Zbog specifičnosti samog invaliditeta, gluhoslijepe osobe spadaju u najranjiviju skupinu čak i unutar zajednice OSI te život provode u stalnom dokazivanju i prilagodbi na ovo progresivno oštećenje, poručuju iz Dodira
Međunarodni tjedan Helen Keller, u kojemu se diljem svijeta podiže svjesnost o gluhosljepoći, obilježava se od 24. do 30. lipnja, a Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir tim je povodom organizirao niz različitih aktivnosti u Zagrebu, uz paralelnu kampanju na društvenim mrežama.
– Mjesec je lipanj gluhosljepoće i ovo smo događanje, kao i posljednje tri godine, organizirali s ustanovom Mali dom, upravo ususret ‘Međunarodnom tjednu Helen Keller’, koji se obilježava posljednji tjedan u lipnju. Različitim aktivnostima želimo osvijestiti građane o postojanju glouhosljepoće kao jedinstvenog invaliditeta i približiti im izazove života s gluhosljepoćom. S obzirom da je to nevidljiv pa tako i široj javnosti neprepoznat invaliditet, cilj svih naših aktivnosti upravo je informiranje i edukacija – poručili su iz Saveza.
Međunarodni tjedan Helen Keller posvećen je ikoni gluhosljepoće, američkoj književnici i aktivistici, koja je mnogima postala inspiracija i uzor za život bez ograničenja, kao i simbol upornosti u svladavanju ograničenja s kojima se susreću osobe s invaliditetom.
Helen Keler rođena je kao zdravo dijete, no u dobi od samo 19 mjeseci oboljela je od upale moždane ovojnice koju je jedva preživjela. Posljedica bolesti bio je trajni gubitak vida, sluha i govora. Iz ‘mraka’ je polako počela izlaziti 1887. godine, u dobi od sedam godina, kada je donekle naučila brinuti o sebi. Bila je nadprosječno inteligentno dijete pa su je roditelji poslali u slavnu bostonsku školu za slijepe, Perkins Institute. Tamo joj je pomogla u obrazovanju Anne Mansfield Sullivan, koja je u djetinjstvu jednako imala problema s vidom i također pohađala Perkinsovu školu za slijepe.
S deset godina Helen je, potaknuta pričom o gluhoj Norvežanki Ragnhildi Kaata (23. svibanj 1873. – 12. veljače 1947.), pokušala proizvesti govor, a mogla je razumjeti ljude koji nisu znali ni abecedu prstima niti brajicu, i to samo dodirom njihovih pokreta usana. U dobi od 14 godina, preselila se zajedno sa Sullivan u New York, gdje je Helen od 1894. do 1896. godine krenula u Wright – Humason, specijalnu školu za gluhu djecu u New Yorku i posvetila se učenju govora. Nakon toga se vraća u Massachusetts i upisuje Cambridge, gdje je školovanje platio njezin obožavatelj Mark Twain, koji je rekao da je Helen ‘najveća junakinja u ljudskoj povijesti, kao i najveća žena nakon francuske nacionalne heroine Ivane Orleanske’. Na koledžu Radcliff od 1900. do 1904. godine studirala je strane jezike i povijest, specijalizirajući se za englesku književnost, a tada su nastala i njezina prva djela. Samo deset godina nakon što je uz pomoć Anne Sullivan naučila svoju prvu riječ, Helen Keller je diplomirala s najvišim ocjenama i postala prva gluha osoba koja je uspjela dobiti diplomu. Ujedno, na Radcliffeu je obranila i doktorat iz filozofije, postavši jednom od popularnijih ikona američke kulture te se još jednom dokazala kada je odlučila angažirati se kao socijalna radnica.
Godine 1915. ona i George Kessler osnovali su međunarodnu organizaciju Helen Keller, koja je prije svega bila posvećena istraživanju vida, zdravlja i prehrane. Slijepa i gluha, Helen Keller napisala je sedam knjiga i, premda nikada nije čula nikakav zvuk, savladala je nemoć svojih glasnica i odlučno progovorila engleski, francuski i njemački. Početkom 60-ih godina povukla se iz javnosti nakon što je pretrpjela moždani udar. Svakako, velika inspiracija ne samo OSI populaciji, već i svim ljudima diljem svijeta, koja je dokazala da nemoguće može postati moguće.
– Zbog specifičnosti samog invaliditeta, gluhoslijepe osobe spadaju u najranjiviju skupinu čak i unutar zajednice OSI te život provode u stalnom dokazivanju i prilagodbi na ovo progresivno oštećenje. Zbog istovremenog, dvostrukog oštećenja – i sluha i vida, GSO za kretanje, pristup informacijama, socijalnu interakciju, obrazovanje i sve ono što zdravi ljudi podrazumijevaju pod svakodnevni život – osobe s gluhosljepoćom trebaju prevoditelje za gluhoslijepe osobe, koji su njihove oči i uši – objasnili su iz Saveza.
Naposljetku su naglasili da je bogat sadržaj, prepun iskustvenih, interaktivnih radionica, izvrstan model za edukaciju građana te svake godine imaju odličan odaziv i puno interesa.
– Svaka promjena počinje od nas samih i zato je svaki osviješteni pojedinac, u ovom kontekstu, pobjeda i motiv za dalje.
Savez Dodir ove godine obilježava 30 godina djelovanja te poziva sve zainteresirane da ga prate na njegovim društvenim mrežama.
Gastro kutakprije 2 mjeseca
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 10 mjeseci
Gastro kutakprije 5 mjeseci
Vijestiprije 1 godina
Gastro kutakprije 11 mjeseci
Gastro kutakprije 11 mjeseci
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.