Connect with us

Kultura

NELI RUŽIĆ Splitska umjetnica u Likovnom centru Grada Zagreba

Objavljeno

/

Žena s crvenim naočalama stoji uz zid galerije na kojem je izložena fotografija kružne arhitektonske strukture.
Foto: Karen Pearson

Neli Ružić multimedijska je umjetnica čija praksa istražuje različite temporalnosti, od subjektivne percepcije vremena i sjećanja do povijesnog, biološkog i dubokog geološkog vremena

Poslušaj članak

U sklopu ovogodišnjeg izložbenog ciklusa „Sedimenti vremena – mikrotemporalne ekologije”, čiju kustosku koncepciju potpisuje Sabina Oroshi, Likovni centar Grada Zagreba predstavlja izložbu splitske multimedijske umjetnice Neli Ružić.

 Izložba znakovita imena „2089. godine je ovdje bila šuma” svečano će se otvoriti u četvrtak 15. listopada u 19 sati na Rokovom perivoju u Likovnom centru Grada Zagreba, a može se razgledati radnim danima od 16 do 20 sati, sve do 6. studenog. Ulaz za sve posjetitelje je slobodan.

„Sedimenti vremena” je kustoski program Sabine Oroshi koji okuplja pet samostalnih izložbi suvremenih umjetnika čiji radovi istražuju spore, osjetilne i neantropocentrične oblike vremena kroz zvuk, pokret, prirodne materijale i interdisciplinarne prakse. Kroz pažljivo strukturirane postave, umjetničke šetnje, radionice i razgovore s publikom, program se razvija kao prostor za refleksiju, osluškivanje i ekološku povezanost u suvremenom kontekstu.

Vrijeme u radu Neli Ružić pojavljuje se istodobno kao mjera i materijal te funkcionira kao ono što pokušavamo označiti i kao proces koji tim oznakama izmiče. U središtu izložbe nalazi se „Chronotope” (2022.), procesualni rad sastavljen od papira s otisnutim godinama koji se tijekom više dana izlažu neposrednom djelovanju sunčeve svjetlosti. Kako papir tamni, oznake godina postupno blijede. Kalendarsko vrijeme susreće se tako s drugim trajanjem, određenim svjetlošću, položajem Zemlje prema Suncu i ritmovima koji postoje izvan njegovih standardiziranih jedinica.

U Likovnom centru „Chronotope” se razvija u odnosu prema vremenu samoga mjesta. Godine od 1927. do 2026. obuhvaćaju razdoblje postojanja kuće Zbirke Kljaković i Likovnog centra, dok se rad nastavlja prema budućnosti, sve do 2101. godine. Prošlost i budućnost ulaze u isti prostorni raspored, tvoreći ono što Ružić opisuje kao „nakupinu vremena, simultano rasprostranjenu u prostoru“. U radu se budućnost pojavljuje kao već prisutna temporalnost, postavljena uz godine koje su, prema ljudskim sustavima mjerenja vremena, već prošle.

Izložba je realizirana uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.

Neli Ružić multimedijska je umjetnica čija praksa istražuje različite temporalnosti, od subjektivne percepcije vremena i sjećanja do povijesnog, biološkog i dubokog geološkog vremena. Radi u medijima instalacije, videa, objekta, intervencija u javnom prostoru te procesualnih, arhivskih i dokumentarnih praksi. U recentnim radovima posebno se bavi svjetlom i sunčevom svjetlošću kao materijalnim i vremenskim fenomenima.

Diplomirala je slikarstvo u Beogradu, a magistrirala na Universidad Autónoma del Estado de Morelos u Meksiku. Redovita je profesorica na Odsjeku za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu.

Izlagala je u Hrvatskoj i međunarodno, među ostalim u Taichung Museum of Art na Tajvanu, u okviru BIENALSUR-a u Argentini, Kunsthausu Graz, Ostrale Biennaleu u Dresdenu i Videobrasilu u São Paulu. Dobitnica je Grand Prixa 29. Slavonskog biennala (2024.), nagrade „Jure Kaštelan” za umjetnost (2024.) te Druge nagrade T-HT@msu.hr (2016.).

