Connect with us

Kultura

Predstava “Ne daj se, Njofra!” na Sceni Vidra

Published

on

Predstava redatelja Željka Duvnjaka održat će se u srijedu 31. siječnja s početkom u 20 sati, a za slijepe osobe i njihovu pratnju, ulaznice su besplatne

Zahvaljujući projektu Ministarstva kulture i medija Hoću čuti viđeno, slijepe osobe mogu predstavu pratiti uz audio deskripciju i za njih i njihove pratitelje, ulaznice su gratis.

Ovo je komedija na prvi pogled, prvi dojam i prvi smijeh. U jednu prosječnu, svađama i nesporazumima protkanu zagrebačku obitelj dolazi novi član i to u liku zeta Njofre kojega je njegov otac sa ženom u zadnjem mjesecu trudnoće izbacio iz kuće. Od samog početka scenom dominira nervozni punac, tata i muž Jurica, koji u sve sumnja i svemu prigovara.

Svađe su oko ničega, ali pater familias inzistira na ugovoru o stanovanju koji je pun apsurdnih detalja.

Da bi apsurd ugovora bio kompletan i prekompliciran, Jurica po stanu razvlači kabel koji bi trebao poslužiti kao koridor za kretanje zeta Njofre.

Pred kraj prvog dijela sam Jurica će slomiti nogu zapevši o taj isti kabel.

U drugom dijelu komedije Jurica preko svojih veza uzalud pokušava naći posao Njofri. Tvrdeći da se u ovoj zemlji posao može dobiti isključivo preko veza i poznanstava.

Na kraju, Njofra dobije posao natječajem, a na sceni ostaje Jurica kao „poraženi pobjednik“, glumatalo i glava kuće tek po vikanju i tjeranju stvari mak na konac.

Rezervacija na 01 4812 066 ili na kazaliste@novizivot.hr

*Program HOĆU ČUTI VIĐENO provodi se uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklade „Kultura nova“.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

Natječaj za pjesničku rezidenciju Vesna Parun

Published

on

By

Informativna ploča o Vesni Parun, poznatoj hrvatskoj pjesnikinji. Ploča je dio izložbenog postava i ima polukružni oblik. Na njoj se nalazi crno-bijela fotografija Vesne Parun, koja nasmijana drži buket cvijeća i nosi kaput. Pozadina ploče je kombinacija plavih i crvenkastih tonova s apstraktnim linijama. Tekst na ploči opisuje život Vesne Parun, spominjući njezino rođenje na otoku Zlarinu 1922. godine, školovanje na Visu te njezinu nesretnu ljubav. Tekst je ispisan na hrvatskom i engleskom jeziku.
Foto: Hina/Snježana Klarić

Kulturna udruga Fotopoetika raspisala je peti natječaj za pjesničku rezidenciju Vesna Parun koja će se i ove godine održati na Zlarinu, rodnom otoku književnice po kojoj rezidencija nosi naziv

Rok za prijavu zainteresiranih je 15. travnja, a prijaviti se mogu svi punoljetni književnici i književnice koji imaju barem jednu ranije izdanu zbirku poezije. Rezidenciju i ove godine financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Šibenik.

Rezidencija je namijenjena hrvatskim književnicima i književnicama koji su prilikom prijave dužni priložiti životopis i motivacijsko pismo koje će poslati na e-mail fotopoetika@gmail.com.

Rezidencijalni program se održava na otoku u trajanju od 14 dana u terminu po dogovoru s dobitnikom/icom, a najkasnije do studenog ove godine. Rezidenciju i ove godine podržavaju resorno Ministarstvo i gradska uprava Šibenika zbog čega ona nastavlja biti jedna od rijetkih književnih rezidencija u Hrvatskoj koja dobitniku ili dobitnici osigurava honorar te pokriva troškove puta i smještaja na otoku Zlarinu.

O dobitniku/ici odlučuje tročlani žiri, a proglašenje će biti 1. svibnja objavljeno na internetskoj i Facebook stranici organizatora o čemu će pravovremeno biti obaviješten/a i dobitnik, odnosno dobitnica.

