Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Zbog izostanka odgovora Ministarstva i, kako navode, nastavka ignoriranja socijalnog dijaloga, Regionalni industrijski sindikat najavio je prosvjed za 3. prosinca, na Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Na Dan osobnih asistenata, 8. listopada, Regionalni industrijski sindikat upozorio je na probleme s kojima se svakodnevno susreću radnici u osobnoj asistenciji. Dok su osobni asistenti taj dan provodili na svojim radnim mjestima, sindikat je njihove poruke donio pred Ministarstvo rada.

Na velikom transparentu objavljene su fotografije osobnih asistenata i njihove poruke ministru rada Alenu Ružiću. Sindikat želi upozoriti da radnici još uvijek nisu dovoljno uključeni u razgovore o budućnosti sustava osobne asistencije.

– Želimo otvoriti prostor da se čuje njihov glas. Razgovori o sustavu vode se iza zatvorenih vrata, a do radnika dolaze tek mrvice informacija. Socijalnog dijaloga o sustavu osobne asistencije u Ministarstvu rada još uvijek nema – poručila je sindikalna organizatorica Tea Radović.

Među porukama osobnih asistenata je i ona Lidije iz Belišća, koja ovaj posao radi već devet godina. Kaže da je osobna asistencija postala važan dio njezina života, ali da zbog nedostatka pristojne plaće i konkretnih prava sve više razmišlja o odlasku iz tog zanimanja.

– Molim ministra Ružića da nas nevidljive, a iznimno potrebne, napokon učini vidljivima i priznatima. Da zanimanje osobnog asistenta ne bude prijelazni posao dok se ne nađe nešto bolje. Jer najviše pate oni najranjiviji – poručila je Lidija.

Sindikat traži da se cijena sata usluge osobne asistencije odmah poveća s 11 na 17 eura. Naglašavaju da to nije plaća osobnog asistenta, već iznos koji udruge dobivaju za svaki sat pružene usluge. Iz tog se novca financiraju plaće, bolovanja, godišnji odmori, putni troškovi i drugi troškovi.

U sindikatu smatraju da sadašnjih 11 eura nije dovoljno za osiguravanje plaća koje bi bile značajno veće od minimalne. Povećanjem cijene na 17 eura, ističu, odmah bi se otvorio prostor za povećanje plaća, a za takvu odluku nije potrebna izmjena zakona.

Sindikat pritom naglašava da bi povećanje cijene sata bilo samo hitno i privremeno rješenje. Dugoročno traže reformu sustava osobne asistencije i promjenu načina njegova financiranja.

Drugi zahtjev odnosi se na uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava koji su već u tijeku. U sindikatu smatraju da, kao što udruge zastupaju osobe s invaliditetom i korisnike usluge, sindikat treba zastupati radnike.

– Kvalitetnu uslugu možemo stvoriti tek kada imamo kvalitetne radne uvjete – poručuju iz sindikata.

Upozoravaju i da su loši radni uvjeti jedan od razloga zbog kojih nedostaje osobnih asistenata. Osobni asistent i član sindikata Branko Krmić ističe da je riječ o vrlo specifičnom poslu u kojem radnici svakodnevno rade jedan na jedan s korisnicima, ulaze u njihove domove i grade odnos povjerenja.

– Često smo jedina veza osobe s invaliditetom s vanjskim svijetom. Zašto onda sustavno odbijati razgovor s ljudima koji iz prve ruke znaju gdje su problemi? – upitao je Krmić.

Zbog izostanka odgovora Ministarstva i, kako navode, nastavka ignoriranja socijalnog dijaloga, Regionalni industrijski sindikat najavio je prosvjed za 3. prosinca, na Međunarodni dan osoba s invaliditetom.

Na prosvjed pozivaju osobne asistente, osobe s invaliditetom, njihove obitelji i sve građane. Njihova glavna poruka glasi: „Naša prava su njihova sloboda“.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Mamut Jura već je godinama prepoznatljiv simbol Klaićeve. U povodu 75. obljetnice dobio je i novi, modernizirani izgled, a sada je dobio i svoju priču. Novi izgled Jure osmislio je dizajner Marko Šesnić, tekst slikovnice napisao je glumac i autor Zoran Pribičević, dok je ilustracije izradio Kazimir Samošćanec

Poslušaj članak

Mamut Jura, dugogodišnje zaštitno lice Klinike za dječje bolesti Zagreb, poznatije kao Klaićeva bolnica, dobio je svoju prvu slikovnicu.

