakterijama u organizmu te im omogućiti prekomjerno razmnožavanje, izazivajući upalu i moguću bakterijsku upalu pluća – rekla je Iwasaki.

Nakon što se pojedinac zarazi i oboli od gripe, bakterije se obično nastane u plućima i ondje razmnože. To je djelomično zato što virusi gripe čine stanice koje oblažu dišne ​​puteve osjetljivijima na prodor bakterija i na infekciju, a potom se ‘bakterije mogu nesmetano razmnožavati i lakše prouzročiti štetu’, pojasnio je dr. Octavio Ramilo, predstojnik Odjela za zarazne bolesti dječje bolnice St. Jude Research Hospital.

Teška upala pluća može prouzročiti i sindrom akutnoga respiratornog distresa (ARDS), po život opasnog zdravstvenog stanja koje karakteriziraju upala, nadraženost i oštećenje pluća. U takvom stanju pluća ne mogu prenijeti dovoljno kisika u krv da bi opskrbila vitalne organe u tijelu. Taj se sindrom obično javlja u pacijenata koji su otprije teško bolesni.

Komplikacije zbog kojih stradaju pluća i srce

Komplikacije koje mogu nastati nakon zaraze virusom gripe ne pogađaju samo pluća, već i srce. Mogu se razviti miokarditis – upala srčanog mišića i akutni perikarditis – upala srčane ovojnice ili perikarda. U oba slučaja imunosni sustav organizma uzrokuje upalu kao odgovor na infekciju ili neki drugi okidač. 

Takva stanja mogu utjecati na sposobnost srca da pumpa krv i poremetiti njegov ritam, ponekad sa smrtnim ishodom.

Rijetki slučajevi upale moždane ovojnice i sepse

U rijetkim slučajevima gripa može dovesti do razvoja encefalitisa ili upale moždane ovojnice. Ovakvo stanje, koje se, kako se procjenjuje, javlja svake godine u oko četvero od 100.000 djece u Sjedinjenim Državama, može rezultirati teškim komplikacijama poput konvulzija, kome i u konačnici završiti smrću. 

Znanstvenici ne znaju točno kako virusi gripe na kraju izazovu encefalitis, ali zasad vodeća hipoteza ukazuje na to da zaraza virusom gripe utječe na razvoj citokinske oluje, odnosno pretjeranog imunosnog odgovora organizma, što rezultira teškim upalnim promjenama. 

Citokinska oluja je proces tijekom kojega naš imunosni sustav u susretu s nepoznatim virusom reagira pretjeranim umnožavanjem stanica imunosnog sustava koje luče citokine, a koji pak aktiviraju nove stanice imunosnog sustava. Citokini su proteini male molekulske mase koji djeluju kao posrednici između dijelova imunosnog sustava. Izlučuju ih različite stanice kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti. Te sitne molekule mogu ući u mozak jer je zaštitna barijera organa ugrožena, a na to potencijalno utječu sami citokini, no za potvrdu ove teorije potrebno je provesti dodatne studije.

Gripa može rezultirati i sepsom, koja je također opasna po život. Virusi gripe mogu sami pokrenuti ovu imunološku reakciju, ali i omogućiti bakterijama da uđu u krvotok razlažući tkiva u tijelu, pojasnio je Ramilo. Bakterije koje se prenose krvlju u tom slučaju mogu izazvati sepsu. Neka istraživanja pokazuju da upala pluća povezana s gripom može povećati rizik od razvoja sepse i do šest puta u usporedbi sa zarazom gripom, ali bez razvoja upale pluća.

Unatoč tomu ova je komplikacija općenito relativno neuobičajena.

Tko je u najvećoj opasnosti od fatalnog ishoda nakon zaraze virusom gripe?

Glavni razlog zbog kojega su stariji ljudi, mala djeca, ljudi s kroničnim bolestima i trudnice osjetljivi na smrtonosne komplikacije koje nastaju nakon zaraze virusom gripe je stanje njihova imunosnog sustava.