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

ŠTRIGUNI Čistokrvni hrvatski horor koji ledi krv u žilama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Okupljeni promatraju paljenje velike slamnate figure tijekom noćne svečanosti na otvorenom.
Foto: Živa produkcija

Scenaristu i redatelju Aldu Tardozziju ovo je drugi cjelovečernji igrani film nakon triler-drame „Fleke”

Poslušaj članak

Nakon niza godina, hrvatska kinematografija dobila je čistokrvni horor – riječ je o dugometražnom igranom filmu „Štriguni” redatelja i scenarista Alda Tardozzija koji donosi mračno uprizorenje stare istarske legende o besmrtnim mitskim bićima štrigunima.  

Štriguni su prema mitologiji imali nadnaravne moći i krali malu djecu, a filmska priča povezuje krađu malog dječaka, štrigune i biologa koji istražuje mogućnost dugovječnog života u modernom genetskom laboratoriju.

Jaku glumačku ekipu predvode sarajevski glumac Kemal Rizvanović, Rade Šerbedžija, Tihana Lazović, Jadranka Đokić i Ozren Grabarić, a glazbu za film potpisuje renomirana domaća glazbenica i skladateljica, Istrijanka Tamara Obrovac. Film u kina diljem Hrvatske stiže 22. listopada.

Scenaristu i redatelju Aldu Tardozziju ovo je drugi cjelovečernji igrani film nakon triler-drame „Fleke”. Široj publici je poznat po radu na brojnim TV-serijama poput „Bibin svijet”, „Mrtvi kutovi”, „Mrkomir Prvi”, „’Ko te šiša”, „Gora”, „Minus i plus” te kratkim filmovima „Mucica” i „Siguran let”.

– Jako sam sretan što ćemo publici konačno prikazati ovaj uzbudljivi film na kojem smo dugo radili. Nadam se da će se prepoznati entuzijazam koji smo uložili u ovu nesvakidašnju avanturu o čudesnim bićima, narodnim legendama i borbi dobra sa zlom. Ljubitelji žanrovskog filma će dobiti priliku vidjeti „domaća” čudovišta napravljena od strane vrhunskih europskih profesionalaca na polju praktičnih i vizualnih specijalnih efekata te inspirativne izvedbe međunarodne glumačke ekipe – rekao je Tardozzi povodom skorašnje kino premijere.

U središtu radnje filma je priča o mladom biologu Borisu koji istražuje mogućnost dugovječnog života u modernom genetskom laboratoriju u podzemlju starog istarskog gradića gdje se šaptom prenose stare legende o Štrigunima. Oni su besmrtna mitska bića koja ljudima kradu djecu. U isto vrijeme, mještane i policiju okupira slučaj nestalog dječaka. Boris se uplete u istragu koja ga dovodi u sumnju da Štriguni možda ne postoje samo u narodnim bajkama…

U filmu glume Kemal Rizvanović, Rade Šerbedžija, Tihana Lazović, Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Reinout Bussemaker, Lucija Rukavina, Jelena Lopatić, Antonio Scarpa i mnogi drugi, a po prvi put na filmu se pojavljuje i mladi dječak-glumac Relja Borović.

Film je nastao u produkciji hrvatske „Živa produkcije” u koprodukciji s nizozemskom „De Productie”, bosanskohercegovačkom „Deblokadom” i srpskim „Cineplanetom”. Producent filma je Smiljan Tolj, koproducenti Rene Goossens, Annemiek van Gorp i Igor Vranjković. Direktor fotografije je Branko Linta, scenograf Ivan Veljača, montažer Vladimir Gojun, majstorica maske Tina Jesenković, kostimografkinja Ivana Zozoli Vargović, dizajner zvuka Ivan Mihoci, a originalnu glazbu je skladala Tamara Obrovac.

