Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Od druženja mladih i kreativnih programa do izleta i Utrke povjerenja, donosimo izbor događanja koja udruge pripremaju od 10. do 16. listopada 2026.

Poslušaj članak

Spektar prijateljstva: nova sezona druženja mladih

Udruga „Spektar prijateljstva” u subotu, 10. listopada, od 14 do 16 sati organizira prvo druženje mladih nakon ljetne stanke. Susret je namijenjen mladima u spektru autizma u dobi od 14 do 21 godine, a zamišljen je kao prilika za upoznavanje, razgovor, zabavu i stvaranje prijateljstava. Prijave se primaju na adresu helena@spektarprijateljstva.com, putem koje zainteresirani mogu zatražiti i pojedinosti o mjestu održavanja.

Split: Dan mentalnog predaha uz radionicu, razgovor i film

Udruga Feniks Split u subotu, 10. listopada, organizira Festival mentalnog zdravlja – Dan mentalnog predaha. Program će se održati od 16 do 21.30 sati u Ulici Nikole Tesle 15. Posjetitelje očekuju likovna radionica, razgovor o obiteljskim iskustvima života s mentalnim teškoćama, zajednička večera, tombola i projekcija filma „Lars ima djevojku”. Sudjelovanje je besplatno, a pozvani su članovi, njihove obitelji i svi zainteresirani građani.

Daruvar: tjedan rekreacije, digitalnih vještina i druženja

Udruga osoba s invaliditetom Daruvar od 12. do 16. listopada nastavlja s aktivnostima iz svojega mjesečnog programa. Na rasporedu su vježbanje s kineziologom, društvene igre, digitalna komunikacija i rekreacija, dok je za petak, 16. listopada, predviđen izlet u Vukovar. Digitalne aktivnosti uključuju pomoć pri korištenju mobitela i računala, interneta te sustava e-Građani. Informacije o uključivanju i dostupnosti mjesta za izlet mogu se dobiti u udruzi, na adresi Petra Preradovića 26, ili na broj 095 345 6278.

Rijeka: članovi udruge odlaze na Brijune

Udruga invalida rada Rijeka u srijedu, 14. listopada, organizira jednodnevni stručno-rekreativni izlet u Nacionalni park Brijune. Izlet je namijenjen zainteresiranim članovima, a prijave se zaprimaju u prostorijama udruge na adresi Kružna 3. Broj mjesta je ograničen, pri čemu se prednost određuje prema redoslijedu uplate akontacije, do popunjenja kapaciteta. Dodatne informacije dostupne su na broj 051 371 174.

Zagreb: Hrvatski savez slijepih otvara vrata

Hrvatski savez slijepih poziva na Dan otvorenih vrata u četvrtak, 15. listopada. Događanje će se održati od 10 do 13 sati u prostorijama Saveza, u Draškovićevoj ulici 80 u Zagrebu. Poziv je upućen prijateljima i suradnicima Saveza te zainteresiranim posjetiteljima.

Bjelovar: Utrka povjerenja povodom Dana bijelog štapa

Udruga slijepih Bjelovar u petak, 16. listopada, od 10 do 13 sati organizira obilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapa i Svjetskog dana vida. Program će se održati oko gradskog paviljona, kod štandova uz dm. Središnja aktivnost, Utrka povjerenja, predviđena je od 11 do 12 sati: sudionici se kreću u parovima, pri čemu jedna osoba nosi povez na očima, a druga je vodi. Program je otvoren građanima svih generacija, a sudjelovanje je besplatno.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Uoči ATAAC 2026. razgovaramo s osnivačem tvrtka E-Glas i jednim od organizatora konferencije Miroslavom Vrankićem o novostima koje donosi jubilarno, deseto izdanje konferencije te budućnosti asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije

Poslušaj članak

ATAAC ove godine donosi novi format i spaja profesionalni i znanstveni program. Što nam to donosi i što će biti posebno na ovogodišnjoj konferenciji?

– Ove godine ATAAC slavi deset godina. Prvu konferenciju održali smo 2016. i tada nas je bilo 500, a lani nas je bilo 1180, od toga 350 online.

Novost je da ATAAC 2026. nisu jedna, nego dvije konferencije, u isto vrijeme i na istom mjestu. Stručna ostaje, odnosno, predavanja, radionice, izlagački prostor, igraonica i simultani prijevod. Prvi put održava se i znanstvena konferencija s 88 recenziranih radova i 258 autora iz 27 zemalja.