Starije odrasle osobe su u fazi biološkog starenja koje neminovno rezultira opadanjem funkcija stanica, a to ometa normalno funkcioniranje imunosnog sustava. I gripa u vrijeme trudnoće nosi određene opasnosti i može prouzročiti ozbiljnu bolest. Trudnoća izaziva privremene promjene u imunosnom sustavu, kao i promjene na srcu i plućima zbog kojih su trudnice sklonije težim komplikacijama obole li od gripe. Kod njih je povećan rizik od hospitalizacije, čak i smrtnog ishoda. U trudnoći je nerođeno dijete izloženo brojnim komplikacijama, između ostalog preuranjenom porodu ili usporenom rastu. 

I kronična stanja, poput astme, bolesti bubrega, HIV/AIDS-a i raka povećavaju rizik od komplikacija nakon zaraze gripom, kompromitirajući imunosni ili dišni sustav, a ponekad i oboje. Gripa može pogoršati i razna kronična zdravstvena stanja povećavajući rizik od smrtnog ishoda od drugih uzroka.

Na sreću postoje vrlo dobra i sigurna cjepiva protiv gripe koja mogu pridonijeti da se spriječe teške infekcije i potencijalno smrtonosni ishodi, podsjetio je dr. Ramilo.

Izvor: Hina/Marijana Hajdić Gospočić

Nastavi čitati

Medicina

Tehnologija i zdravlje su sve više povezani

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan laptop na drvenom stolu s otvorenom web stranicom koja prikazuje osobu u plavoj kirurškoj odjeći i kapici. Osoba drži stetoskop, a lice joj je zamagljeno sivim kvadratom. Pored laptopa nalazi se bilježnica s olovkom, mobilni telefon i šalica kave s uzorkom u obliku srca na površini. Fotografija bi mogla biti zanimljiva ili relevantna zbog povezanosti tehnologije i medicine, kao i zbog modernog pristupa konzultacijama ili dijagnostici putem interneta.
Foto: Pixabay

Iako tehnologija u zdravstvu donosi brojne prednosti, istovremeno otvara pitanja privatnosti podataka, sigurnosti korisnika i pristupačnosti. Podaci o zdravlju vrlo su osjetljivi, pa je nužno osigurati da su adekvatno zaštićeni. Također, potrebno je raditi na tome da svi pacijenti imaju pristup ovim tehnologijama, a ne samo oni s financijskim mogućnostima

Nove tehnologije donose brojne mogućnosti za poboljšanje kvalitete života i zdravstvene skrbi, otvarajući pritom zanimljive aspekte za istraživanje i raspravu.

Primjerice, nosivi uređaji poput pametnih satova i fitness narukvica omogućuju praćenje različitih zdravstvenih pokazatelja poput broja koraka, otkucaja srca, kvalitete sna, razine kisika u krvi i čak razine stresa. Ovi uređaji pružaju korisnicima uvid u njihove svakodnevne navike i potiču ih na zdraviji način života. Osim toga, mogu biti korisni za rano prepoznavanje promjena u zdravstvenom stanju, što omogućuje brže reagiranje i potencijalno smanjuje rizik od bolesti.

Rastući broj mobilnih aplikacija za mentalno zdravlje nudi podršku u upravljanju stresom, anksioznošću i depresijom putem meditacije, vođenih vježbi disanja i tehnika opuštanja. Mnoge od tih aplikacija nude personalizirane programe i podršku terapeuta putem poruka, čime postaju pristupačniji onima koji nemaju mogućnost redovitog odlaska stručnjacima za mentalno zdravlje.

Telemedicina je također omogućila pacijentima da se savjetuju s liječnicima i stručnjacima na daljinu putem videopoziva ili poruka, što je korisno za ljude u ruralnim područjima ili one koji zbog raznih razloga ne mogu osobno posjetiti liječnika. Telemedicina je posebnu važnost dobila tijekom pandemije, kada su zdravstveni sustavi morali tražiti alternativne načine pružanja skrbi.

Umjetna inteligencija (AI) sve više se koristi u zdravstvenom sektoru, osobito u dijagnostici. AI sustavi analiziraju velike količine podataka, poput medicinskih slika (MRI, CT), i prepoznaju obrasce koje liječnici možda ne bi odmah uočili, što povećava točnost i brzinu dijagnoze, ključnu za uspješno liječenje kod bolesti poput raka i srčanih problema.

Također, virtualna stvarnost koristi se u terapijama za liječenje fobija, posttraumatskog stresnog poremećaja i fizikalne terapije, dok se proširena stvarnost koristi u edukaciji medicinskog osoblja. Ovi alati omogućuju simulaciju operacija i drugih složenih medicinskih postupaka u sigurnom virtualnom okruženju, čime liječnici i studenti mogu bolje vizualizirati anatomiju i uvježbati komplicirane zahvate.

