Poveži se s nama
In-Portal Banner

Vijesti

ZDRAVSTVO U PROBLEMU Velika iseljavanja liječnika, najviše zbog lošeg sustava

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i zadržavanje liječničkog kadra, izlažemo se riziku potencijalnog urušavanja standarda usluga liječenja zbog nedostatka stručnjaka

U posljednjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo 1214 liječnika, a na to ih je naviše natjeralo loše upravljanje i organizacija sustava zdravstva, pokazalo je istraživanje hrvatskih sociologa objavljeno u časopisu Migracijske i etničke teme.

Sociolozi Ljiljana Pintarić s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Drago Župarić-Iljić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveli su istraživanje intervjuima s 18 liječnika koji su već iselili iz Hrvatske, kako bi stekli relativno dublje uvide u ključne motive za njihovo iseljavanje iz Hrvatske, kaže se.

Dodaju da je to jedno od prvih obuhvatnijih istraživanja koje je pomoću kvalitativne metodologije nastojalo analizirati i razumjeti motive odlaska i premostiti jaz u postojećim istraživanjima.

Iseljavanje liječnika iz Hrvatske oblikuju brojni međupovezani čimbenici i ono je potaknuto nizom organizacijskih problema javnog zdravstvenog sustava, ponajprije teškim uvjetima rada, te visokom razinom percepcije korupcije, kako u javnom zdravstvenom sustavu, tako i u cijeloj državi.

Prvo loša organizacija, drugo aspiracije liječnika

Loše upravljanje i organizacija sustava nametnulo se kao primarni razlog odlaska, čak prije profesionalnih aspiracija liječnika, koji su drugi motiv odlaska.

Širi društveni i politički kontekst samo je opći okvir u kojem se događaju različite negativne institucionalne prakse, poput klijentelizma i korupcije, koje ulaze u jednadžbu sveopćeg nezadovoljstva sugovornika radnim okruženjem i radnim uvjetima, kaže se.

Veliki dio iseljenih liječnika i liječnica govorio je istraživačima o lošim međuljudskim odnosima kao jednom od najvažnijih razloga za iseljenje, a ta je tema u njihovim iskazima često povezana i s pretjeranom politizacijom struke, te formiranjem suprotstavljenih grupacija, tzv naših i njihovih.

U kontekstu međuljudskih odnosa spominjali su pojavu mobbinga, u većini slučajeva u odnosima nadređenih prema podređenima, ali ponekad i među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini.

Pojavljuju se dvije vrste mobbinga, pojedinačni slučajevi iskorištavanja pozicije moći, koji je na neki način ugrađen u sustav, osobito prema mlađim liječnicima, napose specijalistima. Također, primjetan je poseban tip sustavnog mobbinga u vidu rodno diskriminativnoga zlostavljačkog ponašanja i korištenja pozicija moći za uznemirujuće prakse nadređenih spram podređenih radnika i radnica, kaže se.

Neizbježna je i tema nepotizma budući da pogodovanje pojedinim kolegama (“našima”) nauštrb drugih, odnosno, izostanak meritokratskih principa, obilježava odnose u radnim kolektivima u kojima postoje podjele na “naše” i “njihove”.

Na taj se aspekt naslanja i pojava visokog stupnja kompetitivnosti kod napredovanja u karijeri, naročito u kliničkim bolnicama u kojima postoji i aspekt bavljenja znanošću i nastavom na fakultetima.

Potrebne izmjene politike koje će pomoći u zadržavanju liječnika 

Sveukupna slika upućuje na organizacijsku klimu koja tolerira, pa i potiče, a najviše prešućuje probleme u funkcioniranju, ne adresira ih, niti se njima bavi, te ne postoje adekvatni mehanizmi sankcioniranja neprihvatljivih ponašanja.

Autori ističu kako je važno preko mjera javnih zdravstvenih i obrazovnih politika pokušati ublažiti posljedice slabljenja profesionalnih institucija i cijeloga zdravstvenog sustava. Nedvojbeno je da Hrvatska iseljavanjem liječnika gubi vrijedne resurse, materijalne i ljudske, koji su bili uloženi u njihovo obrazovanje i u usavršavanje.

Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je odselilo 1214 liječnika čija je prosječna dob 36 godine, s prosječno osam godina radnog iskustva, među kojima je 57 posto liječnica. Najviše ih je otišlo 2023., njih 158.

Suočavamo se s problemom održivosti zdravstvenog sustava i mogućnosti da nastavi osiguravati primjerenu zdravstvenu skrb i liječenje. Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i zadržavanje liječničkog kadra, izlažemo se riziku potencijalnog urušavanja standarda usluga liječenja zbog nedostatka stručnjaka, zaključuju sociolozi Ljiljana Pintarić i Drago Župarić-Iljić.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

U tijeku je 15. Regionalni sajam poslova

Objavljeno

/

Na slici je osoba u invalidskim kolicima koja koristi prijenosno računalo postavljeno na stolu. Osoba je okrenuta prema prozoru s panoramskim pogledom na grad. Lice osobe nije vidljivo, a prostorija je dobro osvijetljena.

Najveći online sajam poslova u regiji ove godine okuplja 125 tvrtki koje nude gotovo tisuću natječaja za posao, a moguće ga je posjetiti do 22. listopada

Za razliku od nekih prošlih vremena, kada je bilo uobičajeno cijeli radni vijek provesti kod jednog poslodavca, današnji radnici češće mijenjaju posao, bilo zbog boljih uvjeta, potrage za novim izazovima ili želje za promjenom radne okoline.

Ove jeseni, svi koji žele napraviti karijerni korak naprijed mogu to učiniti kroz narednih tjedan dana, na 15. Regionalnom sajmu poslova.

Posjetitelje očekuje gotovo tisuću oglasa za posao

Najveći online susret poslodavaca i kandidata za posao u regiji ponovno je ‘svjetlo dana’ ugledao usred noći. Sajam je otvoren sinoć u ponoć, a svi zainteresirani posjetitelji njegovim virtualnim prostranstvima mogu prošetati sve do 22. listopada.

Na ovogodišnjem sajmu 125 tvrtki iz Hrvatske i susjednih zemalja koje nude gotovo 1000 različitih natječaja za posao, pružajući kandidatima širok spektar prilika u različitim industrijama.

Sajam organizira Alma Career Croatia, tvrtka najpoznatija po svom brendu MojPosao, u suradnji s partnerima iz regije: Poslovi Infostud – Srbija, MojPosao.ba – Bosna i Hercegovina, Vrabotuvanje – Makedonija te Deloglasnik – Slovenija.

Prijava je brza i jednostavna

Sajam traje tjedan dana i dostupan je 24 sata dnevno, a moguće mu je pristupiti putem svih desktop i mobilnih uređaja iz udobnosti vlastitog doma. Sve što vam je potrebno jest stabilna internetska veza.

Osim bogate ponude oglasa za posao, na virtualnim štandovima poslodavaca posjetitelji mogu pronaći informacije o tvrtkama, saznati iskustva zaposlenika, pregledati galerije fotografija te dobiti detaljan uvid u kulturu kompanija.

Prijava na oglase je izuzetno jednostavna i brza.

Kandidati imaju mogućnost prijave na više oglasa odjednom, a prvi razgovori s potencijalnim poslodavcima mogu se održati putem chata ili video poziva.

Posjetite sajam do 22. listopada na www.regionalnisajamposlova.com.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

ANKETA Kolika bi dostojanstvena plaća trebala biti u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje keramičku kasicu prasicu koja leži na hrpi kovanica. Papirnati novac je raspršen oko nje.
Foto: Pixabay

Hrvati jasno poručuju – samo plaće koje premašuju 1500 eura možemo smatrati dostojanstvenima

Pojam dostojanstvene plaće postaje sve relevantniji u raspravama o radničkim pravima, a odnosi se na plaću koja ne pokriva samo osnovne životne potrebe poput hrane i smještaja, već omogućava dostojan život, uključujući odjeću, prijevoz, kulturu i godišnji odmor.