„Mamut Jura i čudo u Klaićevoj“ predstavljena je u Klaićevoj povodom 75. obljetnice ustanove, a njezina je glavna poruka jednostavna – djeci treba pomoći da bolnicu dožive kao sigurno mjesto na kojem će dobiti pomoć, podršku i razumijevanje.

Boravak u bolnici za dijete može biti teško i nepoznato iskustvo. Liječnički pregledi, različite medicinske pretrage, novi prostor i odvojenost od uobičajene svakodnevice mogu izazvati strah. Upravo zato nova slikovnica kroz toplu i djeci razumljivu priču govori o hrabrosti, prijateljstvu, nadi i brizi za zdravlje.

Mamut Jura u priči postaje dječji prijatelj i vodič kroz bolničko iskustvo. Cilj je najmlađima približiti ono što ih u bolnici očekuje te im pomoći da se osjećaju sigurnije. Bolnica se tako ne prikazuje samo kao mjesto liječenja, već i kao prostor u kojem rade ljudi koji brinu o djeci i žele im pomoći da se što prije oporave.

– Naša je zadaća liječiti dijete, ali istodobno voditi računa o tome kako se ono osjeća dok prolazi kroz liječenje. Djeca bolnicu doživljavaju drukčije od odraslih i zato im o bolesti, pretragama i liječenju trebamo govoriti jezikom koji razumiju – istaknula je prof. dr. sc. Iva Hojsak, ravnateljica Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Dodala je kako je želja Klinike da mamut Jura i slikovnica djeci pomognu Klaićevu doživjeti kao mjesto na kojem su okružena ljudima koji brinu o njima. Na taj se način želi smanjiti strah od bolnice i učiniti boravak najmlađih pacijenata barem malo lakšim.

Mamut Jura već je godinama prepoznatljiv simbol Klaićeve. U povodu 75. obljetnice dobio je i novi, modernizirani izgled, a sada je dobio i svoju priču. Novi izgled Jure osmislio je dizajner Marko Šesnić, tekst slikovnice napisao je glumac i autor Zoran Pribičević, dok je ilustracije izradio Kazimir Samošćanec.

Slikovnica je dio brojnih aktivnosti kojima Klinika tijekom 2026. godine obilježava 75 godina rada i brige za zdravlje djece. Obljetnica nije posvećena samo povijesti ustanove i generacijama zdravstvenih djelatnika koji su gradili njezin ugled, već i edukaciji roditelja te stvaranju što ugodnijeg i sigurnijeg okruženja za djecu.

U sklopu obilježavanja obljetnice Klinika provodi i edukativni serijal „75 savjeta za naših 75 godina“. U njemu liječnici i drugi stručnjaci roditeljima i skrbnicima daju praktične savjete o različitim situacijama koje prate odrastanje djece. Govori se, među ostalim, o povišenoj temperaturi, ozljedama, prehrani, dijagnostičkim pretragama i pripremi djeteta za boravak u bolnici.

„Mamut Jura i čudo u Klaićevoj“ tako nije samo slikovnica, već i način da se djeci približi svijet bolnice njihovim jezikom. Kroz priču, ilustracije i poznatog prijatelja Juru najmlađima se šalje poruka da u bolnici nisu sami i da oko njih postoje ljudi kojima je stalo do njihova zdravlja i osjećaja. Klaićeva tako svoju 75. obljetnicu obilježava podsjetnikom da dobra briga o djetetu ne znači samo liječiti bolest, nego mu pružiti i osjećaj sigurnosti, razumijevanja i podrške.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Prometni vještaci Krunoslav Ormuž i Robert Spudić upozoravaju na opasnosti vožnje udvoje, prebrzih romobila i uklanjanja tvorničkih ograničenja te predlažu sustavniji nadzor vozila i odgovornosti njihovih vlasnika

Poslušaj članak

Evidencija električnih romobila povezana s vlasnikom, obvezno osiguranje i periodični pregledi tehničke ispravnosti tri su prijedloga kojima prometni vještaci Krunoslav Ormuž i Robert Spudić žele unaprijediti sigurnost ovih sve prisutnijih vozila. Predstavili su ih na IX. Kongresu sudskih vještaka, održanom 2. i 3. listopada u zagrebačkom hotelu Westin.

