Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Mamut Jura već je godinama prepoznatljiv simbol Klaićeve. U povodu 75. obljetnice dobio je i novi, modernizirani izgled, a sada je dobio i svoju priču. Novi izgled Jure osmislio je dizajner Marko Šesnić, tekst slikovnice napisao je glumac i autor Zoran Pribičević, dok je ilustracije izradio Kazimir Samošćanec

Poslušaj članak

Mamut Jura, dugogodišnje zaštitno lice Klinike za dječje bolesti Zagreb, poznatije kao Klaićeva bolnica, dobio je svoju prvu slikovnicu.

„Mamut Jura i čudo u Klaićevoj“ predstavljena je u Klaićevoj povodom 75. obljetnice ustanove, a njezina je glavna poruka jednostavna – djeci treba pomoći da bolnicu dožive kao sigurno mjesto na kojem će dobiti pomoć, podršku i razumijevanje.

Boravak u bolnici za dijete može biti teško i nepoznato iskustvo. Liječnički pregledi, različite medicinske pretrage, novi prostor i odvojenost od uobičajene svakodnevice mogu izazvati strah. Upravo zato nova slikovnica kroz toplu i djeci razumljivu priču govori o hrabrosti, prijateljstvu, nadi i brizi za zdravlje.

Mamut Jura u priči postaje dječji prijatelj i vodič kroz bolničko iskustvo. Cilj je najmlađima približiti ono što ih u bolnici očekuje te im pomoći da se osjećaju sigurnije. Bolnica se tako ne prikazuje samo kao mjesto liječenja, već i kao prostor u kojem rade ljudi koji brinu o djeci i žele im pomoći da se što prije oporave.

– Naša je zadaća liječiti dijete, ali istodobno voditi računa o tome kako se ono osjeća dok prolazi kroz liječenje. Djeca bolnicu doživljavaju drukčije od odraslih i zato im o bolesti, pretragama i liječenju trebamo govoriti jezikom koji razumiju – istaknula je prof. dr. sc. Iva Hojsak, ravnateljica Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Dodala je kako je želja Klinike da mamut Jura i slikovnica djeci pomognu Klaićevu doživjeti kao mjesto na kojem su okružena ljudima koji brinu o njima. Na taj se način želi smanjiti strah od bolnice i učiniti boravak najmlađih pacijenata barem malo lakšim.

Mamut Jura već je godinama prepoznatljiv simbol Klaićeve. U povodu 75. obljetnice dobio je i novi, modernizirani izgled, a sada je dobio i svoju priču. Novi izgled Jure osmislio je dizajner Marko Šesnić, tekst slikovnice napisao je glumac i autor Zoran Pribičević, dok je ilustracije izradio Kazimir Samošćanec.

Slikovnica je dio brojnih aktivnosti kojima Klinika tijekom 2026. godine obilježava 75 godina rada i brige za zdravlje djece. Obljetnica nije posvećena samo povijesti ustanove i generacijama zdravstvenih djelatnika koji su gradili njezin ugled, već i edukaciji roditelja te stvaranju što ugodnijeg i sigurnijeg okruženja za djecu.

U sklopu obilježavanja obljetnice Klinika provodi i edukativni serijal „75 savjeta za naših 75 godina“. U njemu liječnici i drugi stručnjaci roditeljima i skrbnicima daju praktične savjete o različitim situacijama koje prate odrastanje djece. Govori se, među ostalim, o povišenoj temperaturi, ozljedama, prehrani, dijagnostičkim pretragama i pripremi djeteta za boravak u bolnici.

„Mamut Jura i čudo u Klaićevoj“ tako nije samo slikovnica, već i način da se djeci približi svijet bolnice njihovim jezikom. Kroz priču, ilustracije i poznatog prijatelja Juru najmlađima se šalje poruka da u bolnici nisu sami i da oko njih postoje ljudi kojima je stalo do njihova zdravlja i osjećaja. Klaićeva tako svoju 75. obljetnicu obilježava podsjetnikom da dobra briga o djetetu ne znači samo liječiti bolest, nego mu pružiti i osjećaj sigurnosti, razumijevanja i podrške.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Prometni vještaci Krunoslav Ormuž i Robert Spudić upozoravaju na opasnosti vožnje udvoje, prebrzih romobila i uklanjanja tvorničkih ograničenja te predlažu sustavniji nadzor vozila i odgovornosti njihovih vlasnika

Poslušaj članak

Evidencija električnih romobila povezana s vlasnikom, obvezno osiguranje i periodični pregledi tehničke ispravnosti tri su prijedloga kojima prometni vještaci Krunoslav Ormuž i Robert Spudić žele unaprijediti sigurnost ovih sve prisutnijih vozila. Predstavili su ih na IX. Kongresu sudskih vještaka, održanom 2. i 3. listopada u zagrebačkom hotelu Westin.

Raspravu o sigurnosti električnih romobila dodatno je potaknula nesreća koja se 30. rujna dogodila u Dugom Selu. Prema objavi Policijske uprave zagrebačke, maloljetnik je električnim romobilom prevozio drugog maloljetnika, a nijedan nije nosio zaštitnu kacigu. Na raskrižju nije propustio automobil koji je imao prednost prolaska te je udario u njega. Putnik na romobilu teško je ozlijeđen i pomoć mu je pružena u KBC-u Zagreb, dok vozač na mjestu događaja nije zatražio liječničku pomoć.

Upravo je vožnja dviju osoba na jednom romobilu jedan od rizika na koje su vještaci posebno upozorili. Ormuž, stalni sudski vještak za cestovni promet i strojarstvo te moderator prometne sekcije Kongresa, i Spudić, prometni vještak s dugogodišnjim iskustvom u analizi nesreća, ističu da konstrukcija vozila i način njegove uporabe izravno utječu na mogućnost izbjegavanja sudara i težinu posljedica.

Dvije osobe na romobilu otežavaju upravljanje i kočenje

– A dvoje na romobilu? Siguran put u katastrofu – upozorili su Ormuž i Spudić u svojoj prezentaciji.

Dodatna osoba mijenja raspored mase i otežava upravljanje te može narušiti stabilnost pri kočenju. Vozač pritom stoji na maloj platformi, bez karoserije koja bi ga zaštitila, a ravnotežu održava na kotačima znatno manjima od automobilskih.

Kotači uobičajenih električnih romobila promjera su dvadesetak do dvadeset pet centimetara. Rupa, rubnik ili spoj na kolniku mogu zato izazvati nagli gubitak stabilnosti. Pri snažnom kočenju tijelo se pomiče prema naprijed, a kratki međuosovinski razmak povećava opasnost od pada, osobito ako vozač istodobno pokušava naglo promijeniti smjer.

Vještaci naglašavaju i važnost držanja upravljača objema rukama. Korištenje mobilnog telefona, nošenje vrećice ili bilo koja druga radnja koja jednu ruku odvaja od upravljača može znatno smanjiti mogućnost pravodobne reakcije na prepreku.

Kupnja romobila ne znači da je dopuštena njegova uporaba u prometu

Poseban problem predstavljaju snažniji modeli i preinake kojima se uklanjaju tvornička ograničenja brzine. Među uvjetima za električne romobile koji pripadaju kategoriji osobnih prijevoznih sredstava jesu trajna snaga elektromotora do 0,6 kilovata i najveća brzina do 25 kilometara na sat. Policija upozorava da je romobilima koji ne ispunjavaju propisane uvjete i nisu razvrstani u neku drugu kategoriju vozila zabranjeno kretanje površinama namijenjenima vozilima i pješacima.

Na tržištu se, međutim, mogu nabaviti i modeli koji razvijaju znatno veće brzine. Mogućnost kupnje takvog vozila sama po sebi ne znači da se njime smije sudjelovati u javnom prometu.

Veća brzina ostavlja manje vremena za reakciju i povećava energiju sudara, dok vozač ostaje nezaštićen na uskoj platformi iznad malih kotača. Uklanjanje tvorničkih ograničenja otvara i pitanje tehničke sigurnosti preinačenog vozila.

Evidencija bi povezala vozilo s vlasnikom

Ormuž i Spudić smatraju da se sigurnost električnih romobila ne bi trebala oslanjati samo na kontrolu ponašanja vozača. Njihov prijedlog evidencije predviđa povezivanje vozila s vlasnikom, primjerice putem broja ili druge oznake okvira, kako bi se olakšala identifikacija nakon prometne nesreće.

Obvezno osiguranje u predloženom bi sustavu trebalo olakšati naknadu štete osobama koje romobil ozlijedi ili čiju imovinu ošteti. Periodični pregledi služili bi provjeri tehničke ispravnosti vozila koja sudjeluju u prometu.

Takvi bi pregledi mogli obuhvatiti okvir, gume, kočnice i svjetlosnu opremu, ali i bateriju, električne instalacije te preinake kojima su povećane snaga ili brzina.

Za provedbu predloženog sustava trebalo bi odrediti tko vodi evidenciju, tko obavlja preglede, koliko oni stoje i kako se nadziru prepravljena vozila. Vještaci svojim prijedlozima otvaraju pitanja odgovornosti za tehničku ispravnost, identifikacije vlasnika i naknade štete.

Njihova je poruka da sigurnost romobila zahtijeva povezivanje odgovornog ponašanja vozača, tehničke ispravnosti vozila i učinkovitog nadzora. Cilj je smanjiti rizik za sve sudionike u prometu prije nego što nova pogrešna procjena završi teškim posljedicama.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Na zagrebačkoj konferenciji o kroničnim nezaraznim bolestima stručnjaci su upozorili na kasno otkrivanje bolesti, financijske prepreke liječenju i potrebu za skrbi prilagođenoj stvarnim životnim mogućnostima pacijenata

Poslušaj članak

Samo 14,3 posto ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest, dok 94,2 posto podržava potpuno ili djelomično financiranje lijekova za njezino liječenje preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pokazuju to rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti, predstavljeni na konferenciji „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, održanoj 5. listopada u Zagrebu.

Istraživanje je provedeno putem društvenih mreža među 328 ispitanika i nije reprezentativno za hrvatsku populaciju. Pri tumačenju rezultata važno je istaknuti i da 64,9 posto sudionika debljinu doživljava kao kombinaciju bolesti i životnih navika. Jednak udio ispitanika smatra da je cijena lijekova prepreka za većinu osoba kojima su potrebni, a 81,1 posto barem je djelomično upoznato s lijekovima za liječenje debljine.

Rezultate je predstavila dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti i moderatorica konferencije. Kroz dva stručna panela sudionici su povezali kronične respiratorne bolesti s metaboličkim i kardiovaskularnim zdravljem, naglašavajući važnost ranog prepoznavanja rizika i liječenja prije razvoja komplikacija.

O ozbiljnosti debljine govorio je izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur.

– Debljina nije estetski problem. Nije pitanje možete li odjenuti sako ili neku haljinu od prošle godine, nego je riječ o ozbiljnoj bolesti – istaknuo je Rahelić u izjavi uoči konferencije.

Upozorio je da metabolički rizik može početi mnogo prije pojave prvih dijagnoza te da se debljina razvijena u djetinjstvu često nastavlja i u odrasloj dobi.

Doc. dr. sc. Vilma Kolarić, glavna sestra Klinike Vuk Vrhovac, naglasila je da pacijenti debljinu, povišenu glukozu, krvni tlak i masnoće često doživljavaju kao odvojene probleme, premda zajedno povećavaju rizik od kroničnih komplikacija. Zato je, istaknula je, potrebno s pacijentom razgovarati o njegovoj svakodnevici i zajednički dogovoriti ostvarive promjene.

– Ne možemo pacijentu samo reći: morate ovo, ovo i ovo. Treba ga pitati kako živi, kako se hrani i koliko se kreće pa zajedno dogovoriti što možemo napraviti kao prve korake – poručila je Kolarić.

Važnost osobnog plana skrbi posebno je naglasio izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, specijalist obiteljske medicine. Kod osoba koje žive s više kroničnih bolesti potrebno je povezati skrb i uzeti u obzir ne samo medicinske nalaze nego i redovitost uzimanja lijekova, financijsku dostupnost terapije te podršku obitelji.

Na potrebu prilagođavanja preporuka stvarnim mogućnostima pojedinca upozorila je i dr. sc. Eva Pavić, nutricionistkinja i rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

– Održivo je ono što je moguće provesti. Važno je s pacijentom razgovarati, poslušati ga i dati najbolji mogući savjet na temelju anamneze i svih nalaza koje imamo ispred sebe. To je jedini pravi put – istaknula je Pavić.

Konferencija je otvorila i pitanje kasnog otkrivanja kronične opstruktivne plućne bolesti, odnosno KOPB-a. Prof. prim. dr. sc. Gordana Pavliša iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb objasnila je da se bolest razvija postupno, a ljudi zaduhu, kašalj i smanjeno podnošenje napora često pripisuju pušenju ili starenju. Prilagođavajući svakodnevicu simptomima, mogu potražiti pomoć tek kada bolest uznapreduje.

Lovorka Šuman, specijalistica obiteljske medicine Doma zdravlja Zagreb – Istok, naglasila je važnost prepoznavanja rizičnih osoba, spirometrije i kontinuiranog praćenja. Posebno je važna edukacija pacijenata o pravilnom uzimanju terapije i prepoznavanju pogoršanja.

Prim. Ivana Brkić Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozorila je da za kronične respiratorne bolesti još nema posebnog sustavnog nacionalnog programa. Prema njezinim riječima, postojeće javnozdravstvene akcije trebaju stratešku podršku, financijska sredstva i dodatne resurse.

Nutricionistkinja Josipa Matanić iz KBC-a Zagreb istaknula je da povećane energetske potrebe, smanjen apetit i otežano disanje mogu dovesti do gubitka tjelesne, osobito mišićne mase, što dodatno narušava funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života. Naglasila je važnost procjene sastava tijela, a ne samo tjelesne mase.

O kardiovaskularnom zdravlju govorila je doc. dr. sc. Diana Rudan iz KB-a Dubrava, upozorivši da ciljne vrijednosti LDL kolesterola ovise o ukupnom riziku pojedinca. Istaknula je i važnost razgovora o koristima i rizicima terapije, osobito u okolnostima brojnih proturječnih informacija kojima su pacijenti izloženi.

Zajednička poruka konferencije bila je da prevencija obuhvaća i sprječavanje komplikacija kod osoba koje već žive s kroničnim bolestima. Za to su potrebni pravodobna dijagnostika, dostupno liječenje i kontinuirana, povezana skrb.

Konferencija je dio obilježavanja Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, koje Hrvatsko društvo za kronične bolesti drugu godinu zaredom provodi pod sloganom „Zdravlje na duge staze“. Program je započeo 26. rujna javnozdravstvenom akcijom na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, a završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“.

Prema priopćenju organizatora, obilježavanje podupiru tvrtke Lilly, Medikor, OMRON, Merck, Novartis i Swixx BioPharma.