Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

U Saboru osnovani ‘Ambasadori mentalnog zdravlja’

Objavljeno

/

Na fotografiji je grupa ljudi koja stoji u prostoriji s državnim grbom i zastavama u pozadini. Ispred njih je dugi stol s mikrofonima. Ova postavka sugerira da se radi o službenom ili vladinom okruženju.
Foto: Hrvatski sabor

U Hrvatskom saboru je prošlog četvrtka na poticaj Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) u suradnji sa saborskim zastupnikom i liječnikom specijalistom psihijatrije Ivanom Ćelićem, službeno osnovana nadstranačka inicijativa ‘Ambasadori mentalnog zdravlja’

Nakon pozdravnih riječi predsjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renate Sabljar-Dračevac, predsjednik SUMEZ-a Tin Pongrac ukratko je predstavio rad ove krovne organizacije koja okuplja udruge diljem Hrvatske.

Pongrac je pritom istaknuo kako mentalno zdravlje nije samo odsutnost bolesti, nego i stanje dobrobiti u kojemu pojedinac ostvaruje svoje potencijale te se može nositi s uobičajenim životnim stresovima, raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.

Kao prioriteti javnog djelovanja novoosnovane inicijative istaknuti su: zagovaranje provedbe mjera iz Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. i izrada akcijskih planova, dodjela financijskih sredstava za pružanje podrške u zajednici, ulaganje u prevenciju te umrežavanje svih sektora i postojećih dionika.

–Potrebno je kontinuirano raditi na izjednačavanju važnosti mentalnog i fizičkog zdravlja, osvještavanju javnosti i smanjenju stigme te organizaciji tribina vezano za zdravstvene politike i programe pojedinih političkih stranaka, rečeno je na sastanku u Saboru.

Okupljene saborske zastupnice i zastupnici složili su se kako je nužno otvoreno razgovarati o mentalnom zdravlju, surađivati s pojedincima i udrugama u svojim lokalnim zajednicama kako bismo radili na što boljim preventivnim programima, dijagnostici, ranoj intervenciji i tretmanu psihičkih poremećaja.

Izvor: Hrvatski sabor

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Izbjegnite katastrofu na ljetovanju, pripazite na ove opasnosti

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja drži putovnicu i kartu za ukrcavanje dok stoji u zračnoj luci. Osoba nosi smeđu torbu preko ramena, a fokus je na ruci koja drži dokumente. U pozadini se nazire nekoliko sjedećih ljudi i prtljaga, što sugerira da je ovo čekaonica zračne luke. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje uobičajeni trenutak putovanja te naglašava osjećaj odlaska i anticipacije koji su česti među putnicima.
Foto: Pixabay

Iako je ljetovanje stvoreno za opuštanje i ne razmišljanje, postoji nekoliko stvari na koje bi trebalo obratiti pozornost i koje mogu biti opasne. Sastavili smo popis, zavirite

Ljetovanje je vrijeme opuštanja, avanture i zabave, ali važno je biti svjestan i potencijalnih opasnosti koje mogu narušiti vaše uživanje. Evo nekoliko ključnih opasnosti na koje trebate obratiti pažnju.

Prve na popisu opasnosti su opekline od sunca i toplotni udar. Dugotrajno izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može dovesti do sunčanih opeklina i ozbiljnijih problema poput toplotnog udara. Kako biste se zaštitili, koristite kreme sa visokim zaštitnim faktorom (SPF), nosite šešire i laganu, svijetlu odjeću te pijte dovoljno tekućine. Ako ne popijete dovoljno tekućine sljedeća na popisu opasnosti je dehidracija.

Ljetne vrućine mogu brzo dovesti do dehidracije, posebno ako se bavite fizičkim aktivnostima na suncu. Redovito pijte vodu, izbjegavajte prekomjerno konzumiranje alkohola i kofeina jer oni mogu povećati gubitak tekućine iz tijela.

Zatim dolazimo do nesreća na i u vodi. Plivanje, ronjenje i druge vodene aktivnosti donose mnogo zabave, ali i rizike. Uvijek plivajte u područjima koja su pod nadzorom spasioca, pridržavajte se sigurnosnih pravila i ne ulazite u vodu ako ste pod utjecajem alkohola.

Trovanje hranom je također lako moguće. Na ljetovanju često uživamo u različitim jelima, no visoke temperature mogu ubrzati kvarenje hrane, što povećava rizik od trovanja. Pazite gdje i što jedete, birajte provjerene restorane i uvijek provjerite svježinu hrane.

Boravak na otvorenom donosi razne alergije i ubode insekata. Komarci, ose i drugi insekti mogu biti ne samo iritantni, već i opasni jer prenose bolesti ili izazivaju alergijske reakcije. Koristite repelente, nosite odjeću koja pokriva veći dio tijela i izbjegavajte mjesta gdje se insekti skupljaju.

Ljetovanja su uvijek prilika za akcije ‘lijeva ruka, desni džep’ jer popularne turističke destinacije mogu privući i kriminalce. Pazite na svoje osobne stvari, izbjegavajte nošenje velike količine novca sa sobom, i koristite sefove u hotelima za pohranu vrijednih predmeta.

Pazite i na fizičke ozljede. Aktivnosti poput planinarenja, biciklizma i sportova na vodi mogu dovesti do ozljeda. Nosite odgovarajuću zaštitnu opremu, pratite upute i pridržavajte se sigurnosnih smjernica.

Kako biste smanjili rizike, dobro se pripremite za putovanje. Informirajte se o destinaciji, provjerite vremensku prognozu, pripremite osnovni pribor za prvu pomoć i uvijek imajte pri ruci kontakt brojeve hitnih službi.

