Poveži se s nama

in MREŽA

SUMSI Održana radionica ZAPOSLI-OSI

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje govornika na konferenciji. Ispred njega je auditori, a iza njega se vidi video zid na kojem je prikazana prezentacija. S njegove lijeve strane stoji televizor dok s desne sjedi jedna žena za stolom.
Foto: Savez SUSMI

Cilj radionice ZAPOSLI-OSI bio je doprinijeti većoj zaposlenosti i samozaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom i konkurentnom tržištu rada

Dana 5. studenog 2024. godine, u prostorijama Centra WESPA Spaces održana je radionica pod nazivom ‘ZAPOSLI-OSI’. Organizator radionice bio je Savez SUMSI.

Radionica je osmišljena kao dio programa ‘Zajedno kroz izazove2’. Program provodi Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI zajedno s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udrugom Liberato iz Splita te Udrugom Radio Student.

Spomenuti trogodišnji program financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Republike Hrvatske.

U radionici su sudjelovali predstavnici SUSMI-ja, njihovi vanjski suradnici, ali i brojni drugi gosti koji kao poslodavci imaju iskustva sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom, ali i osobe koje istima pomažu pri zapošljavanju.

Prisustvovali su i Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Kristina Urbanc iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Roman Baštijan, Nevena Zubčić i Albina Žnidar iz Saveza SUMSI.

Cilj radionice ZAPOSLI-OSI bio je doprinijeti većoj zaposlenosti i samozaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom i konkurentnom tržištu rada.

Na ovoj konferenciji sudjelovalo je i dosta poslodavaca koji već jesu ili se spremaju zaposliti osobu s invaliditetom. Oni su iz prve ruke mogli čuti detaljne informacije i iskustva na tu temu.

Prvi je riječ dobio pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.

– Kada govorimo o zapošljavanju osoba s invaliditetom oni još uvijek imaju ograničen pristup tržištu rada. Ovakvim projektima se pokušava probuditi svijest o važnosti njihovog zapošljavanja. Brojni poslodavci još uvijek prema zapošljavanju osoba s invaliditetom imaju predrasude. Neki od njih smatraju kako je invaliditet zapreka za njihovo zapošljavanje jer zbog njega neće moči kvalitetno odraditi posao, a znamo da to danas više nije tako. Poslodavcima bi se više trebalo ukazivati na benefite zapošljavanja osoba s invaliditetom. Danas postoje brojni poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobu s invaliditetom, ali i za one osobe s invaliditetom koje se same zapošljavaju.

Sve više osoba s invaliditetom se zapošljava, ali je dinamika njihovog zapošljavanja još uvijek spora. Mi bismo voljeli da ona bude puno jača i puno brža. Isto tako željeli bismo da osobe s invaliditetom iskoriste priliku jer u brojnim sektorima postoji nedostatak radne snage, upravo tako bi osoba s invaliditetom mogla doći do zaposlenja. Zapošljavanje samo po sebi ne znači samo egzinstencionalnu sigurnost nego i poboljšava socijalnu uključenost koja je ključna za osobe s invaliditetom – kazao je između ostalog Jurišić.

Stručna suradnica i voditeljica projekta ‘Zajedno kroz izazove2’, Nevena Zubčić, kazala je kako Savez SUSMI provodi jako puno programa – od zapošljavanja osoba s invaliditetom do edukacije osoblja i vršnjaka o osobama s invaliditetom, isto tako educiraju i geronto domaćice i osobne asistente. Zubčić se dotaknula i zapošljavanja osoba s invaliditetom kazavši kako osoba s invaliditetom svojim radom može puno doprinijeti te da su takve osobe, kada im se da prilika, puno motiviranije za rad.

Okupljenima se obratio predsjednik SUSMI-ja Denis Marijon.

– Za osobe s invaliditetom najveći je izazov, ne samo doći do poslodavaca nego ih i osvijestiti o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Imamo dvije opcije, plaćati penale državi ili zaposliti osobu s invaliditetom. Ako zaposlimo jednu ili više osoba s invaliditetom, svi smo na dobitku. Mi smo prije 13 godina krenuli s programom radionica o invaliditetu u školama, sada smo došli do toga da nam se javlja puno škola i žele taj program, žele učiti o osobama s invaliditetom u svojim školama. Naša je zadaća da privučemo što više poslodavaca da ih zaposle, te tako napravimo nešto dobro za sve osobe s invaliditetom – istaknuo je Marijon.

Kristina Urbanc iz Studijskog centara socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o čimbenicima zapošljavanja osoba s invaliditetom kazavši kako kod zapošljavanja osoba s invaliditetom još uvijek postoji određena predrasuda te da se to može pripisati nedovoljnoj edukaciji i informiranosti poslodavaca.

Urbanc je kazala kako uklanjanje prepreka za zapošljavanje osoba s invaliditetom nije samo pitanje odgovornosti prema njima, nego njihovim zapošljavanjem pridonosimo razvoju gospodarstva i stvaramo inkluzivnije društvo.

Savjetnica pravobranitelja Natalija Krajnović kazala je nešto više o benefitima zapošljavanja osoba s invaliditetom navodeći primjer internet platforme ‘Available 500’ kojoj je cilj bio stvoriti inkuzivna radna mjesta za OSI populaciju. Kroz tu platformu osobe s invaliditetom i poslodavci su se udružili i pokrenuli jednu pozitivnu priču. Pokretači spomenute platforme uvidjeli su kako osobe s invaliditetom kroz različite perspektive i  pronalaze nova inovativna rješenja za razvoj proizvoda i usluga navodeći kako osobe s invaliditetom posjeduju jedinstvene vještine kada se treba prilagoditi nekoj situaciji i nadići prepreke. Povezavši se s platformom ‘Available 500’ većina velikih svjetskih kompanija počelo je zapošljavati osobe s invaliditetom uvidjevši da ukoliko u sam proces izrade proizvoda uključe svoje zaposlenike s invaliditetom, će učiniti proizvod dostupan svima te si proširiti tržište i privući nove korisnike usluga.

Sa svojim predavanjem Krajinović je pokušala potaknuti prisutne poslodavce da se ne libe zaposliti osobe s invaliditetom, nego da im pruže punu podršku pri zapošljavanju.

Roman Baštijan govorio je o procesima zapošljavanja osoba s invaliditetom, dok je suradnica Saveza SUMSI Albina Žnidar u svome obraćanju predočila ljudima kako je to biti samozaposlena osoba s invaliditetom.

Za kraj riječ je dobio Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb.

– Kao što svi znamo, firme moraju imati određen postotak zaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane, poslodavac koji iz nekih razloga ne želi zaposliti osobu s invaliditetom, a isto tako ne želi plaćati penale državi, može ponuditi proizvod ili uslugu u protuvrijednosti te naknade. S druge strane, važno je educirati i poslodavca i osobu s invaliditetom kako bi to zapošljavanje bilo moguće. Moramo obrazovati i osposobljavati ljude za zanimanja koja mogu raditi.

Bitna je prilagodba radnog mjesta. Ukoliko je osoba s invaliditetom zaposlena na radnom mjestu koje odgovara njezinim vještinama i obrazovanju ona taj posao može raditi – kazao je između ostalog Sobota.

Na kraju ove hvalevrijedne konferencije održala se kratka rasprava. Naglasak je stavljen na prilagodbu radnog mjesta kao i na edukaciju poslodavaca, ali i zaposlenika.

in MREŽA

Održan 18. hrvatski skup osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana konferencijska sala s ljudima koji sjede i slušaju prezentaciju. U središtu je govornik koji stoji pored podija i govori, dok je u pozadini veliki projekcijski ekran. Oko ekrana su vidljivi razni logotipi, vjerojatno sponzora ili partnera događaja. Prostor je moderno uređen sa svijetlim bojama i kružnim svjetiljkama na stropu.
Foto: Anita Blažinović

Cjelodnevni skup održan je u hotelu Diplomat i osamnaesti je put okupio osobe s neuromuskularnim bolestima, ali i one koji najbolje poznaju njihove potrebe i zagovaraju njihova prava

Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) organizirao je u ponedjeljak, 11. studenog 2024., 18. hrvatski skup osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti. Cjelodnevni događaj održan je u hotelu Diplomat i, kao i svake godine, okupio je osobe s neuromuskularnim bolestima, kao i one koji najbolje razumiju njihove potrebe i zagovaraju njihova prava.

Ovogodišnje teme obuhvaćale su postupke u kriznim situacijama i sadržaj kriznog ruksaka, grupe podrške, terapijsko hranjenje za osobe s mišićnom distrofijom, utjecaj pasa pomagača na odrastanje i kvalitetu života, radionicu pod nazivom ‘Jesmo li mentalno fit?’ te raspravu sa zaključcima.

Predsjednica SDDH-a, Marica Mirić, otvorila je skup istaknuvši prisustvo predstavnica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Maje Mustać sa suradnicom, te Maje Trošt iz tvrtke Biogen, koja je distributer lijeka za spinalnu mišićnu atrofiju u Hrvatskoj. Zahvalila je tvrtki Biogen na podršci u organizaciji ovogodišnjeg skupa.