Podsjetimo, ovo je prva književna rezidencija na području Šibensko – kninske županije. Dosadašnje gošće rezidencije bili su: Andrijana Kos Lajtman iz Čakovca, Vera Vujović iz Zagreba, Katja Grcić iz Splita i Tomislav Augustinčić iz Karlovca.

Continue Reading

Kultura

GALERIJA SLAVA RAŠKAJ Izložba ‘Mozaik mog života’ Martine Kamenečki

Published

on

Žena s dugom smeđom kosom, naočalama i crnim sakoom nasmijana pozira ispred izloženih umjetničkih mozaika na bijelom zidu galerije. Mozaici prikazuju razne motive, uključujući oko u crvenim tonovima i uspavanu mačku u smeđim nijansama. Prostor je osvijetljen toplim svjetlom koje ističe detalje radova.
Foto: Klaudija Klanjčić

U Galeriji Slava Raškaj Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, umjetnica Martina Kamenečki otvorila je u petak, 7. ožujka 2025., izložbu imena ‘Mozaik mog života’, koja će biti otvorena do 30. svibnja

Poslušaj članak

Kamenečki je rođena u Zagrebu 1989. godine, maturirala je 2008. godine u Školi primijenjenih umjetnosti dizajna u Zagrebu, na Odjelu keramike. Smjer Kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisala je 2009. godine, a preddiplomski sveučilišni studij kiparstva završila je 2013. godine. Iste godine u klasi profesora Peruška Bogdanića nastavila je svoje akademsko školovanje te je 2014. stekla zvanje magistre kiparstva.

Izložbu je svečano otvorio Niko Radas, koji od 2004. godine radi na Klinici za psihijatriju Vrapče kao stručni suradnik u kojoj provodi terapiju umjetnošću. Rođen je 1980. u Zagrebu, a diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz razne klasične likovne tehnike koje koristi u radu, pokrenuo je filmsku radionicu u kojoj, zajedno s pacijentima, snima animirane i dokumentarne filmove.

– Ovdje u Bolnici Vrapče sam stručni suradnik i provodim radionice s pacijentima koji se tu nalaze. U ovoj galeriji promoviraju se izložbe, za pacijente koji se trenutno liječe i za one koji su otpušteni. Ono što mi je posebno drago i čast je kada nam dođu profesionalci, akademski umjetnici, kao što je naša Martina. Tako da je to široki dijapazon autora koje smo ugostili do sada. Drago mi je da će nam Martina ispričati svoju priču o životu kroz svoje mozaike, a posebno zbog mojih pacijenata jer jako puno radimo mozaike, tako da ćemo sada malo odmjeriti snage i nadam se da će pacijenti naći poticaj u izložbi i još se više truditi. Također, ova izložba je jako bitna za destigmatizaciju naše bolnice – rekao je Radas.

Kamenečki se zahvalila na poticajnim riječima i pozvala sve da uživaju u njezinim radovima, kao i u pripremljenoj hrani i piću.

Izložba je privukla brojne umjetničine prijatelje, rodbinu i znance, djelatnike ZET-a, kao i osoblje Bolnice Vrapče, koje će imati i nadalje priliku uživati zajedno s pacijentima u prekrasnoj zbirci mozaika na temu ‘Mozaik mog života’, a koja je izrađena od kockica stakla i keramičkih pločica raznih dimenzija, u razdoblju od 2014. do 2024. godine. Kako se moglo vidjeti po osmijesima i opuštenosti koja je vladala u prostoru galerije, svi prisutni su bili oduševljeni.

Gužva u umjetničkoj galeriji tijekom izložbe. Posjetitelji različitih dobnih skupina, uključujući djecu i odrasle, razgovaraju i promatraju izložene radove. Neki drže piće u rukama, dok drugi pažljivo gledaju umjetnička djela na zidovima. Galerijski prostor ima bijele zidove i modernu rasvjetu, a u pozadini se vide prozori i osvijetljeni interijer.

