Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska

Poslušaj članak

U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.

Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.

Gdje je prag rizika od siromaštva

Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.

Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.

Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.

Kad je do škole više od 40 kilometara

U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.

Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh

Poslušaj članak

Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.  

No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.

Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.

– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.

Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Nagrada Saharov za 2026. pripala je Međunarodnom kaznenom sudu i njegovim dužnosnicima, a Nagrada Daphne Caruana Galizia novinarima koji su istražili posljedice migracijskog sporazuma Italije i Albanije

Poslušaj članak

Zaštita ljudskih prava, odgovornost institucija i sloboda istraživačkog novinarstva povezuju dva priznanja čiji su ovogodišnji dobitnici predstavljeni u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Međunarodni kazneni sud i njegovi dužnosnici proglašeni su 22. listopada dobitnicima Nagrade Saharov za slobodu mišljenja, dok je dan ranije Nagrada Daphne Caruana Galizia za novinarstvo uručena Giacomu Zandoniniju i Maite Vermeulen za istraživanje o sporazumu o migrantima između Italije i Albanije.

Objavljujući dobitnika Nagrade Saharov, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je da Europska unija počiva na poštovanju multilateralizma i međunarodnih institucija. Dodjelom priznanja Međunarodnom kaznenom sudu Parlament je, poručila je, prepoznao njegovu važnu ulogu u očuvanju međunarodnog prava i pravde.

Međunarodni kazneni sud istražuje i, kada za to postoje uvjeti, sudi pojedincima optuženima za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije. Osnovan Rimskim statutom kao prvi stalni međunarodni kazneni sud, njegov je cilj suzbijati nekažnjivost počinitelja najtežih zločina, dopunjujući rad nacionalnih pravosuđa.

Priznanje dolazi u razdoblju pojačanih pritisaka na Sud. Europski parlament upozorio je na prijetnje i sankcije, prvenstveno američke, koje su od 2025. uvedene protiv njegovih tužitelja, sudaca, osoblja i partnera. Zastupnici takve mjere smatraju ozbiljnim napadom na međunarodni pravosudni sustav te su u više navrata pozvali Europsku komisiju da aktivira „Statut EU-a o blokiranju” radi zaštite dužnosnika Suda i njegova neovisnog djelovanja.

Nagrada Saharov, nazvana po sovjetskom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu, dodjeljuje se od 1988. pojedincima i organizacijama za obranu ljudskih prava, slobode izražavanja, demokracije i vladavine prava. Ovogodišnja svečanost dodjele održat će se u prosincu u Strasbourgu.

Osamnaest mjeseci istraživanja migracijskog sporazuma

Važnost nadzora nad djelovanjem vlasti naglašena je i dodjelom Nagrade Daphne Caruana Galizia. Ovogodišnji dobitnici, talijanski novinar Giacomo Zandonini i nizozemska novinarka Maite Vermeulen, proveli su 18 mjeseci istražujući sporazum na temelju kojeg je Italija na albanskom teritoriju izgradila ustanovu za zadržavanje migranata i centar za obradu zahtjeva za azil. Njihov je rad objavljen na nizozemskoj novinarskoj platformi De Correspondent.

Istraživanje prati nastanak sporazuma i objašnjava zašto ga pojedine članice EU-a smatraju „inovativnim modelom” za buduću europsku migracijsku politiku. Autori su analizirali njegove posljedice za ljudska prava i vladavinu prava, uključujući postupanje prema ljudima koji se izvan teritorija Unije suočavaju s ubrzanim postupcima odlučivanja o azilu i mogućom deportacijom.

Za potrebe istraživanja podnijeli su više od trideset zahtjeva za pristup informacijama u šest europskih država te Europskoj komisiji, Vijeću i Frontexu. Pratili su financijske tragove i razgovarali s migrantima, zaposlenicima centara, pravnicima, europarlamentarcima, predstavnicima vlasti i lokalnim stanovništvom.

Pritom su nailazili na ozbiljne prepreke. Prema navodima autora, pristup centrima pod talijanskom upravom bio im je odbijen, a nedostupne su ostale i osnovne informacije, poput broja zadržanih osoba. Upozorili su i na rashode provedene hitnim postupcima uz zaobilaženje javne nabave te na obvezu zaposlenika da potpišu ugovore o povjerljivosti.

Pobjednički rad odabrao je neovisni žiri sastavljen od novinara iz svih država članica EU-a. Na ovogodišnji natječaj prijavljena su 344 rada, od kojih je deset ušlo u završni izbor. Nagradu prati novčani iznos od 20.000 eura.

Priznanje nosi ime malteške istraživačke novinarke Daphne Caruane Galizije, ubijene 16. listopada 2017. u eksploziji autobombe nakon godina izvještavanja o korupciji i organiziranom kriminalu. Na svečanosti dodjele Metsola je naglasila da njezina hrabrost i dalje nadahnjuje novinare te ponovila predanost Europskog parlamenta zaštiti slobode medija i zahtjevu da odgovorni za njezino ubojstvo budu privedeni pravdi.