Connect with us

Kultura

MSU NA DODIR Umjetnost dostupna svima

Objavljeno

/

Žena u crnoj odjeći pokazuje na informativni pano projekta „MSU na dodir“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Foto: In Portal

Mislim da kroz ovakve projekte možemo naučiti mnogo toga jedni od drugih, razvijati razumijevanje i empatiju, ovakvi nas projekti oplemenjuju, kaže Daniela Bilopavlović Bedenik

Poslušaj članak

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu upravo provodi projekt „MSU na dodir” kojim nastavlja svoje dosadašnje inkluzivne prakse.

Projekt, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, prilagodbom umjetničkih djela i razvojem inkluzivnih programa stvara prostor u kojem svi mogu istraživati i doživjeti suvremenu umjetnost. Ovo je posebno važno za osobe oštećena vida jer kroz ovaj projekt mogu „dodirom osjetiti umjetnost”.

Daniela Bilopavlović Bedenik, voditeljica projekta „MSU na dodir”, u razgovoru za In Portal ističe kako je u ovoj priči poseban naglasak stavljen na taktilno, zvučno i interaktivno iskustvo umjetnosti.

– Inkluzija je u posljednje vrijeme, kako bih rekla, postala jako popularna, ali ljudima još uvijek morate objašnjavati što je to istinska inkluzija – kaže Bilopavlović Bedenik.

– A inkluzija u ovom slučaju zapravo znači da je naš projekt otvoren svima, i osobama s invaliditetom i onima bez invaliditeta. Mi jesmo svjesni različitosti, ali i ovim projektom želimo poslati jasnu poruku – drugačiji a jednaki. Ovakvi, inkluzivni projekti u Muzeju suvremene umjetnosti prisutni su još od 2020. godine, kada smo osobe s intelektualnim teškoćama po prvi puta stavili u kontekst prilagodbe muzejskog sadržaja upravo njima. Paralelno s tim projektom, razvijao se i BEAM UP, program koji je uključivao osobe s oštećenjem vida.

U sklopu tog programa osnovali smo radnu skupinu koja je uključivala nekoliko slijepih i slabovidnih osoba koje su sudjelovale u osmišljavanju prilagodbe muzejskog sadržaja, ponajprije onog iz stalnog postava, posjetiteljima oštećena vida. Mislim da je upravo takva suradnja istinska inkluzija na djelu.

A pristupačnost muzejskog sadržaja gradimo i kroz edukaciju naših stručnjaka, koji kontinuirano usavršavaju konkretna znanja i vještine za osmišljavanje i provedbu inkluzivnih kulturnih programa – napominje Bilopavlović Bedenik.

Projekt „MSU na dodir” trajat će 24 mjeseca, a sastojat će se od dvanaest inkluzivnih radionica na kojima će sudjelovati 124 osobe iz ranjivih skupina. Premda ovakvi projekti nisu medijski eksponirani, našu sugovornicu pitamo može li i „MSU na dodir” na neki način dati svoj doprinos izgradnji društva jednakih mogućnosti.

– Može, i to jako puno. Mislim da kroz ovakve projekte možemo naučiti mnogo toga jedni od drugih, razvijati razumijevanje i empatiju, ovakvi nas projekti oplemenjuju – zaključuje Bilopavlović Bedenik.

Kultura

SLAVEN ŠKROBOT Južnoamerička pustolovina u kolicima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac u invalidskim kolicima promatra otočiće i more s drvenog vidikovca.
Foto: Laura Huzjak

Kako izgleda istraživati ta mjesta iz invalidskih kolica? Škrobot će govoriti o vlastitim iskustvima, preprekama u sredinama koje često nisu prilagođene osobama s invaliditetom i snalaženju tijekom putovanja

Poslušaj članak

Na bolivijskoj slanoj ravnici nebo se zrcali pod nogama. Među andskim vrhovima otkrivaju se kamene terase Machu Picchua, a na Uskršnjem otoku krajolikom dominiraju monumentalni kipovi moai.

Sve su to postaje četveromjesečnog putovanja Slavena Škrobota, „putnika bez koraka”, koji svoje južnoameričke priče donosi u Centar za kulturu Trešnjevka u četvrtak, 29. listopada 2026. u 19 sati.

Predavanje „Južnom Amerikom bez koraka” održava se u sklopu Putničke klase IP, čiji je urednik i voditelj književnik Ivica Prtenjača. Ulaz je slobodan.