Uz malo opreza i planiranja, možete izbjeći većinu potencijalnih opasnosti i maksimalno uživati u svom ljetovanju. Sigurnost je ključna za stvaranje lijepih i bezbrižnih uspomena.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Napadi panike mogu biti zastrašujući, ali zapravo nisu opasni

Objavljeno

/

Slika prikazuje osobu koja je u pamičnom strahu, djeluje da viče i rukama prekriva obraze.
Foto: Pixabay

Pojava napada panike zaista je neugodno iskustvo koje djeluje kao začarani krug. Napadaj panike je osjećaj iznenadne i intenzivne tjeskobe, a najčešće ima fizičke simptome, uključujući drhtavicu, osjećaj dezorijentacije, mučninu, ubrzane, nepravilne otkucaje srca, suha usta, nedostatak zraka, znojenje i vrtoglavicu

Napad panike je nagla, kraća pojava izrazite nelagode ili straha, praćena različitim somatskim ili spoznajnim simptomima.

Napad panike spada u anksiozne poremećaje te nije isto što i panični poremećaj koji predstavlja ozbiljniji problem. Za panični poremećaj su karakteristični ponavljanje napada panike te strah od budućih napada.

Napadi panike nisu rijetkost te godišnje pogađaju čak 10 posto stanovništva. Većina se oporavi bez liječenja, a samo kod nekih se razvije panični poremećaj.

Panični poremećaj je puno rjeđi i pogađa 2 do 3 posto stanovništva, najčešće se razvije kasno u adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi te zahvaća žene 2 do 3 puta češće nego muškarce.

Simptomi napadaja panike su iznenadna, intenzivna tjeskoba i strah, kucanje srca, osjećaj slabosti, vrtoglavice, znojenje, drhtanje ili trešnja, otežano disanje ili vrlo brzo disanje, trnci u prstima ili usnama, mučnina.

Ako vam se dogodi napad panike važno je da usporite i dišete. Većina ljudi zapravo zadržava dah kada se pojavi osjećaj anksioznosti, što vas može učiniti samo nervoznijima. U panici ćete se također osjećati kao da morate poduzeti nešto jako brzo kako biste se smirili, a u toj brzini ljudi često postupaju iracionalno i često naprave još veći problem.

Stoga, prije bilo kakvih odluka, duboko udahnite i usporite.

Vježbajte pravilno disanje svakog dana. Udahnite duboko kroz nos i zamislite da se cijelo tijelo napuni zrakom poput balona. Zatim polako izdahnite kroz usta dok ne osjetite da je sav zrak potpuno izašao iz tijela. Ponovite tu vježbu nekoliko puta i primjećujte promjene u brzini otkucaja srca i napetosti tijela.

Jednom kada naučite ovakav način disanja i usvojite ga kao automatizam, sjetit ćete se primijeniti ovu tehniku kada se napadaj zaista dogodi.

Pokušajte promijeniti misli. Kada netko doživi napad panike, mozak govori kako se nečega bojimo. Umjesto da mislima dozvolite da tako vrludaju, vi prekinite negativan niz i sebi govorite upravo suprotno. Sve leži u organizaciji misli. Ako ste uplašeni, ponavljajte u sebi da će proći i da niste u životnoj opasnosti.

U razdobljima kada doživljavate napadaje, od pomoći vam može biti vođenje dnevnika o iskustvima kroz koja prolazite. Stoga uvijek imajte pri ruci neku malu bilježnicu i olovku te zapisujte i bilježite što proživljavate i kako se osjećate tijekom napadaja.

Jednom kad vlastite misli, osjećaje i strahove stavite na papir, sljedeći put ćete točno znati što ćete osjetiti i bit ćete ‘spremni’ za napadaj. To će vam uvelike pomoći da ublažite njegovu silovitost.

Vrlo je važno da ne bježite od mjesta i situacija u kojima ste doživljavali napadaje. Polako i postupno se vraćajte na ta mjesta. Dajte si dovoljno vremena da potpuno prevladate strah.

Dakle, važno je ne bježati od straha, nego se suočiti s njim. A to je jedino moguće ako se neprestano stavljate u situacije u kojima ste napadaje doživjeli.

Što se češće budete vraćali na ta mjesta i među ljude te se izlagali ‘problematičnim’ situacijama, vaš će strah postajati sve manji i manji

Istraživanja su pokazala da u gotovo 80 posto slučajeva kod paničnih napadaja pomaže KBT ili kognitivno-bihevioralna terapija, a pozitivni rezultati vidljivi su još dugo nakon terapije.

Tijekom terapije dobit ćete i konkretne strategije kako što lakše izaći na kraj s napadajem panike dok se on događa.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Donosimo smjernice kako preživjeti vrućine

Objavljeno

/

Na slici je prikazan termometar na pozadini vedrog neba sa suncem. Termometar pokazuje visoku temperaturu koja se približava 40 stupnjeva Celzijusa, što ukazuje na vruć dan. Slika može sugerirati ekstremne vremenske uvjete, kao što su toplinski val ili visoke ljetne temperature. Na slici nema matematičkih ili zadaća za prepisivanje.
Foto: Pixabay

Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne učinke, a oni će se vjerojatno i povećati

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Evo na što morate posebno paziti.

Nastojte rashladiti tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.

Redovito pijte negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).

Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i pol čašu vode svakih 30 minuta.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i slično. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako možete, pripremite miješano svježe voće, tzv. ‘smoothie’ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10  sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Nipošto ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te ih odjenuti u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja

Nastavi čitati

U trendu