Tijekom trodnevnih izlaganja na kongresu se okupilo oko 300 sudionika. Održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija
Dana 24. listopada 2024. godine, u Nadbiskupskom Vikarijatu Osijek otvoren je 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem su ugledni stručnjaci raspravljali o pružanju podrške pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Kongres je trajao do 26. listopada, a okupio je brojne sudionike iz različitih sektora kako bi se osigurala adekvatna skrb za potrebite pacijente.
– Izuzetno mi je drago što se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je tema koja zahtijeva široku suradnju stručnjaka različitih profila – od socijalnih radnika i duhovnika do drugih oblika podrške, i to kako za pacijente, tako i za njihove obitelji. U našoj županiji, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Trenutno imamo četiri mobilna palijativna tima, pet koordinatora za palijativnu skrb, te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ, nastavit će sufinancirati programe palijativne skrbi te podupirati različite inicijative koje unapređuju sveobuhvatnu njegu pacijenata – izjavio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osiječko-baranjske županije.
Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine, Vlasta Vučevac, istaknula je značaj ovogodišnjeg kongresa, naglasivši da je prvi takav nakon 16 godina.
– Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU uvrštena u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što nam je omogućilo daljnji razvoj ovog područja. Tijekom godina prikupili smo brojne primjere dobre prakse, imamo konkretne rezultate i pokazali smo da je hrvatski model palijativne skrbi učinkovit i izvediv, ali nažalost nije raširen diljem zemlje. Proces implementacije ide presporo i provodi se samo ondje gdje su sredine bile proaktivne. Procjenjuje se da oko 46.000 osoba u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobiva je tek 10 do 15 posto njih. Ostatak, nažalost, umire u lošem fizičkom i duhovnom stanju. Kao liječnica, često se susrećem s teškim situacijama na terenu i jednostavno ne mogu ostati po strani – rekla je Vučevac.
Cilj ovogodišnjeg kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku podršku, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku pomoć, suradnju s institucijama socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i druge segmente neophodne za pristup neizlječivim i umirućim pacijentima. Uz razmjenu iskustava i znanja, ključan cilj je donošenje konkretnih zaključaka o potrebnim promjenama radi očuvanja dostojanstva pacijenata i njihovih obitelji.
Prvi dan kongresa otvoren je najavom kongresa i pozdravnim govorima te su održana plenarna predavanja: ‘Razvoj palijativne skrbi u RH’ (Vlasta Vučevac), ‘Totalno zdravlje i totalna skrb u kontekstu palijativne skrbi’ (Marijana Braš), ‘Realitet palijativne medicine u RH’ (Veljko Đorđević) te ‘Palijativna skrb branitelja u RH’ (Kornelije Brkić).
Drugom danu kongresa, 25. listopada, nazočila je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Tatjana Kukec iz Područnog ureda u Osijeku, a isti je bio sadržan od ukupno 39 predavanja podijeljenih na područja: ‘Palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštititi’, ‘Multidisciplinarnost u palijativnoj skrbi’, ‘Prehrana bolesnika u palijativnoj skrbi’ i ‘Duhovnost u palijativnoj skrbi’.
Treći dan kongresa sastojao se od održanih 11 predavanja i dva okrugla stola naslova Dijete u palijativnoj skrbi i Hitna pomoć bolesnika u palijativnoj skrbi. Također, tijekom cijelog održavanja Kongresa u predvorju Vikarijata bilo je izloženo šest poster prezentacija.
Zaključno, tijekom trodnevnog kongresa, kojem je prisustvovalo oko 300 sudionika, održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija. Tematski program uključivao je sekcije o palijativnoj skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, multidisciplinarnom pristupu, prehrani palijativnih pacijenata, duhovnoj podršci, kao i okrugle stolove na teme ‘Dijete u palijativnoj skrbi’ i ‘Hitna pomoć za bolesnike u palijativnoj skrbi’, te posterska priopćenja.
