Poveži se s nama

Vijesti

IZA BROJEVA Dan žena i rodni jaz u plaćama

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje grafikone koji ilustriraju razlike u plaćama između muškaraca i žena prema dobi i djelatnostima, te mapu koja pokazuje postotak razlike u plaćama između spolova po regijama. Na gornjem lijevom dijelu nalazi se stupčasti grafikon pod nazivom “Razlike u plaćama prema dobi”, koji pokazuje da muškarci općenito zarađuju više od žena u svim dobnoj skupini. Na gornjem desnom dijelu je još jedan stupčasti grafikon pod nazivom “Razlike u plaćama prema djelatnosti”, koji ukazuje na to da muškarci zarađuju više u gotovo svakom navedenom sektoru. Ispod ovih grafikona nalazi se karta zemlje podijeljena na regije, s postotkom razlike u plaćama između spolova u svakom području. Naslov iznad karte glasi “Razlika u plaćama muškaraca i žena”. Na oba grafikona i karti, zelena boja predstavlja žene, a crvena muškarce.
Foto: MojPosao

Radnice u Hrvatskoj i dalje potplaćene, rodni jaz u plaćama najizraženiji u sektoru prodaje

Dok se svijet priprema za obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena, prigodno je na trenutak zastati i razmotriti trenutačnu situaciju u pogledu plaća muškaraca i žena. Naime, jedan od ključnih elemenata borbe za ravnopravnost spolova jest osigurati jednakost plaća za jednak rad, međutim, istraživanja i dalje otkrivaju duboke disparitete u primanjima između muškaraca i žena.

U tom kontekstu, MojPosao već duži niz godina istražuje prosječna primanja muškaraca i žena u Hrvatskoj, analizirajući ih po industrijama, zanimanjima, dobi, stupnju obrazovanja i drugim relevantnim čimbenicima.


Jaz u plaćama najizraženiji u dobi od 45 do 54 godine

Prema podacima servisa MojaPlaća, žene i dalje imaju prosječno 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1079 eura.

Analizirajući razlike u plaćama po radnim pozicijama, uočavamo da je razlika značajno manja kada se usporede žene i muškarci koji obavljaju iste poslove. Ipak, čak i u takvim slučajevima, razlika je prisutna i iznosi oko 9%.

Istraživanje također pokazuje da su najmanje razlike u plaćama prisutne među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva. Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u periodu kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo.

Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena primjećujemo u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27% više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava.

Na primjer, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11% manje od muškaraca, među onima s 3 do 5 godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18% među zaposlenicima s više od šest godina iskustva.

Osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama.

Najveće razlike su primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Najmanje razlike prisutne u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji

Privatne tvrtke pokazuju veće razlike u plaćama po spolovima u usporedbi s državnim tvrtkama. Na primjer, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19% manje od muškaraca, dok su u domaćim kompanijama te razlike nešto manje i iznose 15%. U državnim tvrtkama žene su plaćene 13% manje, dok najmanju razliku po spolu bilježi javna i lokalna samouprava (-8%).

Analizirajući razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena pronalazimo u sektoru prodaje (-20%) i administrativnih djelatnosti (-19%). S druge strane, najmanje razlike primjećujemo u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada (-5%), te u umjetnosti, zabavi i sportu (-6%).

Kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko 9% manje od muškaraca.

Gledajući po radnoj poziciji, najveća razliku u plaćama po spolu prisutna je na sljedećim pozicijama: Agent u prometu nekretninama (žene su u prosjeku 33% manje plaćene), Business Development Manager (-29%), Rukovoditelj osiguranja kvalitete (-29%), Voditelj digitalnog marketinga (-29%) te .NET programer (-29%).

S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene na poslovima Kemijski laboratorijski tehničar (žene su 17% više plaćene nego muškarci), CSR specijalista (+12%), Pravni savjetnik (+12%), Project planner (+7%) te Poslovni tajnik (+7%).

