Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Dugotrajni administrativni postupci često odgađaju izgradnju stambenih objekata prilagođenih osobama s invaliditetom, a usto i značajno povećavaju troškove

Poslušaj članak

Europska mreža za neovisno življenje (ENIL) organizacija je koja povezuje brojne udruge osoba s invaliditetom diljem Starog kontinenta. Cilj ENIL-a jest izgradnja Europe jednakih mogućnosti u kojoj sve osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na dostojanstven život, u što svakako spada i pravo na priuštivo stanovanje.

Upravo je pitanje priuštivog stanovanja u posljednje vrijeme bilo jedno od ključnih zahtjeva koje su organizacije osoba s invaliditetom poslale na adresu Europske komisije, koja je problem uistinu shvatila ozbiljno, što je vidljivo u (revidiranoj) EU strategiji za osobe s invaliditetom, no zasad bez vidljivih rezultata.

Temeljni je problem, čini se, komplicirana birokracija.

Dugotrajni administrativni postupci često odgađaju izgradnju stambenih objekata prilagođenih osobama s invaliditetom, a usto i značajno povećavaju troškove.

ENIL procjenjuje da čak 70 do 80 posto postojećih stambenih objekata nije prikladno za samostalan život osobama koje imaju poteškoće u kretanju, ne samo za korisnike invalidskih kolica. Prema istraživanju koje je ENIL proveo prije dvije godine, samostalan život u zajednici za većinu osoba s invaliditetom bio je onemogućen zbog posve identičnih problema kakve imamo i danas – zahtjevna birokracija i (ne)pristupačnost.

Nedostatak podrške u zajednici može dodatno ograničiti mogućnosti ljudi s invaliditetom, navodi ENIL, te stoga zagovara pristup “Smještaj i podrška na prvom mjestu“.  – Cilj je stvoriti uvjete za osobe s invaliditetom da žive u zajednici s dostojanstvom, izborom i kontrolom – poručuju iz ENIL-a. 

– Potrebno je jačati standarde pristupačnosti u novogradnji i obnovi te osigurati da pojednostavljeni postupci planiranja i izdavanja dozvola ne dopuštaju zaobilaženje zahtjeva pristupačnosti. Također, zalažemo se za Univerzalni dizajn kao standardni dio razvoja stambenih objekata.

No, ovi zahtjevi koje je ENIL uputio Europskoj komisiji teško će polučiti zadovoljavajuće rezultate ako se osobe s invaliditetom i njihove predstavničke organizacije ne uključe u razvoj mjera koje utječu na pristupačnost stanovanja.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Europski forum osoba s invaliditetom (EDF) otvorio je novi poziv za dodjelu financijskih potpora u sklopu projekta „Ništa bez nas: Žene s invaliditetom predvode promjene”

Poslušaj članak

Ova inicijativa osigurava bespovratna sredstva u iznosu do 3.000 eura po organizaciji, odnosno do 9.000 eura za koalicije organizacija, s ciljem jačanja prava žena i djevojaka s invaliditetom diljem država članica Vijeća Europe.

Natječaj je otvoren za organizacije i koalicije koje žele preuzeti vodeću ulogu u zagovaranju ženskih prava na lokalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, s posebnim naglaskom na isticanje liderske uloge žena s invaliditetom. Prijave za financiranje primaju se do 16. studenoga 2026. godine do 18:00 sati (CEST).

Kome je namijenjena financijska potpora

Financijska potpora namijenjena je isključivo pravnim subjektima, dok prijave pojedinaca neće biti uzete u obzir. Da bi ostvarile potporu organizacije moraju zadovoljiti određene kriterije. Moraju biti neprofitne organizacije, članice EDF-a, članice organizacije koja je u članstvu EDF-a ili partneri koji djeluju u području prava osoba s invaliditetom ili ženskih prava.

Predložene aktivnosti moraju unaprjeđivati prava žena i djevojaka s invaliditetom uz jasno izražen rodni aspekt, dok sve aktivnosti i njihovi rezultati moraju biti potpuno pristupačni osobama s invaliditetom. Zadnji uvjet je da se projekti  moraju provoditi na lokalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini u razdoblju od siječnja do lipnja 2027. godine.

Trajanje i namjena potpora

EDF planira osnažiti oko 10 organizacija ili koalicija. Odobrena sredstva namijenjena su za financiranje specifičnih aktivnosti koje podupiru rodnu ravnopravnost i rad žena s invaliditetom, što uključuje: provođenje istraživanja o pravima žena i djevojaka s invaliditetom, organizaciju edukacijskih treninga i radionica, pokretanje kampanja za podizanje svijesti i zagovaranje prava, organizaciju i sudjelovanje na tematskim događanjima i konferencijama te prevođenje materijala i resursa o rodnoj ravnopravnosti i pravima žena.

