Nova studija izraelskih znanstvenika pokazala je da onečišćenje zraka, posebno ono koje uzrokuju ispušni plinovi automobila i koje stvaraju velike tvornice, može utjecati na znatan porast stope autizma među djecom, a tomu pridonosi i majčina izloženost zagađenju u vrijeme trudnoće

– Posebno je zabrinjavajuće otkriće da manje čestice, posebice fine čestice – PM2,5 kao i dušikov oksid, koji nastaju za vrijeme izgaranja goriva, uspijevaju putem majčinog organizma doći do posteljice u trudnoći i utjecati na razvoj mozga fetusa – tvrde znanstvenici čiji je rad na tu temu u studenome objavljen u medicinskom časopisu Brain Medicine.

Izloženost trudnica zagađenom zraku negativno utječe na imunosni sustav majke, a u posebnoj su opasnosti trudnice i djeca u regijama s iznimno velikim onečišćenjem zraka, kažu znanstvenici te pozivaju na poduzimanje odgovarajućih mjera koje će trudnice zaštititi od ove opasnosti. 

– Različite vrste neuroloških poremećaja, među kojima je i poremećaj iz autističnog spektra, mogu se povezati s ovim faktorom zagađenja okoliša – rekao je glavni autor studije, Haitham Amal s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

– Čini se da je vrijeme izlaganja dušikovom oksidu ključno, jer izloženost spomenutim zagađivačima u trudnoći i u ranom postnatalnom razvoju djeteta predstavlja znatan rizik za razvoj autističnih poremećaja (ASD) s obzirom na to da se radi o ključnom dijelu neurorazvojnog procesa – pojasnio je Amal, dodavši da pojedinci s genetskom predispozicijom za ASD mogu biti još osjetljiviji na štetne učinke izlaganja dušikovu oksidu.

Studijom su obuhvaćeni i ostali zagađivači zraka za koje je utvrđeno da povećavaju rizik od mogućeg razvoja autizma.

Autori studije upozoravaju da je jedan od njih i benzen koji se nalazi u ispušnim plinovima vozila, nastaje kao nusprodukt industrijskih procesa, a ima ga i u duhanskom dimu.

Istraživanja čiji su rezultati objavljeni prošle godine ukazuju na povezanost onečišćenja zraka i osjetljivosti novorođenčadi kada je posrijedi razvoj astme, cerebralne paralize i problema s mentalnim zdravljem kasnije u životu, dok se onečišćenje zraka u tom razdoblju povezuje i s porastom učestalosti bakterija otpornih na antibiotike.

Izvor: Hina/Marijana Hajdić Gospočić

Dobro mentalno zdravlje u dobi od 11 godina smanjuje rizik od pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine u dobi od 17 godina, pokazuje istraživanje, objavila je njemačka agencija dpa

Studija koju su na 8000 mladih osoba proveli istraživači sa Sveučilišta u Liverpoolu i Sveučilišta Maynooth objavljena je u časopisu Obesity.

Analizirani su podaci dobiveni od 4556 11-godišnjaka i 3791 14-godišnjaka za koje se smatra da su pretili ili da imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a onda ih se ponovo promatralo kad su napunili 17 godina. 

Njihovo psihološko stanje je evaluirano pitanjima na koja su odgovarali ponaosob ili njihovi skrbnici, a odnosila su se na samopoštovanje, sreću, simptome depresije, društvenu potporu, zadovoljstvo izgledom i zlostavljanje na internetu.

Istraživanje je ustanovilo da je bolje mentalno zdravlje i dobro psihosocijalno stanje u dobi od 11 godina, ali ne i 14, povezano s prestankom pretilosti do 17. godine.

Među pretilima u dobi od 11 i 14 godina, oko 12 posto 11-godišnjaka i četiri posto 14-godišnjaka imalo je normalnu tjelesnu težinu u dobi od 17 godina.

– Ova studija prva pokazuje kako dobro psihološko stanje, naročito u dobi od 11 godina, igra važnu ulogu u objašnjavanju zašto neka djeca prijeđu u zdravu tjelesnu težinu, a druga ostanu pretila do 17. godine – rekao je Gusti Ngurah Edi Putra sa Sveučilišta u Liverpoolu.

– Premda je potreban daljnji rad kako bi se razumjelo zašto je rana adolescencija ključna točka, znamo da je to vrijeme u djetetovom životu kada možda doživljava promjene, poput prelaska u srednju školu (…) Integracija psihološke potpore u trenutno liječenje i prevenciju pretilosti, osobito tijekom (tog) osjetljivog razdoblja bi moglo biti važno – naglasio je. 