Diskriminacija, manjak transparentnosti, porodiljni dopust i drugi uzroci


Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik.

Različite preferencije posla mogu utjecati na ove razlike. Žene su često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.

Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene su često obiteljski orijentirane i češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu. Porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene.

Također, rodnim stereotipima i dalje se pridaje značaj u mnogim regijama. Žene često nisu poticane da ozbiljno razmišljaju o svojoj karijeri i suočavaju se s očekivanjima koja ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama.

Tu je i pitanje nedostatka transparentnosti u plaćama što može omogućiti diskriminaciju na temelju spola i otežati identifikaciju rodnog jaza u plaćama. Pored toga, povijesne etikete često rezultiraju manjom samouvjerenošću žena na tržištu rada, što može otežati njihove pregovore o plaćama i prilikom zapošljavanja i prilikom traženja povišice.

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Održan Sajam poslova u turizmu i sezoni – Sezonac.hr

Objavljeno

/

Ova stilizirana slika prikazuje kuhara okruženog raznim sastojcima i kuhinjskim alatima, prikazujući fazu pripreme u kulinarskom okruženju.
Foto: Pixabay

Turistička sezona se bliži, a to znači da raste interes radnika iz Hrvatske i regije za sezonske poslove

Ulazak u veljaču za turistički i ugostiteljski sektor znači samo jedno – intenzivnu potragu za radnom snagom za nadolazeću sezonu. U tom kontekstu, Sezonac.hr, najveći i najposjećeniji online sajam poslova u turizmu i sezoni, iznova je povezao tisuće kandidata u potrazi za poslom s poslodavcima kojima su potrebni kvalitetni zaposlenici.

Ovogodišnji sajam, u organizaciji Alma Career Croatia, međunarodne tvrtke poznate po brendu MojPosao, održan je od 28. siječnja do 6. veljače.

Više od 150 oglasa i prilike za stalno zaposlenje

Na sajmu je sudjelovalo 26 uglednih poslodavaca, među kojima su se istaknuli vodeći trgovački lanci, hotelske kuće i ugostiteljski objekti. Tijekom trajanja sajma, posjetitelji su imali priliku birati između više od 150 otvorenih natječaja za posao, od kojih su mnogi bili vezani uz sezonske poslove u turizmu, dok je značajan broj oglasa nudio i mogućnost stalnog zaposlenja nakon završetka ljetne sezone.

Sve veći interes za sezonske poslove

Sajam je i ove godine ostvario izvanredan odaziv, s više od 170.000 posjeta i više od 800.000 pregleda stranica. Također, zabilježeno je više od 9500 prijava kandidata na oglašena radna mjesta, što predstavlja rast od približno 20% u odnosu na prethodnu godinu i ukazuje na sve veći interes kandidata za sezonske poslove.

Osim domaćih radnika, Sezonac.hr je privukao i veliki broj posloprimaca iz regije, pri čemu su najaktivniji bili kandidati iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Njemačke.

Najtraženija zanimanja u turizmu

Analiza objavljenih oglasa pokazala je da su najtraženiji sezonski radnici u Hrvatskoj kuhari, pomoćni kuhari, konobari, prodavači, sobari/sobarice, čistači/čistačice te recepcionari. Istovremeno, upravo su ti poslovi izazvali i najveći interes kod kandidata, potvrđujući trend stabilne potražnje u turističkom sektoru.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

Krenuo projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa ljudi koja stoji ispred crvenog plakata s natpisom "Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!" te logotipom "Hrvatski Caritas". Na plakatu su također slike kuna. Ispred grupe nalazi se prozirni pult s nekoliko mikrofona različitih medijskih kuća. Na zidu lijevo od plakata nalazi se križ. Fotografija je vjerojatno snimljena tijekom konferencije za novinare ili nekog službenog događaja povezanog s Hrvatskim Caritasom.
Foto: Hrvatski Caritas

Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima

Hrvatski Caritas pokrenuo je humanitarni projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’ s ciljem prikupljanja kovanica kuna i lipa, koje nakon 31. prosinca 2025. postaju bezvrijedne. Prikupljeni novac bit će pretvoren u eure i kroz program ‘Za 1000 radosti’ usmjeren obiteljima i pojedincima u potrebi.

