Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta
Poslušaj članak
Centar za kulturu Maksimir slavi velikih pola stoljeća rada pa je tim povodom za subotu 3. listopada pripremio veliku rođendansku proslavu, uz iznimno bogat cjelodnevni program prepun radionica, koncerata, cirkusa, izložbi i zabave za sve generacije.
Centar za kulturu i informacije Maksimir s radom je započeo davne 1977., s namjerom da bude jezgra kulturnog stvaralaštva, obrazovanja i susreta građana na području Maksimira.
Od skromnih početaka u dvjema prostorijama izrastao je u važnu zagrebačku kulturnu ustanovu, a njegovu su povijest obilježile manifestacije „Ljeto u Maksimiru”, „Maskarada”, „Praznik kestena”, „Solsticijske svečanosti”, „Trka na prstenac”, „Od poklada do jeseni”, „Kazališni kotao”, „Nedjeljna košnica”, „Mali kvadrat” i „Raspjevani Maksimir”. Njihova dugovječnost svjedoči o temeljnoj ideji Centra – ne stvarati samo kulturu za građane, nego zajedno s njima.
Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta.
Poseban trag ostavile su umjetničke intervencije Julija Knifera, Zlatana Vrkljana, Krešimira Bauera, Vladimira Dodiga Trokuta, Milene Lah, Ivana Briskog i drugih autora, čime je javni prostor postao mjesto neposrednog susreta građana i suvremene umjetnosti. Važan dio djelovanja bilo je poticanje kulturnog amaterizma. Razvijale su se likovne, plesne, glazbene i dramske skupine, a alternativnu kazališnu scenu obilježila su kazališta Aruša, Penso+, Šipak, ARS i akrobatsko kazalište Triko. Informativnu ulogu imao je lokalni list Maksimir, pokrenut 1981., a poslije obnovljen kao Maksimir moj kvart.
Preseljenje u Dom na Kozjaku donijelo je bolje uvjete za rad, a objedinjavanje svih aktivnosti u Švarcovoj 18 tijekom 2013. otvorilo je novo razdoblje programskog razvoja. U posljednjem desetljeću Centar istodobno čuva tu tradiciju i prilagođava je suvremenim kulturnim potrebama. Galerija Crta sustavno predstavlja crteže i crtačke koncepcije umjetnika mlađe generacije, a Izložba na cesti i Kultura ulice likovnu umjetnost ponovno iznose u javni prostor.
Film u kvartu vraća zajedničko gledanje filmova, dok Q’ART u tvom KVARTU, programi tolerancije, permakulturni sadržaji, škola mjuzikla, koncerti školskih bendova, prikupljanje sjećanja građana o Maksimiru i druge aktivnosti u zajednici povezuju kulturu sa svakodnevnim životom kvarta. Radionice novih medija i podcast Kulturni maksimalac otvaraju Centar digitalnim formatima i novim publikama, a Kuća Nahero, Empiria Teatar i Suvremeni glazbeni ansambl donose prostor suradnje s nezavisnom umjetničkom scenom.
Pola stoljeća Centra za kulturu Maksimir obilježit će se u subotu 3. listopada brojnim besplatnim programima u parku Otti Berger te koncertom Ricarda Luquea i prijatelja u velikoj dvorani.
Premijerom predstavom „Coprnica Dragica” započela je nova sezona u Žar ptici. Iako je smještena u srednji vijek, točnije u godinu 1362., priča progovara o temama s kojima se mogu poistovjetiti i najnovije generacije
Poslušaj članak
Srećom, zbog lažnih optužbi danas nikome ne prijeti lomača, ali digitalno nasilje kojemu su mnoga djeca i mladi izloženi itekako zna peći.
Ipak, kao i u stvarnosti tako i u „Coprnici Dragici“, uvijek postoji i glas razuma poput odvjetnika kojeg je sjajno odigrao Ante Krstulović. S druge strane postoje zlobnici i prevrtljivice u kakvu se u predstavi odlično preobrazila Ana Marija Vrdoljak.
No „Coprnica Dragica” nije samo priča o ljudskim manama i uvijek aktualnoj borbi dobra i zla već je ujedno i priča o starom Zagrebu. Prilika je to i da djeca više saznaju o hrvatskoj metropoli, o sukobima biskupskog Kaptola i svjetovnog Gradeca te potoku koji ih je razdvajao.