Spajamo ih jer je razdvojenost prakse i istraživanja problem naše struke. Logoped treba znati što pokazuju istraživanja, a istraživač vidjeti praksu. Na ATAAC-u će ta dva svijeta biti pod istim krovom, a prijava na znanstveni dio uključuje i stručni program.

Posebno sam ponosan što se 19. i 20. listopada, dva dana prije ATAAC-a, u Zagrebu održava prvi ISAAC International Forum u povijesti te svjetske organizacije. Tako će četiri dana zaredom Zagreb okupljati svjetski vrh ovog područja.

Što je danas novo i najzanimljivije u svijetu asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije? Koliko u tome već pomažu AI, praćenje pogleda i druge nove tehnologije?

– Pomažu više nego što se prije pet godina činilo mogućim. Praćenje pogleda više nije samo način upravljanja uređajem. Ines Delzotto iz pulskog Centra Veruda govori o tome kako podaci o tome kamo dijete gleda otkrivaju kako ono vidi svijet.

Umjetna inteligencija ulazi kroz mala vrata, ali ulazi: generiranje simbola, brža priprema materijala, prilagodba teksta. U znanstvenom programu imamo radove upravo o tome.

Sučelja mozak–računalo su sljedeći korak. Kevin Pitt sa Sveučilišta Nebraska-Lincoln govori o tome za djecu i ističe da se istraživanja previše vrte oko slovkanja, iako djeca komuniciraju simbolima i slikama.

Tehnologija je odmakla brže nego što je uvodimo u svakodnevni rad. Uređaj bez educiranog čovjeka uz sebe ostaje u ladici, zato je uz tehnologiju važno i znanje o njezinoj primjeni.

Gdje je Hrvatska danas kada govorimo o asistivnoj tehnologiji i komunikaciji?

– U zadnjih desetak godina dogodio se velik pomak u svijesti. Kad smo 2016. krenuli s ATAAC-om, asistivna tehnologija većini je bila nepoznanica. Danas stručnjaci znaju što postoji, roditelji znaju da imaju pravo pitati, a sve je više educiranih stručnjaka.

Problem je što svijest nije dovoljna ako iza nje ne stoji sustav. Najveća prepreka je financiranje. Komunikatori i dalje nisu na listi pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa obitelji često same moraju pronaći način da plate ono što je djetetu potrebno. Ne radi se o luksuzu, nego o uređaju koji djetetu omogućuje komunikaciju.

Problem je i opterećenost stručnjaka. Asistivna tehnologija traži vrijeme za procjenu, uvođenje i rad s cijelom djetetovom okolinom. Znanje i svijest imamo, ali nedostaju uvjeti da dođu do svakog djeteta kojem trebaju.

Imate li mogućnost besplatnog sudjelovanja na ATAAC-u?

– Kotizacija je besplatna za roditelje i skrbnike djece s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, studente i nezaposlene. Registracija je na www.ataac.eu/hr. Za desetu obljetnicu otvaramo i online praćenje konferencije kolegama iz zemalja u kojima je kotizacija prepreka.

Što će posjetitelji ATAAC-a 2026. moći vidjeti i isprobati?

– Imamo izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta, gdje se uređaji mogu isprobati, te ATAAC igraonicu.

Iz programa bih izdvojio Karen Erickson sa Sveučilišta Sjeverne Karoline, koja govori o tome kako jezik modelirati kroz cijeli dan, a ne samo u 45 minuta terapije.

John Costello iz bostonske Dječje bolnice govori o komunikaciji u bolnici, a posebno je zanimljivo snimanje vlastitog glasa dok ga čovjek još ima, kako bi ga kasnije mogao koristiti.

Preporučio bih i predavanje „Who chooses MY words?“, koje drži Jamie Preece, koji i sam koristi potpomognutu komunikaciju. To je predavanje korisnika potpomognute komunikacije koje će mnogima biti inspirativno.

Uz to imamo radionice, prezentacije postera i znanstveni program. Stručna konferencija ima simultani prijevod, a može se pratiti i online.

Za kraj, što biste poručili svima koji razmišljaju o dolasku na ATAAC – zašto je važno da budu dio ove priče?