Maja Trošt iz Biogena naglasila je važnost dostupnosti lijekova za neuromuskularne bolesti te predstavila mobilnu aplikaciju za vježbe, Together in SMA, namijenjenu djeci i odraslima. Aplikacija je besplatna i omogućava jednostavne vježbe kod kuće, čime se podržava kontinuirana tjelesna aktivnost potrebna za održavanje mišićne funkcije.

Naglašeno je da imati lijek i postići poboljšanja ne znači da se može prestati s vježbanjem jer vježbe produžavaju opstanak mišića u tijelu.

Maja Mustač iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva istaknula je izazove s kojima su se udruge suočavale posljednje dvije godine. Čestitala je SDDH-u na kontinuiranom radu i doprinosu korisnicima te izrazila optimizam u pogledu budućih projekata.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 4500 osoba s mišićnom distrofijom i srodnim neuromišićnim oboljenjima. Neuromuskularne bolesti uključuju promjene u živčanim ili mišićnim stanicama te poremećaje u prijenosu živčanih impulsa na mišiće. Iako su novi lijekovi, osobito za spinalnu mišićnu atrofiju, donijeli značajne pomake u liječenju, kontinuirana rehabilitacija i vježbanje i dalje su ključni za održavanje i poboljšanje funkcionalnog statusa, jer lijekovi usporavaju progresiju bolesti, ali je u potpunosti ne liječe.

Nastavi čitati

in MREŽA

USKORO Humanitarni izazov za pomoć djeci s teškoćama u razvoju

Objavljeno

/

Tri biciklista voze cestovnim biciklima i nasmijani su. Svi nose biciklističke kacige, naočale i sportsku odjeću. Prvi biciklist s lijeve strane nosi tamnosivi dres i ima bicikl s tirkiznim upravljačem, dok biciklist u sredini nosi crveni dres s oznakom "BMC" i vozi crni bicikl. Treći biciklist u pozadini nosi crno-narančasti dres i kacigu te sunčane naočale. U pozadini je zelenilo i plavo nebo, što sugerira vožnju u prirodnom okruženju na sunčan dan.
Foto: Pixabay

Osnovni cilj humanitarnog izazova ‘Ljubav se mjeri kilometrima’ je podizanje svijesti o potrebi uključivanja djece s teškoćama u razvoju u društvo te promoviranje vrijednosti kao što su solidarnost, empatija i zajedništvo

Povodom dana sjećanja, članovi Udruge Rekreativni kvart iz zagrebačkog kvarta Špansko spremaju se za još jednu vožnju biciklima od Zagreba do Vukovara.

Ovom već tradicionalnom humanitarnom akcijom pod nazivom ‘Ljubav se mjeri kilometrima’, heroji na dva kotača obilježit će Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, ali i napraviti nešto plemenito za djecu s teškoćama u razvoju.

Naime, ove godine oko 50 vozača vozit će rutu od Španskog do Vukovara, a sve s jednim ciljem – pružanje podrške udruzi ‘Vukovarski leptirići’ koja pomaže djeci s teškoćama u razvoju.

Donacije za Udrugu, između ostalog, skupljat će se i putem platforme ‘Činim pravu stvar’

U pitanju je ruta od 325 kilometara koju će prijeći vozači podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa vozača put Vukovara kreće 17. studenog u 6 sati sa spavanjem u Slavonskom Brodu, dok će se druga grupa vozača prema Gradu heroja uputiti 18. studenog u ponoć te će do cilja voziti bez stajanja.   

Ruta ovog humanitarnog puta prolazit će starim cestama od Španskog prema Kutini, Slavonskom Brodu kroz slavonska sela pa sve do Vukovara. Prolaskom kroz mjesta Slavonije, vozači će se prisjetiti herojskih dana hrvatske povijesti kada je uz krv i suze naših branitelja stvorena Republika Hrvatska.

U tri godine koliko se ova humanitarna akcija već provodi, za spomenutu udrugu prikupljeno je više od 70 tisuća eura. Prikupljena sredstva omogućila su nastavak rada i razvoj novih programa za korisnike Udruge ‘Vukovarski leptirići’.

Za ovaj hvalevrijedan projekt zainteresirali su se i neke zagrebačke škole koje su prepoznale vrijednost ove humanitarne akcije. XIII gimnazija prošle se godine uključila u priču, a ni ove godine njihov doprinos neće izostati. Njihovim primjerom povele su se i Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju te 2. Gimnazija iz Križanićeve.

Vožnja na bicikl ergometrima odvijat će se u školskim prostorijama, a učenici će biti podijeljeni u timove koji će se izmjenjivati tijekom cijelog dana kako bi postigli cilj od 325 kilometara. Svojom vožnjom učenici prikupljaju dobrovoljne priloge koji će biti usmjereni za pomoć radu Udruge ‘Vukovarski leptirići’.