Odobreni projekti trajat će 6 mjeseci. Aktivnosti moraju započeti u siječnju 2027. i završiti najkasnije do 30. lipnja 2027. godine, dok je rok za slanje završnih izvještaja prema EDF-u 31. kolovoza 2027. godine.

Važni datumi i selekcija

Nakon zatvaranja natječaja u studenome, proces evaluacije završit će krajem godine, a rezultati i imena dobitnika potpora bit će objavljeni 21. prosinca 2026. nevladinim organizacijama.

Više informacija i dokumente za prijavu možete pronaći ovdje.

Izvor: European Disability Forum

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Vodeće europske organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom i hitne službe uputile su otvoreno pismo ključnim donositeljima odluka u Europskoj uniji, upozoravajući na ozbiljne propuste u predloženoj reformi digitalnog zakonodavstva

Poslušaj članak

Prema njihovim tvrdnjama, novi Zakon o digitalnim mrežama (DNA) u sadašnjem obliku ne jamči jednak pristup elektroničkim komunikacijama, čime se krše osnovna ljudska prava i ugrožavaju životi milijuna građana.

Pismo je upućeno irskom ministru kulture, komunikacija i sporta, izvršnoj potpredsjednici Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju te članovima Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta.

Potpisnici pisma su Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), Europska udruga hitnih brojeva (EENA), Europska federacija nagluhih osoba (EFHOH) i Europska unija gluhih (EUD).

Fleksibilnost zakona dovodi do diskriminacije

Iako telefonske i internetske usluge imaju središnju ulogu u modernom društvu, telefonski sustavi i dalje se pretežito oslanjaju isključivo na glas. To izravno isključuje gluhe, nagluhe, gluhoslijepe osobe te osobe s govornim teškoćama. Iako Europski akt o pristupačnosti (EAA) propisuje uvođenje teksta u stvarnom vremenu (RTT), udruge ističu da to nije dovoljno jer mnoge gluhe osobe učinkovitije komuniciraju na znakovnom jeziku.

Rješenje leži u takozvanim uslugama posredovanja (relay services), koje omogućuju dvosmjernu komunikaciju između korisnika koji koriste različite modalitete – primjerice, prevođenjem govora u tekst ili znakovni jezik u stvarnom vremenu.

Međutim, dosadašnja praksa primjene Europskog zakonika elektroničkih komunikacija (EECC) pokazala je da ostavljanje slobode državama članicama da same procijene što su „odgovarajuće mjere” dovodi do golemih razlika u praksi.

Alarmantni rezultati istraživanja

Nedavno istraživanje koje su proveli EUD i EFHOH u 25 država članica otkrilo je poražavajuće podatke. Samo 8 država članica osigurava i tekstualne i video usluge posredovanja, dok ostale nude samo jednu od tih usluga ili ih uopće nemaju. Nadalje, tek 7 država jamči dostupnost video posredovanja 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, dok samo 5 država nudi tekstualno posredovanje unutar režima 24/7. U ostalim zemljama ove su usluge ograničene na nekoliko sati dnevno ili su dostupne isključivo radnim danom.

Ono što najviše zabrinjava jest nedostupnost hitnih službi putem europskog broja 112. U hitnim situacijama, kada su sekunde ključne za spašavanje života, samo 9 država članica omogućuje osobama s invaliditetom kontaktiranje hitnih službi putem video posredovanja 24/7, dok samo 6 država nudi cjelodnevni pristup putem tekstualnog posredovanja. U ostalim dijelovima EU-a pristup u hitnim slučajevima je vremenski ograničen ili uopće ne postoji.

Kršenje Konvencije UN-a

Udruge naglašavaju kako ovakvo stanje predstavlja izravno kršenje članaka 9. i 11. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), koji obvezuju države na osiguravanje jednakog pristupa informacijskim tehnologijama te na poduzimanje svih mjera za zaštitu osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama, poput humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa.

Kako bi se prekinula ova opasna praksa, potpisnici od Europskog parlamenta i država članica zahtijevaju da novi Zakon o digitalnim mrežama nametne stroge i obvezujuće propise. Zahtijeva se da sve članice EU-a osiguraju i video i tekstualne usluge posredovanja 24 sata dnevno, da se omogući neometan 24/7 pristup hitnim službama te da se definiraju minimalni standardi kvalitete koji uključuju kratko vrijeme čekanja i pouzdanost veza.

Izmjene zakona koje su udruge predložile u prilogu pisma sada su na stolu europskih institucija, a o njihovom usvajanju ovisit će sigurnost i inkluzivnost milijuna europskih građana s invaliditetom.

Izvor: European Disability Forum