Connect with us

in MREŽA

SUMSI Održana radionica ZAPOSLI-OSI

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje govornika na konferenciji. Ispred njega je auditori, a iza njega se vidi video zid na kojem je prikazana prezentacija. S njegove lijeve strane stoji televizor dok s desne sjedi jedna žena za stolom.
Foto: Savez SUSMI

Cilj radionice ZAPOSLI-OSI bio je doprinijeti većoj zaposlenosti i samozaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom i konkurentnom tržištu rada

Dana 5. studenog 2024. godine, u prostorijama Centra WESPA Spaces održana je radionica pod nazivom ‘ZAPOSLI-OSI’. Organizator radionice bio je Savez SUMSI.

Radionica je osmišljena kao dio programa ‘Zajedno kroz izazove2’. Program provodi Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI zajedno s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udrugom Liberato iz Splita te Udrugom Radio Student.

Spomenuti trogodišnji program financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Republike Hrvatske.

U radionici su sudjelovali predstavnici SUSMI-ja, njihovi vanjski suradnici, ali i brojni drugi gosti koji kao poslodavci imaju iskustva sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom, ali i osobe koje istima pomažu pri zapošljavanju.

Prisustvovali su i Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Kristina Urbanc iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Roman Baštijan, Nevena Zubčić i Albina Žnidar iz Saveza SUMSI.

Cilj radionice ZAPOSLI-OSI bio je doprinijeti većoj zaposlenosti i samozaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom i konkurentnom tržištu rada.

Na ovoj konferenciji sudjelovalo je i dosta poslodavaca koji već jesu ili se spremaju zaposliti osobu s invaliditetom. Oni su iz prve ruke mogli čuti detaljne informacije i iskustva na tu temu.

Prvi je riječ dobio pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.

– Kada govorimo o zapošljavanju osoba s invaliditetom oni još uvijek imaju ograničen pristup tržištu rada. Ovakvim projektima se pokušava probuditi svijest o važnosti njihovog zapošljavanja. Brojni poslodavci još uvijek prema zapošljavanju osoba s invaliditetom imaju predrasude. Neki od njih smatraju kako je invaliditet zapreka za njihovo zapošljavanje jer zbog njega neće moči kvalitetno odraditi posao, a znamo da to danas više nije tako. Poslodavcima bi se više trebalo ukazivati na benefite zapošljavanja osoba s invaliditetom. Danas postoje brojni poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobu s invaliditetom, ali i za one osobe s invaliditetom koje se same zapošljavaju.

Sve više osoba s invaliditetom se zapošljava, ali je dinamika njihovog zapošljavanja još uvijek spora. Mi bismo voljeli da ona bude puno jača i puno brža. Isto tako željeli bismo da osobe s invaliditetom iskoriste priliku jer u brojnim sektorima postoji nedostatak radne snage, upravo tako bi osoba s invaliditetom mogla doći do zaposlenja. Zapošljavanje samo po sebi ne znači samo egzinstencionalnu sigurnost nego i poboljšava socijalnu uključenost koja je ključna za osobe s invaliditetom – kazao je između ostalog Jurišić.

Stručna suradnica i voditeljica projekta ‘Zajedno kroz izazove2’, Nevena Zubčić, kazala je kako Savez SUSMI provodi jako puno programa – od zapošljavanja osoba s invaliditetom do edukacije osoblja i vršnjaka o osobama s invaliditetom, isto tako educiraju i geronto domaćice i osobne asistente. Zubčić se dotaknula i zapošljavanja osoba s invaliditetom kazavši kako osoba s invaliditetom svojim radom može puno doprinijeti te da su takve osobe, kada im se da prilika, puno motiviranije za rad.

Okupljenima se obratio predsjednik SUSMI-ja Denis Marijon.

– Za osobe s invaliditetom najveći je izazov, ne samo doći do poslodavaca nego ih i osvijestiti o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Imamo dvije opcije, plaćati penale državi ili zaposliti osobu s invaliditetom. Ako zaposlimo jednu ili više osoba s invaliditetom, svi smo na dobitku. Mi smo prije 13 godina krenuli s programom radionica o invaliditetu u školama, sada smo došli do toga da nam se javlja puno škola i žele taj program, žele učiti o osobama s invaliditetom u svojim školama. Naša je zadaća da privučemo što više poslodavaca da ih zaposle, te tako napravimo nešto dobro za sve osobe s invaliditetom – istaknuo je Marijon.

Kristina Urbanc iz Studijskog centara socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o čimbenicima zapošljavanja osoba s invaliditetom kazavši kako kod zapošljavanja osoba s invaliditetom još uvijek postoji određena predrasuda te da se to može pripisati nedovoljnoj edukaciji i informiranosti poslodavaca.