Supervizor praktičnih specijalnih efekata je Erik Hillenbrink, majstor efekata maske Rob Hillenbrink, a vizualne efekte potpisuje Jos Wabeke.

Film su sufinancirali Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatska radio-televizija i Nizozemski filmski fond. Distributer je Jučer.

Nastavite čitati

Kultura

MUZIČKA AKADEMIJA Uzbudljiv program za novu sezonu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac i žena poziraju u dvorani s klavirom i glazbenom opremom u pozadini.
Foto: In Portal

Ovu sezonu ne predstavljamo samo kao niz koncerata. Predstavljamo je kao program žive institucije koja želi biti snažan dio kulturnog života Zagreba, Hrvatske i međunarodne glazbene scene, rekao je dekan Srđan Filip Čaldarović

Poslušaj članak

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu jučer je organizirala prigodno druženje s novinarima na kojemu je predstavljen i program za novu sezonu koji će, kako je rečeno, pokazati koliko je bogat i raznovrstan umjetnički život ove institucije.

– Posebno nam je važno što su programi u našoj produkciji dostupni publici bez ulaznica, čime želimo da MUZA bude otvorena i dostupna svima – studentima i učenicima, našoj profesionalnoj publici, ali i onima koji tek otkrivaju svijet klasične glazbe. Istodobno, kroz suradnju s institucijama poput KD Vatroslava Lisinskog i Zagrebačke filharmonije, naši studenti i ansambli nastupaju i u njihovim programima i koncertnim ciklusima. Nova sezona upravo je u tom smislu zamišljena kao sezona susreta – susreta različitih generacija, stilova, umjetnika i kultura – rekao je Srđan Filip Čaldarović, dekan Muzičke akademije (MUZA).

Prethodna sezona okupila je više od deset tisuća posjetitelja, a nova bi mogla i nadmašiti ovu zavidnu brojku. Dakle, MUZA za sezonu 2026./27. priprema čak 17 koncerata ansambala Muzičke akademije u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa, dva koncerta Simfonijskog orkestra Muzičke akademije u Lisinskom, te 19 koncerata u sklopu ciklusa Vivat academia, Vivant professores i Virtuoso. Publiku očekuje i Orguljski festival Anabasis.

Također, Muzička akademija u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem priprema operu ‘Razgovori karmelićanki’ Francisa Poulenca, u režiji Lee Anastazije Fleger i pod ravnanjem maestra Hervéa Niqueta.

Progam nove sezone najavila je i prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Renata Penezić koja je napomenula kako u Zagreb dolaze i ugledni međunarodni umjetnici, među kojima posebno mjesto zauzimaju istaknuti pijanisti poput Anchi Mai i Vincenza Maltempa.

Prodekanica Penezić najavila je i rezidenciju Yamahe CFX, Yamahina najreprezentativnijeg koncertnog klavira. Program će obuhvatiti koncerte, majstorske radionice, studentske projekte i predavanja, uz sudjelovanje pijanista Vincenza Maltempa, Peđe Mužijevića i Tomislava Damjanovića.

Priliku za upoznavanje i isprobavanje instrumenta imat će studenti, profesori ali i i učenici glazbenih škola uz svoje mentore. Rezidencija će tako povezati umjetnike, studente, učenike i profesore kroz zajednički rad i razmjenu iskustava. Potom tu je i Dan kontrabasa koji će uključiti koncerte, majstorske radionice, edukativne sadržaje te izložbu instrumenata i gudala. U povodu 200. obljetnice Beethovenove smrti Akademija tijekom 2027. priprema ciklus koncerata i predavanja. Izvedbe njegove glazbe bit će povezane s predavanjima koja publici približavaju njegova djela i otvaraju prostor za njihovo bolje razumijevanje.