No kolike bi trebale biti plaće u Hrvatskoj da bismo ih mogli smatrati dostojanstvenima? Odgovore je ponudila anketa koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po svom brendu MojPosao.

‘Poput cijena i plaće bi trebale biti europske’

Prema anketi, u kojoj je sudjelovalo više od 3800 ispitanika, gotovo polovica ljudi (47%) smatra da bi dostojanstvena plaća trebala iznositi između 1500 i 1999 eura. Mnogi od njih ističu kako ‘cijene u Hrvatskoj jesu europske, pa bi i plaće trebale biti takve’.

S obzirom na visoke troškove života, kao što su stanarina, režije, prijevoz i odjeća, ispitanici smatraju da plaća ispod 1500 eura nije dostatna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Ako se u to uračunaju i kulturne aktivnosti te godišnji odmor, mnogi smatraju da plaća ne bi smjela biti niža od 1700 eura. Međutim, ističu da ni taj iznos nije uvijek dovoljan, osobito ako je osoba samac.

Trećina sudionika ankete (33%) vjeruje da bi dostojanstvena plaća trebala biti još viša – između 2000 i 2499 eura. S obzirom na rast inflacije i cijene nekretnina, tvrde da bi sve manje od tog iznosa dovelo do nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih potreba.

‘Ako od svog rada ne možete uštedjeti za izlete s djecom ili godišnji odmor od 10 do 14 dana na moru, onda ste rob, a ne radnik’, poručuju ispitanici.

Nekima je i 1000 eura dovoljno

Svaki deseti ispitanik (10%) smatra da bi jedino plaća viša od 2500 eura mogla jamčiti dostojanstven život u Hrvatskoj. Isti broj ljudi (10%) vjeruje da je dostojanstvena plaća između 1000 i 1499 eura dovoljna, ali naglašavaju da u tom slučaju oba partnera moraju zarađivati približno isti iznos kako bi se osigurao kvalitetan obiteljski život. U suprotnom, smatraju, radi se o pukom preživljavanju.

Bez obzira na iznos, svi ispitanici dijele mišljenje da plaća može biti dostojanstvena samo ako je praćena dostojanstvenim odnosom prema radniku – kako od strane poslodavca, tako i od strane kolega.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

SNAGA JE U NAMA Dobrotvorna kampanja nastavlja se i ove godine

Objavljeno

/

Umjetnički prikaz ženskog lica sa svijetlim konturama i cvijetom u kosi, uz ružičastu vrpcu, simbol svijesti o raku dojke. Pozadina je apstraktna, s nježnim bojama i svjetlosnim efektima, sugerirajući eleganciju i snagu.
Foto: DALL-E

Dobrotvorna kampanja ‘Snaga je u nama’, koju tradicionalno organizira tvrtka Salvus d.o.o. u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same, nastavlja se i ove godine s ciljem podizanja svijesti i pružanja podrške oboljelima od raka

Tijekom cijelog listopada, Salvus d.o.o. će od svakog prodanog proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula donirati 1 euro udrugama Europa Donna Hrvatska za pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, te udruzi Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju. Ova kampanja uspješno se provodi već jedanaestu godinu zaredom, čime se nastavlja doprinos u borbi protiv raka dojke.

U Hrvatskoj, rak dojke pogađa uglavnom žene starije od 50 godina, no mogu oboljeti i mlađe žene, kao i muškarci. Kampanja naglašava važnost redovitih pregleda i ranog otkrivanja ove zloćudne bolesti te podsjeća da je psihološka podrška ključna u suočavanju s izazovima koje ova bolest donosi.

Kampanja traje kroz cijeli listopad, a svi zainteresirani mogu podržati ovu inicijativu i pridružiti se borbi za zdravlje oboljelih. Jer snaga je u svima nama!

Nastavi čitati

U trendu