Urbanc je kazala kako uklanjanje prepreka za zapošljavanje osoba s invaliditetom nije samo pitanje odgovornosti prema njima, nego njihovim zapošljavanjem pridonosimo razvoju gospodarstva i stvaramo inkluzivnije društvo.

Savjetnica pravobranitelja Natalija Krajnović kazala je nešto više o benefitima zapošljavanja osoba s invaliditetom navodeći primjer internet platforme ‘Available 500’ kojoj je cilj bio stvoriti inkuzivna radna mjesta za OSI populaciju. Kroz tu platformu osobe s invaliditetom i poslodavci su se udružili i pokrenuli jednu pozitivnu priču. Pokretači spomenute platforme uvidjeli su kako osobe s invaliditetom kroz različite perspektive i  pronalaze nova inovativna rješenja za razvoj proizvoda i usluga navodeći kako osobe s invaliditetom posjeduju jedinstvene vještine kada se treba prilagoditi nekoj situaciji i nadići prepreke. Povezavši se s platformom ‘Available 500’ većina velikih svjetskih kompanija počelo je zapošljavati osobe s invaliditetom uvidjevši da ukoliko u sam proces izrade proizvoda uključe svoje zaposlenike s invaliditetom, će učiniti proizvod dostupan svima te si proširiti tržište i privući nove korisnike usluga.

Sa svojim predavanjem Krajinović je pokušala potaknuti prisutne poslodavce da se ne libe zaposliti osobe s invaliditetom, nego da im pruže punu podršku pri zapošljavanju.

Roman Baštijan govorio je o procesima zapošljavanja osoba s invaliditetom, dok je suradnica Saveza SUMSI Albina Žnidar u svome obraćanju predočila ljudima kako je to biti samozaposlena osoba s invaliditetom.

Za kraj riječ je dobio Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb.

– Kao što svi znamo, firme moraju imati određen postotak zaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane, poslodavac koji iz nekih razloga ne želi zaposliti osobu s invaliditetom, a isto tako ne želi plaćati penale državi, može ponuditi proizvod ili uslugu u protuvrijednosti te naknade. S druge strane, važno je educirati i poslodavca i osobu s invaliditetom kako bi to zapošljavanje bilo moguće. Moramo obrazovati i osposobljavati ljude za zanimanja koja mogu raditi.

Bitna je prilagodba radnog mjesta. Ukoliko je osoba s invaliditetom zaposlena na radnom mjestu koje odgovara njezinim vještinama i obrazovanju ona taj posao može raditi – kazao je između ostalog Sobota.

Na kraju ove hvalevrijedne konferencije održala se kratka rasprava. Naglasak je stavljen na prilagodbu radnog mjesta kao i na edukaciju poslodavaca, ali i zaposlenika.

Vaše priče

BORNA FERDO VUKOJEVIĆ Put ljubavi, vjere i uspjeha

Objavljeno

/

Odgajan u duhu vjere, naučio je odmalena da bol nije kraj, nego početak dubljeg razumijevanja života

U svijetu koji često mjeri uspjeh prema vanjskim kriterijima, rijetki su oni čiji je uspjeh ispisan u borbi, vjeri i predanosti. Jedan od takvih ljudi je Borna Ferdo Vukojević, čovjek čija priča nadahnjuje, ohrabruje i dotiče srca onih koji je čuju ili pročitaju.

Rođen kao drugo dijete u velikoj obitelji, Borna je na samom početku života dobio dvije teške dijagnoze – cerebralnu paralizu i epilepsiju. Već u ranim danima krenuo je put bolnica, operacija i rehabilitacija. Prošao je čak sedam operacija, od kojih su dvije bile izuzetno zahtjevne – produljenje tetiva na nogama, kako bi mogao hodati. No, iako fizički ograničen, njegov duh nikada nije bio slomljen.

Odgajan u duhu vjere, naučio je odmalena da bol nije kraj, nego početak dubljeg razumijevanja života. Umjesto da bude obeshrabren, Borna se okrenuo pisanju i nogometu, nalazeći u tome način izražavanja, bijeg od boli i, što je najvažnije – smisao. Pisao je prve stihove dok su druga djeca igrala bezbrižno po dvorištu, a nogomet je igrao sa srcem većim od svih prepreka koje su ga okruživale.

Unatoč izazovima koje nosi život osobe s invaliditetom, Borna je vjerovao u Božji plan. I upravo je ta vjera bila ono što ga je vodilo i dovelo do životnog preokreta. Na hodočašću u Međugorju, zajedno s molitvenom zajednicom ‘Srce Isusovo’, upoznao je svoju životnu ljubav – ženu koja mu je postala oslonac, prijateljica, supruga i suputnica. Njihova ljubav nije poznavala granice – nadjačala je predrasude i fizička ograničenja te bila okrunjena sakramentom braka.