– Ovo je prilika za svakoga, a ne samo za uski krug stručnjaka. Ako radite u ovom području, čut ćete ljude koji pomiču granice i otići s idejama koje možete primijeniti već sljedeći tjedan. Ako tek upoznajete asistivnu tehnologiju, vidjet ćete i isprobati stvari za koje niste znali da postoje.

Ljudi posebno ističu druženje s kolegama, razmjenu iskustava i mogućnost isprobavanja opreme. Mnogi stručnjaci rade sami u svojim sredinama, a ovdje nisu sami.

Da cijena ne bude prepreka, kotizacija je besplatna za roditelje i skrbnike djece s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, studente i nezaposlene.

Vidimo se 21. i 22. listopada u Mozaik Event Centru. Sve informacije su na www.ataac.eu.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Priča o Euroključu za osobe s invaliditetom ne odnosi se samo na pristupačnost i mobilnost. Ovdje je ponajprije riječ o ljudskom dostojanstvu, kaže Svjetlana Marijon

Poslušaj članak

Svjetlana i Denis Marijon bračni su partneri i oboje vode organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom. Ona je predsjednica udruge ZAMISLI, on vodi Savez SUMSI, no ponekad zbog brojnih obveza ne stignu na miru sjesti i porazgovarati, razmjeniti stavove i informacije.

Tako su, neovisno jedno o drugom, istodobno počeli raditi na istoj ideji koja bi, kada se realizira, mogla bitno promijeniti sliku o mobilnosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Riječ je, naime, o projektu Euroključ.

Za one neupućene, Euroključ je standardizirani sustav koji osobama s invaliditetom omogućuje da toalete otključaju i koriste samostalno, bez traženja ključa od drugih ljudi. Uglavnom se radi o toaletima na benzinskim crpkama i odmorištima uz autoceste, no zagovornici ove ideje bore se za znatno širu primjenu Euroključa.

Priča o Euroključu počela je prije točno četrdeset godina, kada je jedan njemački poduzetnik na odomrištu uz autocestu uočio osobu u invalidskim kolicima koja je uporno ali bez uspjeha pokušavala ući u toalet – nije imala ključ. Bila je to tegobna situacija, čak i ponižavajuća, pa je rečeni poduzetnik došao na ideju da se ti takvi ključevi standardiziraju. Trebalo je puno strpljenja i napora da ideja zaživi u zemljama njemačkog govornog područja, no trud se isplatio. Projekt Euroključ najprije je pustio korijenje u Njemačkoj, a potom se proširio i na Austriju i Švicarsku.

Četiri desetljeća kasnije, zahvaljujući entuzijazmu i poduzetnosti supružnika Marijon, projekt Euroključ dolazi i u Hrvatsku. Projekt je predstavljen jučer u Zagrebu, na konferenciji nazvanoj „Ključ europske mobilnosti i pristupačnosti”, u organizaciji udruge ZAMISLI.

– Naravno da je pred nama još dug put do realizacije projekta Euroključ u Hrvatskoj, ali ja sam u životu uvijek bila optimist, pa sam to i ovaj put – kaže nam Svjetlana Marijon, koja je i moderirala jučerašnju konferenciju.

– Već sada se Euroključ primjenjuje u nekim mjestima Istri, a nama je cilj da se projekt proširi na cijelu Hrvatsku, ne samo na toalete koji se nalaze na odmorištima i benzinskim crpkama uz autoceste, nego i na šoping centre. Ugodno sam iznenađena činjenicom da su neke naše javne tvrtke već pokazale zainteresiranost i otvorenost za ovu ideju. No put do realizacije neće biti jednostavan.

Temeljna poruka koju želimo uputiti javnosti nije samo pristupačnost i mobilnost koje dolaze s Euroključem. Mobilnost osoba s invaliditetom svakako će se s primjenom ovog projekta podići na višu razinu. Ono što, po meni, predstavlja veći problem je ljudsko dostojanstvo. Ponižavajuće je ako morate moljakati ljude uokolo da vam pomognu ući u toalet, tražiti da vam otvore vrata i tome slično, eh samo da bi zadovoljili osnovne ljudske potrebe. Tako da bih priču o Euroključu mogla svesti na tri riječi: mobilnost, pristupačnost i dostojanstvo – zaključuje Marijon.