Od hladne Ushuaije i nacionalnih parkova Patagonije, preko bujne Amazone, do Galapagosa – Škrobotova ruta povezuje krajolike koji izgledaju kao da pripadaju različitim svjetovima. Fotografije i priče s putovanja odvest će publiku među planine, otoke i slane ravnice, ali i približiti susrete i svakodnevne izazove koji su obilježili četiri mjeseca na putu.

Kako izgleda istraživati ta mjesta iz invalidskih kolica? Škrobot će govoriti o vlastitim iskustvima, preprekama u sredinama koje često nisu prilagođene osobama s invaliditetom i snalaženju tijekom putovanja. Upravo ta perspektiva daje njegovu putopisu posebnu vrijednost: uz odredišta, upoznajemo i stvarne okolnosti dolaska do njih.

Putnička klasa IP poziva sve ljubitelje putovanja na večer fotografija, osobnih priča i razgovora o Južnoj Americi iz perspektive Slavena Škrobota.

Program Putnička klasa IP organizira Centar za kulturu Trešnjevka uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.

Nastavite čitati

Kultura

KULTURA RAZLIČITOSTI Kako muzeje učiniti pristupačnijima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Najavni vizual međunarodne konferencije „Kultura različitosti“ o podzastupljenim i ranjivim skupinama u baštinskim ustanovama.
Foto: Tiflološki muzej

Tiflološki muzej okuplja stručnjake koji će govoriti o prilagodbi kulturnih sadržaja i ravnopravnom sudjelovanju osoba s invaliditetom i drugih podzastupljenih skupina

Poslušaj članak

U zagrebačkom Tiflološkom muzeju danas, 22. listopada, počinje treća međunarodna konferencija „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u baštinskim ustanovama“. Dvodnevni skup, koji se održava u Draškovićevoj 80, na drugom katu, posvećen je otvaranju muzeja i drugih baštinskih ustanova osobama kojima je sudjelovanje u kulturnom životu otežano ili nedovoljno omogućeno.

U središtu konferencije su potrebe osoba s invaliditetom i drugih ranjivih i podzastupljenih skupina te načini na koje kulturne ustanove mogu prilagoditi svoje prostore, sadržaje i komunikaciju. Organizatori žele potaknuti i dodatnu edukaciju kulturnih djelatnika kako bi u svakodnevnom radu mogli bolje odgovoriti na različite potrebe posjetitelja.

Program je podijeljen u četiri tematska područja: pristupačnost kulturne baštine ranjivim skupinama, raznolikost i uključivost posjetitelja, obrazovna i komunikacijska uloga muzeja te razvoj publike u kulturi. Konferencija je namijenjena kustosima, muzejskim pedagozima i drugim djelatnicima u kulturi, kao i stručnjacima koji rade s podzastupljenim skupinama.

Prema objavljenoj knjižici sažetaka, program obuhvaća 37 usmenih i četiri posterska izlaganja. Otvorenje je predviđeno u 9.30 sati, nakon čega Željka Bosnar Salihagić održava uvodno izlaganje „Pristupačnost kao kontinuirani proces: od analize do provedbe“. Naglasak je na sustavnom prepoznavanju prepreka, planiranju prilagodbi i uključivanju iskustava samih korisnika.

Među najavljenim temama prvoga dana su inkluzivnost u kulturi iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, o kojoj govori Tea Rubeša, te pristupačnost hrvatskih muzeja, koju obrađuje Tea Rihtar Jurić. Predstavit će se i iskustva Narodne galerije u Ljubljani u radu s djecom s intelektualnim teškoćama i autizmom, kao i primjeri prilagodbe umjetničkih sadržaja učenicima s cerebralnim oštećenjem vida.

Drugi dan donosi teme obrazovanja, komunikacije i razvoja publike. Među njima je pilot-projekt slijepog vodiča kroz stalni postav Tiflološkog muzeja, koji predstavlja Nina Sivec. Program uključuje i iskustva rada sa starijim osobama te razmatranje uloge migranata u oblikovanju muzejskih sadržaja.

Konferencija polazi od potrebe da baštinske ustanove preispituju način na koji djeluju u svojim zajednicama. Uz očuvanje i predstavljanje baštine, njihova je zadaća omogućiti učenje, susrete i sudjelovanje ljudima različitih iskustava i mogućnosti. Zato prilagodba kulturnih sadržaja i osposobljavanje djelatnika trebaju biti dio redovitog rada ustanova.