Danas, Borna živi život koji je ispunjen i smislen. Zaposlen je kao novinar na In Portalu, prvom hrvatskom portalu za osobe s invaliditetom. Njegovi članci nisu samo tekstovi – to su poruke hrabrosti, jednakosti i borbe za ljudsko dostojanstvo. Borna piše za one koji često ostaju nečujni u društvu, dajući im glas i prostor za izražavanje.

Osim novinarstva, njegova velika ljubav je – poezija. U svojoj zbirci pjesama ‘Vrijeme srca’, Borna kroz stihove dijeli emocije, duhovna traženja i ljepotu vjere. Njegove pjesme su iskrene, prožete nadom i ljubavlju prema Isusu Kristu, dirajući čitatelje i pozivajući ih da nikada ne odustanu, ma koliko teško bilo.

Aktivan član katoličke zajednice ‘Srce Isusovo’ pri župi Presvetog Srca Isusova u Zagrebu, Borna ne prestaje služiti drugima. Bilo da se radi o posjetima bolnicama, pomoći siromašnima ili molitvi krunice svakog utorka na Kamenitim vratima – njegovo srce uvijek kuca za druge.

– Zajednica pomaže starijima i nemoćnima, posjećuje dječje bolnice i domove za napuštenu djecu te prikuplja hranu za siromašne obitelji. Organiziramo velike duhovne koncerte, obnove i hodočašća u Hrvatskoj i inozemstvu. Sretan sam što mogu volontiranjem služiti drugima i na taj način ih još više približiti Bogu – kaže Borna.

Njegov život nije samo priča o osobnoj pobjedi – to je priča o vjeri koja pomiče granice, o ljubavi koja ne poznaje prepreke i o pisanju koje liječi dušu.

– Članovi zajednice, zajedno s ostalim vjernicima, okupljaju se svakog utorka u 20 sati na Kamenitim vratima kako bi molili Gospinu krunicu za određene nakane. Isto tako preko tjedna se moli on line krunica i održavaju se susreti zajednice.

Borna Ferdo Vukojević je dokaz da niti jedna životna borba nije izgubljena ako u nju uđeš s vjerom, nadom i ljubavlju. Njegova priča nije kraj – to je tek početak puta kojim mnogi, zahvaljujući njegovom svjedočanstvu, hrabro kreću.

Jer – svaki san je dostižan, ako se u njega vjeruje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Međimurska županija ulaže u budućnost djece kroz Udrugu Ana

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Udruga Ana

Podrška djeci i mladima temelj je svakog uspješnog društva, a Međimurska županija još je jednom pokazala kako zna prepoznati i poduprijeti ono najvažnije – budućnost

U vremenu preplavljenom informacijama, najljepše su one koje donose nadu i konkretne promjene. Jedna takva dolazi iz Međimurja – vijest koja potvrđuje koliko zajedništvo i ulaganje u djecu znače za bolje sutra svih nas.

Međimurska županija prepoznala je važnost rada Udruge za pomoć djeci i obiteljima – te joj pružila financijsku podršku. Župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednica Udruge Ana 16. travnja potpisali su ugovor o dodjeli novčane pomoći u iznosu od tisuću eura. Time je omogućeno dodatno jačanje programa edukativne podrške djeci i mladima do 18 godina, s naglaskom na pomoć u učenju i svladavanju školskog gradiva.

Ovaj program trenutno okuplja 53 djece s područja Međimurja, a s njima rade predani studenti iz cijele Hrvatske, uključujući i lokalne snage. Program je osmišljen kako bi djeci pružio individualnu ili grupnu podršku, posebno onima koji se suočavaju s poteškoćama u učenju ili im je potrebna dodatna pomoć u savladavanju nastavnog sadržaja.

-Ovo ulaganje nije samo u djecu, već u temelje jednog zdravog, obrazovanog i uspješnog društva. Kroz ovakve inicijative želimo smanjiti obrazovne nejednakosti i stvoriti jednake prilike za sve – istaknuo je župan Matija Posavec.

Predsjednica Udruge Ana izrazila je veliko zadovoljstvo potpisanim ugovorom i zahvalila Međimurskoj županiji na prepoznavanju važnosti ulaganja u djecu i mlade. -Najvažnije je da djeca od danas imaju podršku – i to besplatno, zahvaljujući županiji. Ovo je veliki korak ka jednakim obrazovnim šansama’ poručila je Duga.