Napredak u genetskom testiranju omogućuje bolji uvid u osobne genetske predispozicije za određene bolesti. Na temelju tih informacija, liječnici mogu razviti personalizirane planove liječenja prilagođene svakom pacijentu, čime se povećava učinkovitost terapija i smanjuje rizik od nuspojava.

Internet of Things (IoT) tehnologija povezuje različite medicinske uređaje koji prikupljaju podatke u stvarnom vremenu, poput glukometara i tlakomjera. Ovi podaci mogu se automatski slati liječnicima ili čuvati u oblačnim sustavima, omogućujući stalno praćenje pacijentovog zdravstvenog stanja. IoT je osobito koristan za starije osobe i kronične bolesnike koji zahtijevaju redovitu kontrolu.

Iako tehnologija u zdravstvu donosi brojne prednosti, istovremeno otvara pitanja privatnosti podataka, sigurnosti korisnika i pristupačnosti. Podaci o zdravlju vrlo su osjetljivi, pa je nužno osigurati da su adekvatno zaštićeni. Također, potrebno je raditi na tome da svi pacijenti imaju pristup ovim tehnologijama, a ne samo oni s financijskim mogućnostima.

Nastavi čitati

Medicina

ĐIKIĆ Identificiran tumorski mehanizam izbjegavanja imunološkog odgovora

Objavljeno

/

Muškarac s plavim očima i svijetlom kosom nosi tamno plavo sako i svijetlu košulju. Gleda blago u stranu, s blagim izrazom lica. U pozadini su svijetle zavjese koje stvaraju neutralnu pozadinu.
Foto: Dean Silić

Međunarodni znanstveni tim, pod vodstvom Ivana Ðikiċa s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, identificirao je mehanizam preko kojeg tumorske stanice izbjegavaju imunološki odgovor organizma, ubrzano rastu i metastaziraju, što otvara nove mogućnosti za razvoj terapije protiv raka

Rad je objavljen u online izdanju prestižnog znanstvenog časopisa Cell, a znanstvena studija istraživala je vezu između autofagije, staničnog procesa samojedenja, i sposobnosti imunološkog sustava da prepozna i napadne stanice raka.

Znanstvenici su otkrili da IRGQ protein djeluje kao autofagijski receptor u reguliranju ekspresije receptora MHC-I na površini stanica raka.

– Ova otkrića ukazuju da IRGQ protein i autofagija predstavljaju potencijalne terapijske ciljeve za razvoj novih protu-tumorskih lijekova. Primjerice, razvijanjem lijekova koji potiču razgradnju IRGQ u uznapredovalim tumorima jetre mogli bi potaknuti novi i snažniji imunološki napad na tumorske stanice i blokirati rast tumora – rekao je znanstvenik Ivan Ðikiċ.

MHC-I receptori igraju ključnu ulogu u imunološkom sustavu prezentirajući tumorske antigene citotoksičnim T stanicama koje su odgovorne za ubijanje stanica raka.

Na temelju kliničkih podataka otkriveno je da niže razine IRGQ kod ljudi s karcinomom jetre dovode do infiltracije T stanica u tumore i duljeg preživljavanja zbog boljeg imunološkog prepoznavanja tumorskih stanica.

Podatci pacijenata potvrđeni su i na eksperimentalnom mišjem modelu raka jetre: kod životinja bez IRGQ-a, dolazi do učinkovitog napada imunološkog sustava na tumorske stanice i blokiranja rasta tumora te su miševi značajno dulje preživjeli rak.

– Ova studija trajala je sedam godina i naučili smo da je neophodno nastaviti s istraživanjima i kada su projekti teški i neizvjesni te je neophodno osigurati dugogodišnje financiranje i uspostavljanje suradnje sa znanstvenicima raznih profesija ako želimo biti uspješniji u borbi protiv tumora – rekao je Ðikiċ.

Nastavak ovog dugogodišnjeg istraživanja provodi se u PROXIDRUGS konzorciju, gdje znanstvenici razvijaju nove metode ciljane razgradnje IRGQ proteina.

Izvor: Hina/Marina Hudoletnjak

Nastavi čitati

U trendu