– Poput aplikacije Instagram koju koristimo kao album slika vlastitih interesa i fascinacija, tako je proizašla i ova zbirka mozaika, nadahnućem mjesta koja sam posjetila te trenucima koji su mi ostali u lijepom sjećanju. Nakon obaveza i odgovornosti koja vlada u većini svakodnevnog dana, povezivanje s prirodom koristim za poboljšanje duševnog mira, zdravlja i kvalitete života. Preobrazbom koju dobijem nakon tako iskorištenog slobodnog vremena, kreativnost dolazi do izražaja koja mi omogućava promišljanje i stvaranje radova. Svaki od tih radova tako dobiva osobnu važnost te vizualno iskazivanje poštovanja prema onome što je često zanemarivano od strane čovjeka jer nema dovoljnu materijalnu vrijednost prema današnjim standardima. Ono što se dobije, ne može zamijeniti niti jedna digitalizacija, a to je sklad čovjeka i prirode – opis je od Kamenečki za izložbu, napisan u prospektu koji je mogao svatko uzeti.

Na pitanje koje djelo joj je najdraže, nije se striktno mogla odlučiti, ali u sam vrh stavila je odmah mozaik pod nazivom ‘Jarunski labud’ iz 2023. godine, potom ‘Suncokret’ iz 2017. godine te kolekcija ‘Bršljan’ i ‘Monstera’ iz 2020. uz mozaik ‘Smokva’ iz 2021. godine, kao i mačku u mozaiku pod naslovom ‘Spavaj zlato moje’ iz 2018. godine.

Kamenečki je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Do sada je sudjelovala u mnogobrojnim skupnim izložbama, a samostalne izložbe održala je 2012. – Izložba crteža, skica, skulptura i reljefa, kao i 2017. godine – Izložba skulptura, obje u Galeriji ‘Idealni grad’ u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad, u Zagrebu, Argentinska 5. Inače, Galerija ‘Idealni grad’ djeluje u sklopu Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, koji je financiran od Gradskog ureda za kulturu, a Odlukom Umjetničkog savjeta ULUPUH navedena galerija je uvrštena u popis priznatih izložbenih prostora Grada Zagreba. Program galerije zamišljen je kao prezentacija različitih umjetničkih provenijencija: izložbe grafika, slika, fotografija, skulptura, ambijentalnih instalacija i skupnih prigodnih izložbi.

Galerija Slava Raškaj ime je dobila po slavnoj slikarici Slavi Raškaj, koja je od 1902. do smrti 1906. godine liječena u bolnici ‘Vrapče’, a sagrađena je na inicijativu profesora Vlade Jukića prema nacrtima arhitekta Dražena Juračića 2009. godine. Prvotno zamišljena samo kao izložbeni prostor, u 2014. godini pod vodstvom akademskog kipara Nike Radasa, Galerija postaje i radionica za likovnu, glazbenu i filmsku terapiju za bolesnike Bolnice ‘Vrapče’.

Continue Reading

Kultura

Otvorena izložba ‘Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja’

Published

on

Impozantna povijesna zgrada sa žutom fasadom i ukrasnim stupovima, snimljena pod vedrim plavim nebom. Na pročelju su istaknuti veliki vertikalni natpisi i transparent s tekstom "Historija Zaborava", koji najavljuje izložbu. Zgrada ima bogato ukrašene balkone, prozore s bijelim okvirima i kamene reljefe. Susjedna zgrada s lijeve strane djelomično je prekrivena zaštitnom ceradom zbog obnove. Ispred zgrade je nogostup s ukrasnom uličnom rasvjetom.
Foto: Klaudija Klanjčić

U Arheološkom muzeju u Zagrebu u četvrtak, 6. ožujka 2025., s početkom u 19 sati, svečano je otvorena izložba ‘Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja’, kao prvi zajednički projekt četiriju velikih zagrebačkih muzeja, i to Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja te Muzeja za umjetnost i obrt, a koja će biti otvorena do 13. srpnja 2025.

Istog dana u podne organiziran je u podne premijerni razgled izložbe, koji je posjetiteljima htio prikazati povezanost četiri muzeja, kao i priče koje su dijelile prve muzealke zaposlene u njima.

Autorice izložbe su Ana Solter iz Arheološkog muzeja, Aida Brenko i Aleksandra Vlatković iz Etnografskog muzeja, Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt, Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja. 