Na konferenciji za medije održanoj 5. veljače 2025. godine projekt su predstavili predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš, ministar rada Marin Piletić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Mons. Radoš naglasio je kako Caritas crpi inspiraciju iz Evanđelja, stavljajući male i zaboravljene ljude u središte svojeg djelovanja.

– U ime Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva došao sam podržati još jednu hvalevrijednu akciju Hrvatskog Caritasa, jednog od najpouzdanijih partnera Vlade RH u pružanju socijalnih usluga – rekao je ministar Piletić.

Naglasio je kako kuna, imajući još uvijek onu materijalnu vrijednost, ovim projektom može dobiti i dodatnu vrijednost, kojom će donijeti veselje i pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Istaknuo je i kako je uspješnom suradnjom Ministarstva i Hrvatskog Caritasa ugovoreno 19 pružatelja usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za više od 500 korisnika, te da je Caritas jedna od ustanova koja se odazvala pozivu Vlade u programu Zaželi, kojim su za starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom osigurane usluge podrške i skrbi.

Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima. Projekt traje cijelu 2025. godinu, a cilj je razviti solidarnost i zajedništvo u društvu te pružiti konkretnu pomoć onima koji se bore s bolešću, nezaposlenošću i siromaštvom.

Ne dopustimo da neiskorištene kune propadnu – darujmo ih za one kojima su najpotrebnije.

Nastavi čitati

Vijesti

Više od 900 korisnika ustanova prelazi u zajednicu do 2027. godine

Objavljeno

/

Na slici su prikazane dvije osobe u invalidskim kolicima. Osobe su obučene u tamnu odjeću i nalaze se u unutarnjem prostoru, vjerojatno u uredu ili radnom okruženju. U pozadini se vidi radni stol s računalom i osoba koja radi. Pod je drveni, a prostor izgleda moderno i uredno. Invalidska kolica su različitih modela, a jedno od njih ima ukrase na bočnoj strani kotača.
Foto: Pexels

Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb, izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić

Poslušaj članak

Više od 900 djece, mladih i osoba s invaliditetom trebalo bi do 2027. godine napustiti institucije i započeti život u zajednici uz odgovarajuću podršku, izvijestilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U okviru inicijative za poboljšanje kvalitete života ranjivih skupina, Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom predstavilo rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći usmjerenog na deinstitucionalizaciju. U procesu transformacije i deinstitucionalizacije sudjelovalo je ukupno 38 ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj, a provedba ovog procesa financirat će se sredstvima Europske unije.

Cilj je do 2027. godine razviti mrežu socijalnih usluga u zajednici prilagođenu potrebama korisnika i njihovih obitelji, čime bi im se osigurala kvalitetnija skrb i veća društvena uključenost. Očekuje se značajno povećanje dostupnosti izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, uključujući organizirano stanovanje, dnevne boravke, psihosocijalnu podršku, osobnu asistenciju i ranu razvojnu podršku. Također, planira se unaprijediti pristup programima odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju te osigurati socijalno mentorstvo i inovativne usluge poput odmora od skrbi, peer podrške i podrške pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U sklopu ovog procesa, trebalo bi se osigurati više od 200 novih stambenih jedinica za organizirano stanovanje, a uspostavit će se i informatički sustav za praćenje deinstitucionalizacije. Ovaj sustav će objediniti podatke iz različitih izvora, omogućujući preciznije planiranje i prilagodbu socijalnih politika temeljenih na stvarnim potrebama korisnika.

– Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb – izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić.

Planirane aktivnosti financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+), iz kojih je za deinstitucionalizaciju u programskom razdoblju 2021.-2027. osigurano više od 150 milijuna eura.

Nastavi čitati

U trendu