Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Osobe s intelektualnim teškoćama svakodnevno se suočavaju s raznim izazovima, ali zahvaljujući socijalnim kompetencijama mogu se lakše integrirati u društvo i samostalnije živjeti

Poslušaj članak

Udruga OZANA godinama raznim programima doprinosi razvoju ovih kompetencija kod svojih korisnika, odraslih i mladih s intelektualnim teškoćama.

Ove godine Udruga OZANA pokrenula je projekt „Ruke koje rade sve“ koji se provodi u partnerstvu s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Općinom Majur uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ciljevi trogodišnjeg programa su razvoj veće samostalnosti i socijalnih kompetencija za neovisno življenje osoba s intelektualnim teškoćama, razvoj inovativne usluge „Filcanje i rad sa sirovom vunom“, postizanje veće vidljivosti i prezentacija osoba s intelektualnim teškoćama kao aktivnih i vrijednih članova zajednice te prevencija institucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama.

U sklopu programa provodit će se aktivnosti vježbanja socijalnih kompetencija, što uključuje praktično-osobne, spoznajno-društvene, interesno-kreativne i emocionalno-socijalne kompetencije te usvajanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu, aktivnosti „Od vrta do stola“ u sklopu kojih se obrađuju vrtne gredice i cvjetnjaci ispred udruge, aktivnost Kuheraj kroz koju se korisnici osposobljavaju za pripremu jednostavnih jela te inkluzivne aktivnosti Štrikeraj cafea i zajednice.

Voditeljica programskih aktivnosti u OZANI, logopedinja Ljiljana Škrlac Bićanić, izrazila je zadovoljstvo što se dugogodišnja suradnja s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom nastavlja i na ovom programu.

– Fakultet svoje studente šalje na praksu u udrugu OZANA u sklopu kolegija, među kojima su „Unaprjeđivanje socijalnih kompetencija“ i „Rad s odraslim osobama s intelektualnim teškoćama“. Studenti uz podršku mentora osmišljavaju aktivnosti vezano uz kuhanje i brigu o sebi osoba s intelektualnim teškoćama. U projektu je važna i suradnja s Općinom Majur, koja je poznata po radu s vunom, te će izrađivati aplikacije koje će se u OZANI ušivati u senzoričke pregače, a koriste se u radnoj terapiji s osobama s intelektualnim teškoćama i starijim osobama koje boluju od Alzheimerove bolesti i drugih demencija – pojasnila je Škrlac Bićanić.

U sklopu programa izradit će se brošura „Briga o sebi“ koja na razumljiv način osobama s intelektualnim teškoćama daje upute o održavanju osobne higijene.

Škrlac Bićanić rekla je da su osobe s intelektualnim teškoćama važan dio društva i mogu dati svoj doprinos, a kroz razne aktivnosti programa pokazat će svoje potencijale, što doprinosi poboljšanju kvalitete njihova života.

– Osobe s intelektualnim teškoćama većinom žive sa svojim roditeljima. Međutim, treba im omogućiti da budu što samostalnije, da se ne osjećaju bespomoćno i izolirano. Naši korisnici su sretni kada uspiju nešto sami napraviti, a i nama u udruzi OZANA najveća je vrijednost što smo doprinijeli njihovu osamostaljivanju – zaključila je Škrlac Bićanić.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Udruga godišnje pruža stručnu procjenu za oko 500 korisnika, psihosocijalnu podršku u njihovim domovima te osobnu asistenciju za 40 osoba. Osigurava i deset pomoćnika u nastavi te poludnevni boravak za 30 osoba

Poslušaj članak

Udruga Neven već 53 godine pruža podršku osobama s invaliditetom u razvoju i njihovim obiteljima. Cilj njezina rada je olakšati svakodnevni život korisnicima, omogućiti im druženje i uključivanje u zajednicu te pružiti potrebnu stručnu pomoć.

Koliko je udruga važna, na nedavnoj svečanosti svjedočile su i obitelji njezinih korisnika jer Neven provodi različite programe, među kojima su terapija i rehabilitacija, savjetovanje obitelji, edukacija zajednice i aktivnosti za slobodno vrijeme. Posebno se ističe program rane razvojne podrške za djecu do sedme godine života, koji udruga provodi već 17 godina i želi ga nastaviti razvijati.

Udruga godišnje pruža stručnu procjenu za oko 500 korisnika, psihosocijalnu podršku u njihovim domovima te osobnu asistenciju za 40 osoba. Osigurava i deset pomoćnika u nastavi te poludnevni boravak za 30 osoba.

Osim toga, surađuje s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu, gdje ima ulogu nastavne baze za obrazovanje budućih stručnjaka.

Jedan od najvećih problema posljednjih godina bio je rad na četiri različite lokacije, što je otežavalo organizaciju i provedbu aktivnosti.