Predsjednik Udruge Rekreativni kvart Stjepan Vukušić objasnio je što ga je potaknulo da krene s ovom humanitarnom pričom.

– Udruga Vukovarski leptirići pruža važnu psihosocijalnu podršku i terapije djeci na istoku Hrvatske, a našim donacijama omogućujemo kontinuiranu podršku njihovim aktivnostima – istaknuo je Vukušić koji je pokretanjem ove humanitarne priče potaknuo mnoge u Gradu Zagrebu da učine dobro djelo za djecu s teškoćama, ali i istrgnuo Grad heroj iz ‘ruku zaborava’.

Osnovni cilj humanitarnog izazova ‘Ljubav se mjeri kilometrima’ je podizanje svijesti o potrebi uključivanja djece s teškoćama u razvoju u društvo te promoviranje vrijednosti kao što su solidarnost, empatija i zajedništvo. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku za zajednicu da pokaže podršku i pridonese stvaranju inkluzivnijeg društva.

Inače, Udruga Vukovarski leptirići je udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju posvećna pomaganju djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima s područja Vukovarsko-srijemske županije. Udruga kroz provedbu različitih programa i aktivnosti pokušava doprinijeti obrazovanju, socijalizciji i integraciji djece s teškoćama u društvo.

Svi koji se žele prijaviti ili donirati za ovu humanitarnu manifestaciju to mogu učiniti putem ove poveznice.

Nastavi čitati

in MREŽA

Labradorica Forca novi je pas vodič Danice Rob

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa ljudi koji šeću stazom u parku ili sličnom zelenom okruženju. Osobe su različito odjevene, što ukazuje na umjerenu klimu, a jedna osoba vodi psa na povodcu. Lica osoba su zamagljena radi zaštite privatnosti. Ova fotografija može biti zanimljiva jer prikazuje svakodnevnu aktivnost u prirodnom okruženju i interakciju između ljudi i kućnih ljubimaca.
Foto: Udruga USKA

Nakon pet tjedana obuke u Centru za rehabilitaciju Silver, Danica i Forca položile su stručni ispit i prošetale ulicama Karlovca uz podršku instruktorice pasa vodiča, Blaženke Pugar, koja im pomaže u razrađivanju uobičajenih trasa kretanja

U Karlovac je stigla Forca, treći pas vodič Danice Rob, koja je aktivna članica Udruge slijepih USKA i glazbenog sastava ‘Sjaj u tami.’ Poznata po svojoj aktivnosti na području županije, Danica je sa svojom novom pratiteljicom Forcom započela novu etapu. Forca je tako postala peti pas vodič u Karlovcu, pridruživši se Zoli, Eriku, Pini i Dartu.

Nakon pet tjedana obuke u Centru za rehabilitaciju Silver, Danica i Forca položile su stručni ispit i prošetale ulicama Karlovca uz podršku instruktorice pasa vodiča, Blaženke Pugar, koja im pomaže u razrađivanju uobičajenih trasa kretanja.

U Centru Silver naglašavaju kako sigurno kretanje sa psom vodičem zahtijeva dobru orijentaciju i procjenu prometa od strane korisnika, dok pas osigurava pronalaženje sigurnih rješenja. Pritom, kretanje uz psa vodiča ne samo da povećava sigurnost i kvalitetu kretanja, već i ruši socijalne barijere, omogućujući korisnicima veću integraciju u zajednicu.

Instruktorica Blaženka Pugar napominje kako je važno ne ometati psa vodiča jer mu se na taj način odvlači pažnja, što može ugroziti sigurnost slijepe osobe.

Predsjednik Udruge USKA, Mirsad Bećirović, koji je bio korisnik dva psa vodiča, legendarne Zole i zatim Pine, ističe kako psi vodiči imaju neprocjenjivu važnost za udrugu i zajednicu. Oni igraju ključnu ulogu u edukaciji javnosti i senzibilizaciji o potrebama slijepih osoba. Mirsad i Danica, sa svojim psima vodičima, redovito su provodili edukacije u vrtićima, školama i ustanovama diljem Karlovačke županije i Hrvatske.

O karlovačkim psima vodičima nastajale su pjesme i slikovnice, od kojih su one o Zoli i Eriku nagrađene Poveljom UNICEF-a. Stoga u udruzi ponosno i s radošću pozdravljaju dolazak nove članice, Force, i vesele se budućim zajedničkim aktivnostima.

USKA također podsjeća kako se osobe s oštećenjem vida u kretanju koriste dugim bijelim štapom, psom vodičem ili uz podršku videće pratnje.

Nastavi čitati

U trendu