Razmjenom stručnih znanja i praktičnih iskustava organizatori žele potaknuti promjene koje će muzejima pomoći da postanu otvorenija mjesta susreta i suradnje. Za osobe s invaliditetom to znači više mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu i sadržaje oblikovane uz razumijevanje njihovih potreba.

Nakon konferencije planirana je objava zbornika radova tijekom 2027. godine, a program i knjižica sažetaka dostupni su na mrežnim stranicama Tiflološkog muzeja.

Nastavite čitati

Kultura

SMOTRA FOLKLORA Moreška i kumpanije stižu u Zagreb

Objavljeno

/

Napisao/la:

Folklorni plesači u raskošnim crvenim i crnim kostimima nastupaju ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Foto: Međunarodna smotra folklora

„Moreška” i „kumpanije” očuvane su u starim naseljima otoka Korčule te su upisane u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske

Poslušaj članak

U sklopu nastavka ovogodišnje jubilarne, šezdesete Međunarodne smotre folklora Zagreb koja je održana u srpnju, u Zagrebu će 23. i 24. listopada biti održane izvedbe čuvenih korčulanskih plesova s mačevima – „moreške” i „kumpanije”.

Ples „moreška” očuvan je u gradu Korčuli, a izvodi ga KUD Moreška uz pratnju limene glazbe prikazujući boj vojske oko djevojke bule. „Kumpanija” je pak organizirana skupina muškaraca koji plešu s mačevima pokazujući uvježbanost i spremnost na obranu, a u Zagreb stižu članovi Viteškoga udruženja „Kumpanjija” iz Blata.

Oba društva sudjelovala su na prvoj Smotri folklora 1966. godine. Nakon 60 godina, svoje nastupe održat će 23. i 24. listopada u središtu Zagreba – na trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu. Nastupi će u petak 23. listopada biti održani u 19 sati i to na trgu bana Jelačića, a u subotu, 24. listopada u 11 sati na Cvjetnom trgu.

„Kumpanije” otoka Korčule i dramski boj dviju vojski s mačevima – „moreška” iz grada Korčule, čine taj otok jedinstvenim u svijetu po tim bojnim, viteškim igrama s mačevima. Nastupi za cilj imaju omogućiti svim građanima Zagreba pristup ovim simbolima lokalnoga – blatskog i korčulanskoga otočnog identiteta koji je važan i u nacionalnom smislu.

„Moreška” i „kumpanije” očuvane su u starim naseljima otoka Korčule te su upisane u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nedjeljive su od identiteta stanovnika grada i svih naselja na otoku Korčuli koja ih baštine dugi niz stoljeća. „Moreška”, kao živa slika grada Korčule i „kumpanije”, povijesne zaštitnice starih otočkih naselja, omogućuju specifičan pogled iz sadašnjosti u prošlost kroz vještinu plesnih pokreta s mačevima.

„Moreška” – bojni ples s mačevima, kroz stoljeća svog postojanja mijenjala se te potpuno suživjela s identitetom grada Korčule. U dramskom dijelu prikazuje tipičnu borbu za djevojku kroz sukob dviju vojski (bijele Osmana i crne Mora), oko djevojke – „bule”, dok sukob civilizacija ostaje u pozadini. Izvodi se uz glazbenu pratnju koju je 1937. skladao Krsto Odak, a strukturirana je u osam zasebnih koreografskih dijelova. Po uvodnoj plesnoj figuri „sfida” (izazov) slijedi sedam različitih mačevalačkih figura, „kolapa”. U gradu Korčuli naraštajima se prenosi više od 400 godina.

„Kumpanija” je organizirana skupina muškaraca koji plešu s mačevima pokazujući uvježbanost i spremnost na obranu. Očuvana je u starim naseljima otoka Korčule – Žrnovu, Pupnatu, Čari, Smokvici, Blatu te Veloj Luci. Prema predaji ples „kumpanija” je reminiscencija na borbe korčulanskih četa – „kumpanija” protiv gusara koji su u prošlosti napadali otok. Pripadaju skupini lančanih plesova s mačevima u kojima je mačevanje sporedno ili ga uopće nema, a naglasak je na povezanosti plesača tako da svaki plesač drži vršak mača onoga ispred ili iza sebe. Povezani plesači tvore lanac u kojem se izmjenjuju različite plesne figure, zapliću se i raspliću na najrazličitije načine.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu