Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Dugotrajni nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, pa se tijelo teže nosi s bolestima. Može utjecati i na krvni tlak, tjelesnu težinu i zdravlje srca

Poslušaj članak

San je vrlo važan za naše tijelo i zdravlje. Iako se čini da tijekom spavanja samo odmaramo, naše tijelo i mozak tada obavljaju mnogo važnih zadataka. Ako često spavamo premalo, možemo primijetiti promjene u svom raspoloženju, energiji i svakodnevnom funkcioniranju.

Jedna od prvih posljedica manjka sna je umor. Kada ne spavamo dovoljno, tijekom dana možemo biti pospani, bezvoljni i bez energije. Teže nam je obavljati svakodnevne obaveze, a čak i jednostavni zadaci mogu nam se činiti teškima.

Premalo sna utječe i na koncentraciju i pamćenje. Kada smo neispavani, teže pratimo nastavu, učimo nove stvari i pamtimo informacije. Zbog toga nam učenje može trajati duže nego inače.

Manjak sna itekako može utjecati i na naše raspoloženje. Kada smo umorni, možemo biti nervozniji, razdražljiviji ili osjetljiviji. Ponekad nas mogu iznervirati sitnice koje nam inače ne bi smetale.

Jedna neprospavana noć neće ozbiljno naštetiti našem zdravlju, ali dugotrajan manjak sna može imati puno veći utjecaj. Ako mjesecima ili godinama redovito spavamo premalo, povećava se rizik od različitih zdravstvenih problema. Dugotrajni nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, pa se tijelo teže nosi s bolestima. Može utjecati i na krvni tlak, tjelesnu težinu i zdravlje srca.

Osim toga, dugotrajan manjak sna može utjecati na naše raspoloženje i povećati mogućnost pojave problema poput dugotrajnog stresa, tjeskobe i lošeg raspoloženja. Zato nije važno samo koliko spavamo jednu noć, nego i kakve navike imamo kroz duže vrijeme.

Ljudi nisu jedina bića kojima je san potreban. Gotovo sve životinje spavaju, ali neke to rade na vrlo neobične načine. Primjerice, dupini mogu spavati tako da jedna polovica njihovog mozga odmara, dok druga ostaje aktivna kako bi mogli disati i biti svjesni svoje okoline.

Dovoljno sna jedan je od najjednostavnijih načina da brinemo o svom tijelu. Kada se dobro naspavamo, imamo više energije, bolje se koncentriramo i lakše se nosimo sa svakodnevnim obavezama. Zato san ne treba shvaćati kao gubitak vremena, nego kao važan dio zdravog života.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju

Poslušaj članak

Možda se nalazite među sve brojnijim poklonicima novog video serijala na YouTubeu koji promovira tjelovježbu kao jednu od najučinkovitijih intervencija za klince i klinceze s razvojnim teškoćama.

Uz sve ostalo, tjelovježba značajno smanjuje rizik od pretilosti, uzročniku brojnih kroničnih bolesti, a upravo su u tom segmentu mališani s teškoćama izloženi većoj opasnosti od zdrave djece.

Motivirane ovim izazovom, američke organizacije Exercise Connection i Nacionalni centar za zdravlje, tjelesnu aktivnost i invaliditet (NCHPAD) udružili su se kako bi stvorili YouTube video seriju ‘Inkluzivni fitness za djecu s autizmom’, no ova serija pruža praktične strategije za vježbanje za mališane s različitim teškoćama.

Obje organizacije nude prilagođene pristupe utemeljene na dokazima, a ključ pozitivnih iskustava jest individualizirani pristup svakom korisniku, a to se posebno odnosi na rad s neurodiverznim osobama.

I u Hrvatskoj postoje razni programi za terapijske tjelovježbe koje uglavnom daju zavidne i ohrabrujuće rezultate, no kod ovog se inkluzivnog fitnessa, uz fizičke, bilježe i veliki benefiti za mentalno zdravlje, poput poboljšanja učenja i sveukupnih vještina u društvenoj komunikaciji.

Treneri inkluzivnog fitnessa naglašavaju važnost modeliranja izvođenjem vježbi uz dijete, demonstrirajući očekivane radnje. Ovaj pristup ne samo da postavlja jasan primjer već i stvara zajedničko iskustvo, poboljšavajući djetetovu udobnost i spremnost za sudjelovanje. Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju.