Uz podršku Osječko-baranjske županije, Doma zdravlja i drugih suradnika, udruga je povodom 53. obljetnice dobila novi prostor. On će omogućiti bolje uvjete za rad i boravak korisnika te olakšati svakodnevno funkcioniranje udruge.

Važan dar za rođendan stigao je i zahvaljujući donatorima iz Zagreba, Slavonije i Splita, koji su sudjelovali u prikupljanju novca za kupnju novog kombija. Riječ je o posebno prilagođenom vozilu za prijevoz osoba s invaliditetom, koje će korisnicima i njihovim obiteljima olakšati svakodnevne odlaske i dolaske.

Novi prostor i kombi važan su korak u daljnjem radu Udruge Neven. Nakon 53 godine pružanja podrške osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima, udruga nastavlja raditi na tome da korisnici imaju kvalitetnije uvjete za život, osjećaj pripadnosti i mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u zajednici.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina

Poslušaj članak

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je na dan 28. rujna 2026. bilo evidentirano 730.987 osoba s invaliditetom, što čini 18,9 posto ukupnog stanovništva. Drugim riječima, gotovo svaka peta osoba u Hrvatskoj ima evidentiran invaliditet.

Izvješće donosi pregled broja osoba s invaliditetom, njihove dobi i spola, vrsta oštećenja, funkcionalnih teškoća i korištenja pomagala, kao i podatke za sve hrvatske županije. Podaci se prikupljaju iz službenih evidencija državnih institucija i zdravstvenog sustava.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 386.270 su muškarci, odnosno 52,8 posto, dok su 344.717 žene, odnosno 47,2 posto.

Gotovo polovica evidentiranih osoba ima 65 ili više godina. U toj dobnoj skupini nalazi se 358.806 osoba, što čini 49,1 posto ukupnog broja. U radno aktivnoj dobi, od 20 do 64 godine, nalazi se 282.448 osoba ili 38,6 posto. Preostalih 12,3 posto, odnosno 89.733 osobe, mlađe su od 20 godina.

Ovi podaci pokazuju da je invaliditet posebno važna tema u starijoj životnoj dobi, ali i da obuhvaća velik broj djece, mladih i osoba koje su još u radnom vijeku.

Najveći apsolutni broj osoba s invaliditetom ima Grad Zagreb, gdje je evidentirano 125.876 osoba. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 87.249 osoba. Zajedno te dvije sredine obuhvaćaju 29,2 posto svih evidentiranih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Međutim, broj osoba nije isto što i njihov udio u stanovništvu. Kada se promatra udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu pojedine županije, na prvom je mjestu Šibensko-kninska županija s 24,4 posto, a slijedi Požeško-slavonska s 24,3 posto. Najniži udio bilježi Istarska županija, s 12,3 posto.

Razlike postoje i među dobnim skupinama. Najveći udio invaliditeta među djecom i mladima do 19 godina bilježi Sisačko-moslavačka županija, dok je među osobama od 20 do 64 godine najviši u Požeško-slavonskoj županiji. Među osobama starijima od 65 godina prednjači Šibensko-kninska županija.

Izvješće pokazuje da su među najčešćim vrstama oštećenja višestruka oštećenja, oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja lokomotornog sustava, odnosno sustava koji omogućuje kretanje.

Višestruka oštećenja evidentirana su kod 254.024 osobe, što odgovara 34,8 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom. Oštećenja drugih organa i organskih sustava, uključujući određene kromosomske i prirođene anomalije te rijetke bolesti, zabilježena su kod 243.047 osoba ili 33,2 posto. Oštećenja lokomotornog sustava evidentirana su kod 233.353 osobe, odnosno 31,9 posto.

Među najčešćim oštećenjima funkcionalnih sposobnosti ističu se kronične bolesti, koje su zabilježene kod 283.998 osoba, te psihičke bolesti, evidentirane kod 127.726 osoba.

Važno je naglasiti da se pojedine vrste oštećenja mogu preklapati. Jedna osoba može imati više oštećenja ili dijagnoza koje pridonose njezinim funkcionalnim teškoćama. Zbog toga se navedeni brojevi i postoci ne smiju zbrajati kao da predstavljaju odvojene skupine ljudi.

Prema podacima Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, evidentirani su podaci za 28.263 osobe. Od toga 24.750 osoba ispunjava kriterije propisane za uračunavanje u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavaca.

U Registar osoba s invaliditetom pristigla su i rješenja o primjerenom obliku školovanja za 49.847 osoba. Među njima je veći broj muških osoba, odnosno 64 posto. Kao česti specificirani razlozi potrebe za primjerenim oblikom školovanja navode se teškoće govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja te mentalna oštećenja.

Izvješće evidentira i 46.132 branitelja s invaliditetom te 3.127 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz Drugog svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina. Istodobno, značajan broj osoba nalazi se u radno aktivnoj dobi, a invaliditet je prisutan i među djecom i mladima.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.