Roditeljima se također upućuje poziv da uključe svoju djecu u program, jer ulaganje u obrazovanje danas znači sigurniju budućnost sutra. Program ne samo da olakšava školovanje, već i povećava mogućnosti za nastavak obrazovanja i zapošljavanje u struci s boljim primanjima, čime se izravno utječe na smanjenje socijalnih razlika i poboljšanje životnog standarda – posebno mladih osoba i mladih osoba s invaliditetom.

Podrška mladima temelj je svakog uspješnog društva, a Međimurska županija još je jednom pokazala kako zna prepoznati i poduprijeti ono najvažnije – budućnost djece.

Nastavite čitati

in MREŽA

Robert Panijan: U tvrtki  Webilum osobe  s invaliditetom su ravnopravni članovi tima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Tim funkcionira kao kompaktna i učinkovita cjelina, a posebno me veseli vidjeti koliko posao pozitivno utječe i na privatni život mojih kolega

Osobe  s invaliditetom kao  vrijedni  zaposlenici doprinose kvaliteti radne sredine. Njihovo  zapošljavanje razbija predrasude i potiče inkluzivnost. Međutim, osobe s invalitetom mogu pokazati i svoje potencijale pokretanjem  vlastitog posla.

Jedan od njih je  mladi poduzetnik Robert Panijan kojeg  zloćudni  tumor  potkoljenice  nije pokolebao u ostvarenju  ciljeva te danas s protezom živi normalnim životom.  U borbi s  opakom  bolešću  i kasnije  poslovnim uspjehom postao je sjajan primjer drugim osobama s invaliditetom.
„Kao šesnaestogodišnjak, suočavao sam se s neugodnostima i nedostatkom samopouzdanja zbog dugotrajnog liječenja i hodanja na štakama. Bio sam odlučan u tome da ih se što prije riješim i svoj invaliditet učinim nevidljivim. Nakon što sam konačno ostavio štake iza sebe i kad mi je kosa ponovno narasla zbog kemoterapija, donio sam ključnu odluku.  Ponašat ću se kao da invaliditet ne postoji. Nikada ga nisam spominjao, čak sam samome sebi “zabranio” da se smatram osobom s invaliditetom.

Taj stav mi je promijenio život, prestao sam se sažalijevati i počeo se ozbiljno suočavati s novim izazovima. Upisao sam fakultet, zaposlio se, a zatim i pokrenuo vlastitu firmu. Umjesto da se definiram kroz ono što sam prošao, odlučio sam se definirati kroz ono što želim postići“, ispričao je  Panijan.

Osim  što je  upornošću  svoj život učinio  boljim i sretnijim to je  učinio i s životima  drugih. Naime,  Robert je  vlasnik tvrtke  Webilum, agencije  za digitalni marketing , web dizajn i programiranje  u kojoj su zaposlene  osobe s  invaliditetom. Stoga  voli  reći da se radi o   digitalnoj agenciji  s velikim srcem i snažnim timom. U njegovoj firmi, je uključujući  Roberta,  zaposleno pet osoba s invaliditetom.

„ Naš tim čine stručnjaci različitih profila – copywriter, grafički dizajner, fotograf i voditelj prodaje, a svatko doprinosi na svoj jedinstven način. Naš  grafički  dizajner  i akademski slikar  Alen Kasumović stvara svoja  djela ustima i njegova je životna priča inspirativna.

Kao poslodavac s osobnim iskustvom invaliditeta, nastojim razumjeti i prilagoditi se potrebama svih zaposlenika. Uredski uvjeti su fleksibilni, omogućavamo rad od kuće te potičemo otvorenu komunikaciju kako bi se svatko osjećao sigurno i podržano, posebno u danima kada im je potrebno više odmora ili mira.Tim funkcionira kao kompaktna i učinkovita cjelina, a posebno me veseli vidjeti koliko posao pozitivno utječe i na privatni život mojih kolega. Primjerice, kolega Alen, koji je cijeli život živio s roditeljima u Zaprešiću, nedavno se preselio u Zagreb i sada živi samostalno, unatoč tome što je u kolicima“, pojasnio je Robert.

Naglasio je  kako vjeruje da zapošljavanje, pogotovo nakon dužeg perioda nezaposlenosti, značajno doprinosi samopouzdanju i kvaliteti života.

„Kada osoba zarađuje za svoju egzistenciju i doprinosi timu, jača se osjećaj vrijednosti i pripadnosti. Kod nas u Webilumu nije tema tko je osoba s invaliditetom, a tko nije, svi radimo rame uz rame, kao ravnopravni članovi tima, fokusirani na zajednički cilj“, poručio je Robert.

Nastavite čitati

U trendu