Ključna poruka serije ‘Inkluzivna kondicija za djecu s autizmom’ je važnost upornosti nad savršenstvom. Za mnogu djecu s teškoćama, posebno onu s autizmom, put do bavljenja tjelesnom aktivnošću nije uvijek linearan. Fokus bi trebao ostati na dosljednosti i trudu, a ne na besprijekornom izvršenju.

– Ustrajnost u ovom kontekstu znači slavljenje malih pobjeda, poput isprobavanja nove vježbe, dovršetka kratke aktivnosti ili jednostavnog dolaska – kažu autori YouTube serijala.

– Radi se o prepoznavanju i pojačavanju napretka, bez obzira koliko se činio malim. Korištenjem strategija utemeljenih na dokazima i fokusom na upornost, možemo pomoći u poticanju pozitivnog odnosa s vježbanjem koji osnažuje pojedince da vode zdraviji i aktivniji život. Kontinuiranim naporima možemo stvoriti svijet u kojem je fitness zaista dostupan svima, slaveći napredak na svakom koraku – zaključuju autori.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Jednostavan način da provjerite dišete li pravilno jest da jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Ako se tijekom udaha više pomiče trbuh nego prsa, velika je vjerojatnost da koristite dijafragmu i dišete učinkovitije

Poslušaj članak

Disanje je prva radnja koju napravimo dolaskom na svijet i posljednja kojom završava naš životni put. Svakoga dana udahnemo između 20.000 i 25.000 puta, no mnogi ipak ne dišu pravilno. Stres, dugotrajno sjedenje, loše držanje i ubrzan način života često uzrokuju plitko, ubrzano disanje kroz usta, što može negativno utjecati na zdravlje.

Pravilno disanje odvija se kroz nos i uz pomoć dijafragme, glavnog dišnog mišića. Tada se trbuh lagano podiže, pluća se ravnomjerno šire, a tijelo dobiva dovoljno kisika. Nos pritom filtrira, zagrijava i vlaži zrak te potiče stvaranje dušikova oksida koji poboljšava protok krvi i iskorištavanje kisika.

Nasuprot tome, plitko i ubrzano disanje održava organizam u stanju stresa. Posljedice mogu biti umor, glavobolje, napetost u vratu i ramenima, loš san, slabija koncentracija te osjećaji tjeskobe. Problem često nije manjak kisika, nego prebrzo izbacivanje ugljikova dioksida, važnog za prijenos kisika iz krvi u tkiva.

Dobra je vijest da se pravilno disanje može naučiti. Dijafragmalno ili trbušno disanje smanjuje stres, usporava rad srca i poboljšava opskrbu organizma kisikom. Popularna je i tehnika ‘box breathing’, koja uključuje četiri sekunde udaha, četiri zadržavanja daha, četiri izdaha i ponovno četiri sekunde zadržavanja. Koriste je sportaši, piloti i pripadnici specijalnih postrojbi za lakše suočavanje sa stresom.

Još jedna poznata metoda je tehnika 4-7-8: udah traje četiri sekunde, zadržavanje daha sedam, a izdah osam sekundi. Produženi izdah aktivira parasimpatički živčani sustav, usporava rad srca i potiče opuštanje.

Postoje i druge metode, poput Buteykove tehnike koja se temelji na sporom nosnom disanju te se često primjenjuje kod osoba s astmom ili anksioznošću.

Sve je poznatija i Wim Hof metoda koja kombinira ritmičko disanje, zadržavanje daha i izlaganje hladnoći, ali je treba izvoditi oprezno i nikada u vodi ili tijekom vožnje zbog mogućnosti gubitka svijesti. U jogi se primjenjuje i naizmjenično disanje kroz nosnice (Nadi Shodhana), koje pomaže smiriti um i poboljšati koncentraciju.

Mnogi tijekom rada za računalom ili obavljanja zahtjevnih zadataka nesvjesno zadržavaju dah. Taj se fenomen naziva ’email apnea’ i pokazuje koliko stres može utjecati na način disanja.

Istraživanja pokazuju da sporo disanje, oko šest udaha u minuti, može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, smanjenju stresa i poboljšanju rada srca. Zato nekoliko minuta svjesnog disanja dnevno može imati značajan učinak na zdravlje.

Disanje je automatska radnja, ali ujedno i jedan od najjednostavnijih načina da pozitivno utječemo na vlastito zdravlje. Kada naučimo disati mirnije, dublje i svjesnije, ne poboljšavamo samo rad pluća nego i ravnotežu cijelog organizma.