– Ovu sezonu ne predstavljamo samo kao niz koncerata. Predstavljamo je kao program žive institucije koja želi biti snažan dio kulturnog života Zagreba, Hrvatske i međunarodne glazbene scene. Pozivam našu vjernu publiku, ali i one koji do sada možda nisu imali priliku posjetiti Muzičku akademiju, da nam se pridruže. Vrata Akademije su otvorena, programi besplatni te vjerujem da svatko u ovoj sezoni može pronaći sebi zanimljiv i vrijedan sadržaj koji će ga obogatiti – poručio je dekan Čaldarović. 

Nastavite čitati

Kultura

KAZALIŠTE GAVELLA Britanci u Zagreb donose neobičan projekt

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvojica izvođača u crnoj odjeći izvode scenu na tamnoj kazališnoj pozornici.
Foto: Gavella

Naš je rad afirmacija dirljivosti ljudske povezanosti i njezinih implikacija za zdravlje i otpornost u suočavanju s univerzalnim i osobnim izazovima naših života danas, kažu autori projekta

Poslušaj članak

Mala dvorana Gradskoga dramskog kazališta Gavella, 14. listopada u 20 sati, ugostit će multimedijalni projekt „dying duets / shimmering”, autora Kirstie Simson i Charlieja Brittaina koji Zagreb dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvedba traje 60 minuta, nakon čega slijedi razgovor s publikom u trajanju od 45 minuta.

Projekt „dying duets | shimmering” autori opisuju kao „nastavak životnog procesa u kojem se usuđujemo ostati uz pitanja, trepereći, dok prihvaćamo ranjivost krhkosti i rizika življenja. Pridružite nam se u refleksivnom prostoru u kojem pokret kao čin svjedočenja postavlja temelj za priču”.

Polazeći od radikalne nježnosti prostora srca, Kirstie i Charlie istražuju nošenje smrti kroz život te trenutne smrti koje otkrivaju život u njegovoj najbitnijoj suštini. Jedan izbor, među mnoštvom mogućnosti, koji se traži u svakom trenutku; sagorijevanje, kao i radost i preobrazba koje se pritom oslobađaju.

– Naš je rad afirmacija dirljivosti ljudske povezanosti i njezinih implikacija za zdravlje i otpornost u suočavanju s univerzalnim i osobnim izazovima naših života danas – kažu autori projekta.

Suradnja Kirstie i Charlieja, koja se neprestano razvija, usredotočena je na njihovu zajedničku strast i posvećenost plesu i iscjeljenju, a ostvaruje se kroz podučavanje, izvedbu i zajedničko stvaranje.

Kirstie Simson (UK) eksplozivna je snaga i nadahnuće na suvremenoj plesnoj sceni koja, kroz svaki trenutak virtuozne improvizacije, publiku dovodi u kontakt sa životnom snagom čiste kreacije. New York Times prozvao ju je „silom prirode”, a londonski Time Out Magazine napisao kako je „nemjerljivo obogatila i proširila granice suvremenog plesa. Dobitnica brojnih nagrada za ples, međunarodno je prepoznata kao vrsna predavačica, zadivljujuća izvođačica i vodeća stručnjakinja u području plesne improvizacije čija praksa se proteže na više od četiri desetljeća. Od 2008. do 2020. bila je profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku plesa Sveučilišta Illinois (SAD). U kolovozu 2020. vraća se u rodni Wales (UK), odakle nastavlja dijeliti svoje iskustvo i rad na međunarodnoj razini.

Charlie Brittain (UK) je završio program stručnog usavršavanja Artist in Process na Salzburškoj eksperimentalnoj plesnoj akademiji (AT), smjer koreografija. Diplomirao je s pohvalama na profesionalnom plesnom tečaju u školi za scenske umjetnosti Tring Park (UK), započevši formalno usavršavanje u Centru za napredno usavršavanje u Londonskoj školi suvremenog plesna. Osnivač je engleske nacionalne baletne kompanije za mlade.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu