Zagrebački velesajam od 12. do 17. studenog postaje središte književnosti s više od 300 izlagača iz 14 zemalja

Interliber, 46. međunarodni sajam knjige, održava se od danas, 12. do 17. studenog 2024. godine na Zagrebačkom velesajmu, okupljajući ljubitelje pisane riječi iz cijele regije. Ovaj nacionalni književni događaj predstavlja platformu za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja, okupljajući najznačajnije nakladnike i knjižare na jednom mjestu.

Više od 300 izlagača iz 14 zemalja, uključujući Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Nizozemsku, Njemačku, SAD, Sloveniju, Srbiju, Švedsku, Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku, predstavit će svoja izdanja na više od 13.000 četvornih metara izložbenog prostora u paviljonima 5, 6, 7 i 7a.

Počasni gost – Péter Nádas

Ove godine, počasni gost Interlibera bit će jedan od najuglednijih mađarskih autora, Péter Nádas, poznat po djelima ‘Paralelne pripovijesti’ i ‘Knjiga sjećanja’. Njegovo gostovanje organizirano je u suradnji Zagrebačkog velesajma i nakladničke kuće Fraktura, koja je izdala njegovu najnoviju knjigu ‘Pisanje kao profesija’. Predstavljanje knjige održat će se u srijedu, 13. studenog, uz moderaciju Seida Serdarevića, glavnog urednika Frakture.

Zemlja u fokusu – Mađarska

Mađarska će se predstaviti kao zemlja u fokusu, donoseći vibrantnu kulturnu scenu kroz književni, umjetnički, gastronomski i kulturni program. Posjetitelji će imati priliku upoznati se s djelima mađarskih autora poput Krisztine Tóth, Lászlóa Földényija, Andrása Forgácha, Sándora Jászberényija i Noémi Orvos-Tóth, čija su djela nedavno prevedena na hrvatski jezik. Za mlađu publiku pripremljeni su programi s djelima Éve Janikovszky, Magde Szabó i Árpáda Kollára.

Tijekom sajma održat će se i okrugli stol o odnosima hrvatsko-mađarskih nakladnika, pružajući priliku za raspravu o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti književne razmjene između dviju zemalja. Mađarska će se također predstaviti na glazbenoj pozornici s tradicionalnom glazbom, crossover folklorom, dječjim pjesmama i operetama, dok će posjetitelji moći kušati specijalitete mađarske kuhinje na gastronomskom štandu.

Bogati popratni program

Interliber ove godine nudi više od 200 sati programa na četiri pozornice u paviljonima 5, 6, 7 i na otvorenom prostoru. Program uključuje panele, radionice, predavanja i susrete s autorima, stvarajući interaktivnu atmosferu koja doprinosi kulturnoj razmjeni i razvoju čitateljske zajednice. Posebna pažnja posvećena je djeci i mladima kroz program ‘Sto posto pismeni’, koji obuhvaća edukativne radionice, kvizove i predavanja.

Ulaz na sajam je besplatan za sve posjetitelje, a organizatori pozivaju sve ljubitelje knjige da se pridruže ovom književnom slavlju i iskoriste priliku za upoznavanje s najnovijim izdanjima, sudjelovanje u bogatom programu i uživanje u jedinstvenoj atmosferi koju pruža Interliber.

Javni poziv je otvoren do 29. studenoga 2024. godine, a za njegovo provođenje u proračunu Grada Zagreba osigurano je 400.000 eura. Na taj način u 2025. godini plan je urediti 15 dvorišta, dijelom iz EU sredstava, a dijelom iz proračuna Grada Zagreba

Temeljem odluke Gradske skupštine iz rujna ove godine, Grad Zagreb je objavio javni poziv za provođenje i financiranje mjera ozelenjivanja dvorišta, s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama, unapređenja biološke raznolikosti i smanjenja potrošnje energije.

– Ozelenjivanje dvorišta dio je širih aktivnosti Grada Zagreba koje za cilj imaju ublažavanje posljedica klimatskih promjena, ali ozelenjivanjem se unapređuje i kvaliteta života građana te grad čini ugodnijim za boravak. Tako je u mandatu ove gradske uprave posađeno već 14.000 stabala na javnim površinama, a u novoj sezoni koja je počela ovaj tjedan posadit ćemo još 8000 stabala. Time ćemo premašiti 20.000 stabala koje smo obećali posaditi u mandatu – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

No osim javnih površina, Grad želi potaknuti partnerstvo s građanima u ozelenjivanju površina u privatnom vlasništvu, u cilju prilagodbe klimatskim promjenama u gusto naseljenim gradskim blokovima, u kojima su najizraženiji efekti toplinskog otoka.

– Ozelenjena dvorišta u gusto naseljenom urbanom području vrlo su vrijedna zbog vegetacije i vodopropusnih površina koje doprinose ublažavanju gradske klime, poboljšanju kvalitete zraka, biološkoj raznolikosti, smanjenju pritiska na sustav odvodnje, kvalitetnijem stanovanju i osvježenju za vrijeme velikih vrućina – dodao je gradonačelnik Tomašević.

Svi zainteresirani vlasnici zgrade, predstavnici suvlasnika zgrade ili upravitelji zgrade zahtjev s popratnom dokumentacijom mogu dostaviti elektronički, putem sustava za prijavu, poštom ili neposredno na adresu Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, Ulica Dragutina Golika 63, 10000 Zagreb, u zatvorenoj omotnici s naznakom: ‘Javni poziv za provođenje i financiranje mjera ozelenjivanja dvorišta’. Pristigle zahtjeve razmotrit će Povjerenstvo za ozelenjivanje dvorišta koje će predložiti redoslijed dvorišta za provedbu i financiranje mjera ozelenjivanja. Više informacija o javnom pozivu možete pronaći na ovoj poveznici.

Podsjetimo, Grad Zagreb je prošle godine pokrenuo pilot projekt ozelenjivanja dvorišta, na koji je prijavljeno više od 200 dvorišta. Izabrano je njih sedam, a prvo bi trebalo biti dovršeno početkom sljedeće godine. Paralelno s tim, Grad je osigurao i EU sredstva u iznosu od 600.000 eura kao jedan je od 26 odabranih gradova na području država članica EU i pridruženih zemalja koji će primiti bespovratna sredstava iz programa Horizon Europe, primarno za aktivnosti revitalizacije i ozelenjivanja gradskih dvorišta.

Izvor: Grad Zagreb

Grad Zagreb obilježio je listopad kao mjesec aktivnog i zdravog starenja nizom događanja, od Gerontološkog tuluma 1. listopada, na Međunarodni dan starijih osoba, preko Dana otvorenih vrata gerontoloških centara, do završne svečanosti povodom 20. obljetnice njihovog rada

„Današnje obilježavanje okrugle obljetnice rada naših gerontoloških centara prigoda je da se osvrnemo na sve što je bilo dobro, ali i da utvrdimo izazove za daljnji razvoj usluga koje pružaju“, rekla je izaslanica gradonačelnika, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dr. sc. Lora Vidović. Istaknula je važnost gerontoloških centara u poboljšanju kvalitete života starijih osoba u Zagrebu. „Oni nisu samo centri za pružanje usluga, već su središte socijalne interakcije, mjesto na kojem stariji građani mogu pronaći prijatelje, sudjelovati u različitim aktivnostima i osjetiti pripadnost.“ Vidović je naglasila važnost nastavka rada na jačanju socijalnih mreža i osiguravanju pristupa potrebnim uslugama za sve starije građane. Također je najavila daljnje širenje izvaninstitucijskih usluga kroz uspostavu centra za pružanje usluga u zajednici za starije osobe, prvog takvog u Zagrebu.

U sklopu događanja promovirani su i publikacija te film o 20 godina projekta Gerontološki centri Grada Zagreba, koji su prikazali raznolikost i brojnost usluga i aktivnosti te važnost njihovog daljnjeg razvoja i unapređenja.

Rezultate istraživanja zadovoljstva korisnika predstavila je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dr. sc. Romana Galić. „Istraživanje je provedeno od rujna do listopada ove godine, a prikupljeno je 456 upitnika samoprocjene korisnika devet domova za starije osobe. Prosječni korisnik usluge je žena, između 71 i 75 godina, sa završenom srednjom školom, koja živi u samačkom kućanstvu“, kazala je Galić. Većina korisnika sudjeluje u sportsko-rekreativnim aktivnostima, posebice u medicinskoj gimnastici, a prosječnom ocjenom 4,8 izrazili su zadovoljstvo radom gerontoloških centara. Kao najveće motive za uključivanje u aktivnosti centara istaknuli su druženje, dok su među prijedlozima naveli veću prisutnost u medijima, povećanje broja domova za starije te angažman volontera za podršku u korištenju digitalnih uređaja.

U drugom dijelu programa održana je stručna panel diskusija na temu „Razvoj usluga u zajednici za bolji život u starosti“. Cilj je bio prikazati i definirati ključne aspekte razvoja usluga u zajednici kao osnovnog preduvjeta za kvalitetniji život starijih osoba. Diskusiju je moderirala Jelena Pajić Ćulibrk, a sudjelovali su stručnjaci poput dr. sc. Lore Vidović, ravnateljica Doma za starije osobe Sveti Josip Zagreb Ljiljana Vrbić, dr. Branko Kolarić, te predstavnici udruge Krugovi, Portala Mirovina.hr i korisnica Gerontološkog centra Doma za starije osobe Dubrava, Marija Barun.