U taj drugi svijet, kada je potok tekao Tkalčićevom, a ispod današnjeg Trga bana Jelačića su bili polja, vrtovi i močvare, na sat vremena odvest će ih uigrana glumačka ekipa koju čine Ana Dora Bajto, Jurica Marčec, Veronika Mach i Berislav Tomičić.
Predstavu, koja je nastala prema povijesnoj slikovnici Marijane Jelić, režirala je Aida Bukvić, dok dramatizaciju potpisuje Marijana Fumić.
A za one koje to zanima, prva predstava za koje se ulaznice mogu kupiti na rasporedu je 25. listopada.
U javnozdravstvenoj akciji „Zdravlje na duge staze” krvni tlak i glukozu u krvi provjerio je 281 građanin. Rezultati nisu dijagnoza niti predstavljaju stanje u općoj populaciji, a osobama kod kojih su uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola
Poslušaj članak
Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u subotu, 26. rujna, održana je javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze”, posvećena prevenciji i ranom otkrivanju kroničnih bolesti. Tijekom trosatne akcije krvni tlak i glukozu u krvi izmjerio je 281 građanin. Kod 45 posto sudionika izmjerena je vrijednost krvnog tlaka viša od 140 mmHg, dok je kod 5,5 posto glukoza u krvi bila viša od 10 mmol/L.
Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suradnji s partnerima Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Građanima je omogućena provjera važnih pokazatelja zdravlja i razgovor sa stručnjacima, uz naglasak na prevenciju, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija.
Među osobama koje su pristupile mjerenju indeksa tjelesne mase (ITM) i analizi sastava tijela, 58 posto imalo je ITM viši od 25 kg/m², a 23 posto viši od 30 kg/m². Organizatori naglašavaju da rezultati nisu dobiveni na reprezentativnom uzorku te se ne mogu preslikavati na hrvatsku populaciju.
Većina sudionika kod kojih je izmjerena glukoza u krvi viša od 10 mmol/L već je znala da ima šećernu bolest. Osobama kod kojih su tijekom akcije uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola, pri čemu organizatori podsjećaju da cilj ovakvih mjerenja nije postavljanje dijagnoze, nego prepoznavanje vrijednosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru.
Dijelu sudionika obavljen je i EKG probir, pri kojem nisu zabilježena odstupanja koja bi zahtijevala daljnje postupanje tijekom same akcije. Građani su mogli izmjeriti i snagu stiska šake dinamometrom.
Uz mjerenja, velik interes vladao je za edukativne materijale. Građani su posebno tražili zdrave recepte, letke o predijabetesu, materijale iz kampanje „Ne zaboravi na bubrege”, informacije o kroničnim nezaraznim bolestima te „Zdravi tanjur”. Prema riječima organizatora, interes za praktične informacije pokazao je da građani žele znati i što mogu učiniti za očuvanje zdravlja.
– Zdravlje na duge staze znači brinuti o zdravlju tijekom cijelog života. U zdravlje ulažemo dok smo zdravi, ali o njemu nastavljamo brinuti i kada se pojavi kronična bolest. Današnji velik odaziv pokazuje da građani žele provjeriti svoje zdravlje i dobiti konkretne informacije o tome što mogu učiniti za sebe – istaknula je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Naglasila je da su prevencija, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija dijelovi istog puta te da građane žele potaknuti da o zdravlju razmišljaju i prije pojave simptoma.
Akciji se pridružila prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Posjetila ju je i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Ovom akcijom započelo je ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira ga drugu godinu zaredom, a program pod sloganom „Zdravlje na duge staze” traje od 26. rujna do 13. listopada.
Program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju”, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima, odnosno KOPB-u i astmi, te metaboličkom zdravlju. Bit će predstavljeni i rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti o stavovima prema debljini kao kroničnoj bolesti, dostupnosti liječenja, preprekama i financiranju farmakološkog liječenja.
Obilježavanje završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera”, koja će otvoriti pitanje zašto žene kasnije prepoznaju signale svojeg tijela.
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.