Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Mislim da kroz ovakve projekte možemo naučiti mnogo toga jedni od drugih, razvijati razumijevanje i empatiju, ovakvi nas projekti oplemenjuju, kaže Daniela Bilopavlović Bedenik

Poslušaj članak

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu upravo provodi projekt „MSU na dodir” kojim nastavlja svoje dosadašnje inkluzivne prakse.

Projekt, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, prilagodbom umjetničkih djela i razvojem inkluzivnih programa stvara prostor u kojem svi mogu istraživati i doživjeti suvremenu umjetnost. Ovo je posebno važno za osobe oštećena vida jer kroz ovaj projekt mogu „dodirom osjetiti umjetnost”.

Daniela Bilopavlović Bedenik, voditeljica projekta „MSU na dodir”, u razgovoru za In Portal ističe kako je u ovoj priči poseban naglasak stavljen na taktilno, zvučno i interaktivno iskustvo umjetnosti.

– Inkluzija je u posljednje vrijeme, kako bih rekla, postala jako popularna, ali ljudima još uvijek morate objašnjavati što je to istinska inkluzija – kaže Bilopavlović Bedenik.

– A inkluzija u ovom slučaju zapravo znači da je naš projekt otvoren svima, i osobama s invaliditetom i onima bez invaliditeta. Mi jesmo svjesni različitosti, ali i ovim projektom želimo poslati jasnu poruku – drugačiji a jednaki. Ovakvi, inkluzivni projekti u Muzeju suvremene umjetnosti prisutni su još od 2020. godine, kada smo osobe s intelektualnim teškoćama po prvi puta stavili u kontekst prilagodbe muzejskog sadržaja upravo njima. Paralelno s tim projektom, razvijao se i BEAM UP, program koji je uključivao osobe s oštećenjem vida.

U sklopu tog programa osnovali smo radnu skupinu koja je uključivala nekoliko slijepih i slabovidnih osoba koje su sudjelovale u osmišljavanju prilagodbe muzejskog sadržaja, ponajprije onog iz stalnog postava, posjetiteljima oštećena vida. Mislim da je upravo takva suradnja istinska inkluzija na djelu.

A pristupačnost muzejskog sadržaja gradimo i kroz edukaciju naših stručnjaka, koji kontinuirano usavršavaju konkretna znanja i vještine za osmišljavanje i provedbu inkluzivnih kulturnih programa – napominje Bilopavlović Bedenik.

Projekt „MSU na dodir” trajat će 24 mjeseca, a sastojat će se od dvanaest inkluzivnih radionica na kojima će sudjelovati 124 osobe iz ranjivih skupina. Premda ovakvi projekti nisu medijski eksponirani, našu sugovornicu pitamo može li i „MSU na dodir” na neki način dati svoj doprinos izgradnji društva jednakih mogućnosti.

– Može, i to jako puno. Mislim da kroz ovakve projekte možemo naučiti mnogo toga jedni od drugih, razvijati razumijevanje i empatiju, ovakvi nas projekti oplemenjuju – zaključuje Bilopavlović Bedenik.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Kako izgleda istraživati ta mjesta iz invalidskih kolica? Škrobot će govoriti o vlastitim iskustvima, preprekama u sredinama koje često nisu prilagođene osobama s invaliditetom i snalaženju tijekom putovanja

Poslušaj članak

Na bolivijskoj slanoj ravnici nebo se zrcali pod nogama. Među andskim vrhovima otkrivaju se kamene terase Machu Picchua, a na Uskršnjem otoku krajolikom dominiraju monumentalni kipovi moai.

Sve su to postaje četveromjesečnog putovanja Slavena Škrobota, „putnika bez koraka”, koji svoje južnoameričke priče donosi u Centar za kulturu Trešnjevka u četvrtak, 29. listopada 2026. u 19 sati.

Predavanje „Južnom Amerikom bez koraka” održava se u sklopu Putničke klase IP, čiji je urednik i voditelj književnik Ivica Prtenjača. Ulaz je slobodan.

Od hladne Ushuaije i nacionalnih parkova Patagonije, preko bujne Amazone, do Galapagosa – Škrobotova ruta povezuje krajolike koji izgledaju kao da pripadaju različitim svjetovima. Fotografije i priče s putovanja odvest će publiku među planine, otoke i slane ravnice, ali i približiti susrete i svakodnevne izazove koji su obilježili četiri mjeseca na putu.

Kako izgleda istraživati ta mjesta iz invalidskih kolica? Škrobot će govoriti o vlastitim iskustvima, preprekama u sredinama koje često nisu prilagođene osobama s invaliditetom i snalaženju tijekom putovanja. Upravo ta perspektiva daje njegovu putopisu posebnu vrijednost: uz odredišta, upoznajemo i stvarne okolnosti dolaska do njih.

Putnička klasa IP poziva sve ljubitelje putovanja na večer fotografija, osobnih priča i razgovora o Južnoj Americi iz perspektive Slavena Škrobota.

Program Putnička klasa IP organizira Centar za kulturu Trešnjevka uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Tiflološki muzej okuplja stručnjake koji će govoriti o prilagodbi kulturnih sadržaja i ravnopravnom sudjelovanju osoba s invaliditetom i drugih podzastupljenih skupina

Poslušaj članak

U zagrebačkom Tiflološkom muzeju danas, 22. listopada, počinje treća međunarodna konferencija „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u baštinskim ustanovama“. Dvodnevni skup, koji se održava u Draškovićevoj 80, na drugom katu, posvećen je otvaranju muzeja i drugih baštinskih ustanova osobama kojima je sudjelovanje u kulturnom životu otežano ili nedovoljno omogućeno.

U središtu konferencije su potrebe osoba s invaliditetom i drugih ranjivih i podzastupljenih skupina te načini na koje kulturne ustanove mogu prilagoditi svoje prostore, sadržaje i komunikaciju. Organizatori žele potaknuti i dodatnu edukaciju kulturnih djelatnika kako bi u svakodnevnom radu mogli bolje odgovoriti na različite potrebe posjetitelja.

Program je podijeljen u četiri tematska područja: pristupačnost kulturne baštine ranjivim skupinama, raznolikost i uključivost posjetitelja, obrazovna i komunikacijska uloga muzeja te razvoj publike u kulturi. Konferencija je namijenjena kustosima, muzejskim pedagozima i drugim djelatnicima u kulturi, kao i stručnjacima koji rade s podzastupljenim skupinama.

Prema objavljenoj knjižici sažetaka, program obuhvaća 37 usmenih i četiri posterska izlaganja. Otvorenje je predviđeno u 9.30 sati, nakon čega Željka Bosnar Salihagić održava uvodno izlaganje „Pristupačnost kao kontinuirani proces: od analize do provedbe“. Naglasak je na sustavnom prepoznavanju prepreka, planiranju prilagodbi i uključivanju iskustava samih korisnika.

Među najavljenim temama prvoga dana su inkluzivnost u kulturi iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, o kojoj govori Tea Rubeša, te pristupačnost hrvatskih muzeja, koju obrađuje Tea Rihtar Jurić. Predstavit će se i iskustva Narodne galerije u Ljubljani u radu s djecom s intelektualnim teškoćama i autizmom, kao i primjeri prilagodbe umjetničkih sadržaja učenicima s cerebralnim oštećenjem vida.

Drugi dan donosi teme obrazovanja, komunikacije i razvoja publike. Među njima je pilot-projekt slijepog vodiča kroz stalni postav Tiflološkog muzeja, koji predstavlja Nina Sivec. Program uključuje i iskustva rada sa starijim osobama te razmatranje uloge migranata u oblikovanju muzejskih sadržaja.

Konferencija polazi od potrebe da baštinske ustanove preispituju način na koji djeluju u svojim zajednicama. Uz očuvanje i predstavljanje baštine, njihova je zadaća omogućiti učenje, susrete i sudjelovanje ljudima različitih iskustava i mogućnosti. Zato prilagodba kulturnih sadržaja i osposobljavanje djelatnika trebaju biti dio redovitog rada ustanova.

Razmjenom stručnih znanja i praktičnih iskustava organizatori žele potaknuti promjene koje će muzejima pomoći da postanu otvorenija mjesta susreta i suradnje. Za osobe s invaliditetom to znači više mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu i sadržaje oblikovane uz razumijevanje njihovih potreba.

Nakon konferencije planirana je objava zbornika radova tijekom 2027. godine, a program i knjižica sažetaka dostupni su na mrežnim stranicama Tiflološkog muzeja.