Prilikom svečanog večernjeg otvorenja dvorište sa skulpturama bilo je dupkom ispunjeno zainteresiranom publikom, koja je na jednome mjestu dobila jedinstvenu priliku da im se predstave priče o pionirkama muzejske struke, kao što su kustosice, pjesnikinje, dizajnerice, tekstilne stručnjakinje, slikarice i kiparice, koje su unatoč brojnim preprekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, umjetnosti, dizajna, obrazovanja i muzeologije.

Ovo je bila večer sjećanja na njih i jedna od autorica Ana Solter je zajedno s publikom s posebnom pažnjom i poštovanjem još jednom izgovorila njihova imena koja su obilježila hrvatsku povijest na jedinstven način, a posjetitelji su zahvaljujući autorima koji su uložili veliki trud u izložbu mogli doznati kako su kulturne predrasude, stereotipi i institucionalne prepreke oblikovali njihov profesionalni put, s čime su se morale svakodnevno boriti, kako su njihovi doprinosi ustrajno i često zanemarivani, a u puno slučajeva čak i neprepoznati u dominantnoj historiografiji.  

Ravnatelj zagrebačkog Arheološkog muzeja Ivan Radman-Livaja u svom svečanom govoru podsjetio je da se ne bi više trebali vratiti u određena vremena.

– Da su se ove mlade, talentirane, obrazovane i sposobne žene rodile 20 godina kasnije, imale bi priliku imati bogate stručne karijere.

Među njima su navedena sljedeća imena, kojima je posvećena navedena izložba: Antonija Tkalčić Koščević, Dora Pfanova, Roksana Zurunić-Cuvaj te Zora Jiroušek.

Ana Solter iz Arheološkog muzeja navela je da su se žene teško probijale na scenu profesionalnog rada između dva svjetska rata te da nisu imale mogućnosti ulaska u institucije koje su proizvodile znanje, poput muzeja i fakulteta. Nisu zapošljavane kao kustosice, nego kao crtačice ili pomoćno osoblje, no obavljale su sve funkcije kustosa. Budući da nisu doživjele u svoje vrijeme da im netko zahvali i nagradi ih za njihov rad i trud, govori autora su izazvali snažnu emociju i empatiju za sve slične sudbine, a posebno za sudbine onih izabranih za ovu izložbu.

Solter je svečano naglasila da su prve žene zagrebačkih muzeja svojim radom pokazale da to mogu raditi, iako nisu bile jednako plaćene te nisu imale jednake uvjete kao muškarci.

Na izložbi je predstavljen rad prve kustosice Hrvatskog školskog muzeja učiteljice Klotilde Cvetišić Kreneis, a Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja kao jedna od autorica izložbe istaknula je kako su većina kustosica bile učiteljice, koje su se tada zalagale za bolje obrazovanje žena te za njihov ulazak na javnu scenu.

Kustosica Etnografskog muzeja Aleksandra Vlatković rekla je da su neke od žena ostavile trag kod njih jer su promovirale etnografsku baštinu, a to su Jela Novak, Zdenka Sertić, Tereza Paulić i Ljerka Topali.

Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt istaknula je kako su njihov Muzej obilježile Zlata Šufflay, Stella Ubel, Ruža Zanon i Zdenka Munk, iako su bile ograničene u svom radu. Unatoč svemu, dobro je bilo što su ravnatelji davali dobre godišnje ocjene svojim kolegicama.

Autori su istaknuli kako kroz izložbu žele vratiti glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu, ali su predugo bile u sjeni. Večer predstavljanja izložbe napokon im je odala počast, zahvaljujući autorima i cjelokupnoj publici, a svi zainteresirani posjetitelji nadalje imaju priliku to isto učiniti svojim dolaskom i upoznavanjem s njihovim radom.

Ujedno, jedna od autorica Solter zahvalila se u ime svih na financijskoj potpori Grada Zagreba, čija je predstavnica u ime gradonačelnika Zagreba i kao pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić svima čestitala na uspješnoj izložbi te ukazala da je izložba ujedno i nastavak priče novog izdanja projekta ‘Zagrebački kvartovi kulture’.

Continue Reading

U trendu