Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Slobodno vrijeme bez ekrana ne mora biti dosadno. Naprotiv, ono nam daje priliku da budemo kreativni, aktivni i da više vremena provodimo s ljudima koje volimo

Poslušaj članak

Danas je teško zamisliti život bez mobitela, računala i televizije. Ekrani su postali dio naše svakodnevice. Koristimo ih za školu, posao, zabavu i razgovor s drugim ljudima. Ipak, ponekad je dobro odmaknuti se od ekrana i slobodno vrijeme provesti na neki drugi način.

Postoji mnogo aktivnosti koje možemo raditi bez mobitela i računala. Jedna od njih je čitanje knjige. Čitanje može biti zabavno, a istovremeno možemo naučiti nešto novo i obogatiti svoj rječnik. Možemo također crtati, slikati, pisati, slagati puzzle ili izrađivati nešto rukama. Takve aktivnosti potiču maštu i kreativnost.

Ako volite sport, slobodno vrijeme možete provesti vani. Možete voziti bicikl, igrati nogomet, košarku ili badminton, šetati ili trčati. Nije potrebno baviti se nekim posebnim sportom. I obična šetnja može biti dobar način da se odmorimo i provedemo vrijeme na svježem zraku.

Još jedna dobra ideja je druženje s obitelji i prijateljima. Možete igrati društvene igre, razgovarati, kuhati zajedno ili otići u prirodu. Ponekad je dovoljno samo sjesti s prijateljima i razgovarati bez gledanja u mobitel. Tako možemo bolje upoznati ljude oko sebe i stvoriti lijepe uspomene.

Kad smo kod uspomena, umjesto mobitela ponekad uzmite dobri stari album fotografija i prisjetite se posebnih trenutaka.

Umjesto gledanja u mobitel možda je vrijeme da isprobate novu masku za lice koja vam već dva tjedna stoji u kupaoni.

Problem zapravo nije samo u tome koliko dugo koristimo ekrane, nego i u tome što zbog njih ponekad imamo manje vremena za druge aktivnosti.       

Posebno su ekranmanijom pogođena djeca i mladi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da više od 80 posto adolescenata u svijetu ne zadovoljava preporuku od najmanje jednog sata tjelesne aktivnosti dnevno. Podaci se temelje na istraživanju više od 1,6 milijuna učenika u dobi od 11 do 17 godina iz 146 zemalja.

Još jedan zanimljiv podatak dolazi iz velikog istraživanja WHO-a provedenog među gotovo 280 000 mladih u dobi od 11, 13 i 15 godina iz 44 zemlje i područja. Istraživanje iz 2021./2022. pokazalo je da je 11 posto adolescenata imalo znakove problematičnog korištenja društvenih mreža, što je povećanje u odnosu na 7 posto iz 2018. godine.

To ne znači da su mobiteli i računala loši. Oni nam mogu puno pomoći u učenju, komunikaciji i zabavi. Važno je samo pronaći ravnotežu. Ako nekoliko sati provedemo pred ekranom, možemo dio tog vremena zamijeniti šetnjom, sportom, čitanjem ili druženjem.

Možemo napraviti mali izazov. Na primjer, možemo odrediti jedan sat dnevno kada nećemo koristiti mobitel. U tom vremenu radite bilo što ranije navedeno. Nakon nekog vremena možda ćete shvatiti da vam takav odmor zapravo odgovara.

Slobodno vrijeme bez ekrana ne mora biti dosadno. Naprotiv, ono nam daje priliku da budemo kreativni, aktivni i da više vremena provodimo s ljudima koje volimo. Zato je ponekad dobro ugasiti ekran, odložiti mobitel i pogledati što se zanimljivo nalazi oko nas.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Dugotrajni nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, pa se tijelo teže nosi s bolestima. Može utjecati i na krvni tlak, tjelesnu težinu i zdravlje srca

Poslušaj članak

San je vrlo važan za naše tijelo i zdravlje. Iako se čini da tijekom spavanja samo odmaramo, naše tijelo i mozak tada obavljaju mnogo važnih zadataka. Ako često spavamo premalo, možemo primijetiti promjene u svom raspoloženju, energiji i svakodnevnom funkcioniranju.

Jedna od prvih posljedica manjka sna je umor. Kada ne spavamo dovoljno, tijekom dana možemo biti pospani, bezvoljni i bez energije. Teže nam je obavljati svakodnevne obaveze, a čak i jednostavni zadaci mogu nam se činiti teškima.

Premalo sna utječe i na koncentraciju i pamćenje. Kada smo neispavani, teže pratimo nastavu, učimo nove stvari i pamtimo informacije. Zbog toga nam učenje može trajati duže nego inače.

Manjak sna itekako može utjecati i na naše raspoloženje. Kada smo umorni, možemo biti nervozniji, razdražljiviji ili osjetljiviji. Ponekad nas mogu iznervirati sitnice koje nam inače ne bi smetale.

Jedna neprospavana noć neće ozbiljno naštetiti našem zdravlju, ali dugotrajan manjak sna može imati puno veći utjecaj. Ako mjesecima ili godinama redovito spavamo premalo, povećava se rizik od različitih zdravstvenih problema. Dugotrajni nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, pa se tijelo teže nosi s bolestima. Može utjecati i na krvni tlak, tjelesnu težinu i zdravlje srca.

Osim toga, dugotrajan manjak sna može utjecati na naše raspoloženje i povećati mogućnost pojave problema poput dugotrajnog stresa, tjeskobe i lošeg raspoloženja. Zato nije važno samo koliko spavamo jednu noć, nego i kakve navike imamo kroz duže vrijeme.

Ljudi nisu jedina bića kojima je san potreban. Gotovo sve životinje spavaju, ali neke to rade na vrlo neobične načine. Primjerice, dupini mogu spavati tako da jedna polovica njihovog mozga odmara, dok druga ostaje aktivna kako bi mogli disati i biti svjesni svoje okoline.

Dovoljno sna jedan je od najjednostavnijih načina da brinemo o svom tijelu. Kada se dobro naspavamo, imamo više energije, bolje se koncentriramo i lakše se nosimo sa svakodnevnim obavezama. Zato san ne treba shvaćati kao gubitak vremena, nego kao važan dio zdravog života.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Od hrvatskih Dana kruha, Martinja i berbe maslina do japanskog uživanja u jesenskom lišću i američkog Halloweena – jesen se diljem svijeta slavi na različite načine

Poslušaj članak

Postoje godišnja doba koja jednostavno imaju svoj miris. Jesen miriše na pečene kestene, svježi kruh, jabuke i cimet, na mokro lišće nakon kiše i mlado vino. Boje su toplije, dani kraći, a večeri kao stvorene za druženje, dobru hranu i male rituale kod kuće.

Od hrvatskih Dana kruha, Martinja i berbe maslina do japanskog uživanja u jesenskom lišću i američkog Halloweena – jesen se diljem svijeta slavi na različite načine. I gotovo svugdje ima nešto zajedničko: dobar stol, lijepi prizori i ljudi koji se okupljaju.

Jesen je s pravom sezona u kojoj se rado vraćamo pećnici. Pita od jabuka, štrudla, pečene jabuke s cimetom, juha od bundeve, domaći kruh, njoki i kolači od kestena samo su neki od okusa koji se vraćaju na naše stolove.

Posebno su lijepi oni spori vikendi kada se kuha bez žurbe. Na stolu je šalica kave, iz pećnice dolazi miris kolača, a cijeli dom miriše na, recimo, cimet rolice, vaniliju ili neki drugi samo vaš sastojak koji će vam prizvati sjećanja na nešto lijepo. Upravo to je možda i najjednostavniji jesenski luksuz – vrijeme za uživanje.

U Hrvatskoj se tijekom listopada obilježavaju Dani kruha, posvećeni kruhu i plodovima zemlje. Kruh, peciva, jabuke, grožđe, kukuruz i bundeve tada dolaze u prvi plan. No iza svega stoji jednostavna ideja koja se savršeno uklapa i u današnji lifestyle – cijeniti hranu, domaće proizvode i trud koji stoji iza njih.

Čim zamirišu pečeni kesteni, teško je ostati ravnodušan. U Hrvatskoj se tijekom jeseni održavaju različite kestenijade, a uz kestene dolaze domaći proizvodi, kolači, med, sirevi i druga jesenska hrana.

Martinje, koje se obilježava 11. studenoga, jedan je od najpoznatijih hrvatskih jesenskih običaja. Povezano je s vinogradima, mladim vinom i završetkom berbe.

Početak studenoga donosi i mirniju atmosferu. Za Sve svete i Dušni dan obitelji posjećuju groblja, pale svijeće i prisjećaju se svojih najmilijih. Tisuće lampiona i krizantema stvaraju poseban jesenski prizor.

Bundeva je posljednjih godina postala pravi jesenski lifestyle klasik. Na tanjuru završava u juhama, rižotima, njokima i pitama, a u domu postaje dekoracija. U Americi je nezaobilazna tijekom Halloweena, kada se pretvara u lampione.

A ako ne želite rezbariti bundevu, dovoljno je nekoliko manjih bundeva na stolu, prozorskoj dasci ili ispred ulaznih vrata. Jesenski makeover doma je riješen.

Uz masline, jesen je u Istri sezona vina, tartufa i brojnih lokalnih proizvoda. Zato je savršeno vrijeme za izlet u malo istarsko mjesto, posjet vinariji ili ručak u konobi.

Jesen je i vrijeme pripreme zimnice. Ajvar, pekmez, džemovi, ukiseljeno povrće i umaci pune police šarenim staklenkama. Nekada je zimnica bila važna za hladne mjesece, a danas je za mnoge postala lijep spoj tradicije i uživanja u domaćoj hrani.

I nije Hrvatska jedina zemlja koja obilato slavi jesen.

U Japanu tako postoji posebna kultura uživanja u jesenskom lišću. Kada parkovi i planine postanu crveni, narančasti i zlatni, ljudi odlaze u prirodu kako bi promatrali te prizore. Jesen je tamo pravi razlog za izlet i uživanje u prirodi. Jesenje lišće se čak koristi i kao ukras pri aranžiranju jela u nekim restoranima tradicionalne japanske hrane.

U Sjedinjenim Američkim Državama jesen gotovo ne može proći bez Halloweena, bundeva, kostima i ukrašenih kuća. Kasnije dolazi Thanksgiving, veliki obiteljski blagdan uz bogat stol, puretinu, umak od brusnica i pitu od bundeve.

Kava u omiljenoj šalici. Duga šetnja nakon kiše. Svijeća na stolu. Dobar džemper. Pečene jabuke. Vikend izvan grada. Berba maslina s obitelji. Čaša mladog vina. Kruh iz pećnice. Film pod dekicom.

Jesen nije samo ono što vidimo kroz prozor. To je ono što mirišemo, kušamo, nosimo, kuhamo i dijelimo jedni s drugima.