Raspravu o sigurnosti električnih romobila dodatno je potaknula nesreća koja se 30. rujna dogodila u Dugom Selu. Prema objavi Policijske uprave zagrebačke, maloljetnik je električnim romobilom prevozio drugog maloljetnika, a nijedan nije nosio zaštitnu kacigu. Na raskrižju nije propustio automobil koji je imao prednost prolaska te je udario u njega. Putnik na romobilu teško je ozlijeđen i pomoć mu je pružena u KBC-u Zagreb, dok vozač na mjestu događaja nije zatražio liječničku pomoć.

Upravo je vožnja dviju osoba na jednom romobilu jedan od rizika na koje su vještaci posebno upozorili. Ormuž, stalni sudski vještak za cestovni promet i strojarstvo te moderator prometne sekcije Kongresa, i Spudić, prometni vještak s dugogodišnjim iskustvom u analizi nesreća, ističu da konstrukcija vozila i način njegove uporabe izravno utječu na mogućnost izbjegavanja sudara i težinu posljedica.

Dvije osobe na romobilu otežavaju upravljanje i kočenje

– A dvoje na romobilu? Siguran put u katastrofu – upozorili su Ormuž i Spudić u svojoj prezentaciji.

Dodatna osoba mijenja raspored mase i otežava upravljanje te može narušiti stabilnost pri kočenju. Vozač pritom stoji na maloj platformi, bez karoserije koja bi ga zaštitila, a ravnotežu održava na kotačima znatno manjima od automobilskih.

Kotači uobičajenih električnih romobila promjera su dvadesetak do dvadeset pet centimetara. Rupa, rubnik ili spoj na kolniku mogu zato izazvati nagli gubitak stabilnosti. Pri snažnom kočenju tijelo se pomiče prema naprijed, a kratki međuosovinski razmak povećava opasnost od pada, osobito ako vozač istodobno pokušava naglo promijeniti smjer.

Vještaci naglašavaju i važnost držanja upravljača objema rukama. Korištenje mobilnog telefona, nošenje vrećice ili bilo koja druga radnja koja jednu ruku odvaja od upravljača može znatno smanjiti mogućnost pravodobne reakcije na prepreku.

Kupnja romobila ne znači da je dopuštena njegova uporaba u prometu

Poseban problem predstavljaju snažniji modeli i preinake kojima se uklanjaju tvornička ograničenja brzine. Među uvjetima za električne romobile koji pripadaju kategoriji osobnih prijevoznih sredstava jesu trajna snaga elektromotora do 0,6 kilovata i najveća brzina do 25 kilometara na sat. Policija upozorava da je romobilima koji ne ispunjavaju propisane uvjete i nisu razvrstani u neku drugu kategoriju vozila zabranjeno kretanje površinama namijenjenima vozilima i pješacima.

Na tržištu se, međutim, mogu nabaviti i modeli koji razvijaju znatno veće brzine. Mogućnost kupnje takvog vozila sama po sebi ne znači da se njime smije sudjelovati u javnom prometu.

Veća brzina ostavlja manje vremena za reakciju i povećava energiju sudara, dok vozač ostaje nezaštićen na uskoj platformi iznad malih kotača. Uklanjanje tvorničkih ograničenja otvara i pitanje tehničke sigurnosti preinačenog vozila.

Evidencija bi povezala vozilo s vlasnikom

Ormuž i Spudić smatraju da se sigurnost električnih romobila ne bi trebala oslanjati samo na kontrolu ponašanja vozača. Njihov prijedlog evidencije predviđa povezivanje vozila s vlasnikom, primjerice putem broja ili druge oznake okvira, kako bi se olakšala identifikacija nakon prometne nesreće.

Obvezno osiguranje u predloženom bi sustavu trebalo olakšati naknadu štete osobama koje romobil ozlijedi ili čiju imovinu ošteti. Periodični pregledi služili bi provjeri tehničke ispravnosti vozila koja sudjeluju u prometu.

Takvi bi pregledi mogli obuhvatiti okvir, gume, kočnice i svjetlosnu opremu, ali i bateriju, električne instalacije te preinake kojima su povećane snaga ili brzina.

Za provedbu predloženog sustava trebalo bi odrediti tko vodi evidenciju, tko obavlja preglede, koliko oni stoje i kako se nadziru prepravljena vozila. Vještaci svojim prijedlozima otvaraju pitanja odgovornosti za tehničku ispravnost, identifikacije vlasnika i naknade štete.

Njihova je poruka da sigurnost romobila zahtijeva povezivanje odgovornog ponašanja vozača, tehničke ispravnosti vozila i učinkovitog nadzora. Cilj je smanjiti rizik za sve sudionike u prometu prije nego što nova pogrešna procjena završi teškim posljedicama.