Profesor Eric Robinson iz iste ustanove je dodao da ‘već neko vrijeme znamo da pretilost i prekomjerna tjelesna težina predstavljaju psihološki problem, a ova nova otkrića se poklapaju s drugim dokazima koji upućuju na to da kao društvo moramo obavljati bolji posao kada je riječ o podršci za ljude s pretilošću ako želimo postići ozbiljan napredak u smanjenju pretilosti’.

Izvor: Hina/Benjamin Mihoci

Dvodnevna konferencija ‘Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj’, koja je počela u utorak u Zagrebu predstavljanjem vodećih znanstvenica iz dviju zemalja, utvrdila je da je formalna zastupljenost žena u znanosti u Hrvatskoj veća nego na globalnoj razini, ali da ona opada na upravnim pozicijama

Konferencija čiji je poticatelj i vodeći organizator akademik Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, uz Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Institut Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu i Fakultet biotehnolgije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, prvog dana se održava u Zagrebu, a drugog u Rijeci.

Prodekanica PMF-a Marijana Đaković kazala je da su na PMF-u iznimno ponosni na činjenicu da se razlike na PMF-u temelje isključivo na izvrsnosti i znanstvenim zaslugama, te da su postigli gotovo idealan rodni paritet s 46 posto udjelom žena.

Nažalost, postizanje takve pravedne zastupljenosti nije prevladavajuće među sveučilištima diljem svijeta, kazala je i navela da je Sveučilište Harvard imenovalo svoju prvu predsjednicu 2018. godine, a Sveučilište u Zagrebu prvu dekanicu 2002., a PMF već 1997. godine.

Unatoč suočavanju s brojnim nejednakostima kroz stoljeća, žene su igrale ključnu ulogu u oblikovanju znanosti i društva. Aktivno su pridonosile velikim otkrićima, velikim projektima i postigle značajna postignuća, ali često bez odgovarajućih zasluga, kazala je.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith također je istaknuo veliku zastupljenost žena na Institutu. Oko 60 posto mladih znanstvenika su žene, što se nažalost svodi na oko 50 posto na višim pozicijama, pa na oko 40 posto šefova zavoda, kazao je.

Iako je situacija u ovoj zemlji i na vodećim znanstvenim institucijama bolja nego u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi, još uvijek ima puno za učiniti na poticanju i uključivanju žena na vodeće uloge, zaključio je.

Među znanstvenicima s doktoratom žene čine 49,5 posto

Ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić kazala je da udio žena među znanstvenicima s doktoratom u Hrvatskoj iznosi 49,5 posto, postotak žena u javnim visokim učilištima 51 posto, a u javnim znanstvenim institutima 57 posto.

Također, u prošloj akademskoj godini dodijeljeno je ukupno 186 stipendija studenticama STEM nastavnih programa u odnosu na 69 stipendija za studente, kazala je Dijana Mandić.

Sanja Musić Milanović, kazala je da nije dovoljna samo izvrsnost u znanosti i obrazovanju, nego i rad na podizanju svijesti.

Ključno da svi sudjelujemo u procesu stvaranja okruženja koja se temelje na načelu ravnopravnost, kazala je i navela primjer Europske agencije za sigurnost hrane koja je imala podzastupljenost žena, a koju je podigla na 48 posto žena u svim znanstvenim panelima.

Kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Jessica Blitt pozdravila je sudionike i zauzela se za povećanje raznolikost okupljanjem istraživača iz različitih dijelova svijeta, kao i osiguravanjem da se ženski glasovi, vodstvo i stručnost prepoznaju, promiču i da im se prida jednaka važnost.

Profesorica na Sveučilištu u Torontu Rima Al-awar koja radi na razvijanju lijekova za pacijente koji boluju od tumora, kazala da je u mnogim fazama svog života bila zbunjena onim što želi raditi, umjetnošću ili znanosti, ali je zahvaljujući profesoru zavoljela sintetičku organsku kemiju.

Tijekom konferencije govorit će još pet znanstvenica čija su, kako je rečeno, prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u Kanadi i u Hrvatskoj.

To su redovita profesorica i voditeljica Odsjeka za mikrobiologiju i imunologiju Sveučilišta McGill u Kanadi Samantha Gruenheid, profesorica na Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu Rosa Karlić, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Vanda Juranić Lisnić i globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite Adrijana Vinter.

Izvor: Hina/Ivo Lučić