Poveži se s nama

Moderna vremena

SMARAJUĆI ODMOR Čak 80 posto ljudi depresivno nakon povratka s godišnjeg

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima i lošom radnom atmosferom

Ljetni je godišnji odmor za većinu građana završio, vrijeme je za povratak na posao i u svakodnevicu.

Statistika govori da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se u jesen vrate s odmora, jer se ponovno trebaju prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života. Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima, lošom radnom atmosferom ili je preopterećen poslom.

Mini egzistencijalna kriza

Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora zna biti dosta stresno, a psiholozi ga uspoređuju s depresivnim raspoloženjem poslije praznika, Nove godine, Božića… U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje nekih pitanja poput onog – što ja to želim od svoga života. Čak može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza.

Pitanjem “kako izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu” psiholozi se najozbiljnije bave, a postpraznička depresija ima i posebnu dijagnozu te je se ne smije olako shvaćati.

Naime, ljudi se često žale da ne mogu utjecati na svoje živote i pronaći zadovoljstvo u poslu. Kada odu na godišnji odmor, često neracionalno, misle da će po povratku sve biti kao iz bajke.

Suočavanje sa stvarnošću koja sa sobom nosi velika ograničenja i frustracije može dovesti do osjećaja nemoći i lošeg raspoloženja. Tu je i promjena prehrane jer smo tijekom odmora imali više vremena posvetiti se sebi, pripremiti nešto fino i često jesti laganiju hranu.

Sve to rezultira pokazateljima da je kod 76 posto zaposlenika razina stresa i umora prvog radnog dana slična onoj prije odlaska na odmor.

Nesanica, umor, glavobolja i tjeskoba samo su neki od simptoma postprazničkog sindroma, no nema razloga za zabrinutost ako ne traju dugo.

Stres manji ako se ne koristi više od dva tjedna odmora

Zanimljivo je da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji ne koriste više od dva tjedna odmora, pokazala su istraživanja. Preporučljivo je stoga ”razbiti” godišnji odmor na manje dijelove pa tijekom godine koristiti nekoliko kraćih odmora. Nekoliko dana prije završetka odmora poželjno je vratiti se poznatom ustaljenom radnom ritmu ustajanja, hranjenja i spavanja.

Reakcije na promjene životnog ritma jako su individualne pa neki te promjene podnose lakše, a kod drugih mogu izazvati veće tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji mogu biti primjenjivi za većinu ljudi.

Nekoliko dana predaha između putovanja i početka posla

Ostavite si dovoljno vremena za raspakiranje, završavanje sitnih obaveza i pripremu za odlazak na posao. Ako se vratite s puta neposredno prije prvoga radnoga dana, bit ćete u žurbi, zbrkani zbog pripreme za sutrašnji posao, nervozni i umorni od puta. Bilo bi dobro početi s radom sredinom tjedna – tako je petak bliže i šok je manji. Vratite li se kući neposredno prije polaska na posao, bit ćete u velikom stresu.

Nemojte planirati neki veliki, važni sastanak za prvo radno jutro. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. Ne pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis prioriteta.

Kako započeti povratak s godišnjeg odmora

Završetak godišnjeg odmora i povratak u stvarnost trebao bi započeti i malo drugačijom prehranom. Za idealan doručak dovoljni su masniji kefir, kiselo mlijeko ili jogurt koji će vas držati sitima ili zobene pahuljice sa svježim sezonskim voćem.

Povratak na posao često nas vraća u začarani krug – nemamo vremena ništa skuhati pa odlazimo u prvu pekarnicu pojesti nešto s nogu. I onda na kraju jedemo vrlo štetnu i tešku hranu koja nam snižava tonus.

Što se prehrane tiče, treba jesti što više sirovog povrća i voća bogatog mineralima i vitaminima. Zeleno povrće bogato je magnezijem, utječe na raspoloženje i smanjuje stres. Magnezij utječe na više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, dovodi do opuštanja mišića i regulacije rada srca.

Fizička aktivnost i zdrave navike

Nikad nemojte zaboraviti da su najučinkovitije metode za uklanjanje stresa, neraspoloženja i depresivnih kriza sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja bicikla), zdrava prehrana i druženje s prijateljima. Pijte dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi, kako tvrde, ostali što bolje fokusirani na ono što rade.

No, kako biste si osigurali pravu dozu hidracije, uvijek uza se imajte bočicu s nekom tekućinom te povremeno popijte nekoliko gutljaja. Mozak najbolje funkcionira kada tijelo ima dovoljno tekućine. I nemojte čekati da ožednite jer tada je već kasno.

Nema univerzalnog recepta

Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za divnim danima odmora nego uživaju u lijepim uspomenama.

No, ako ni jedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga mjesta.

Piše: Vedrana Larva

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Moderna vremena

Ispijanje kave ujutro ima više prednosti od drugih doba dana

Objavljeno

/

By

Pogled odozgo na bijelu šalicu kave s uzorkom pjene koja podsjeća na nasmiješeno lice.
Foto: Pixabay

Jutarnje ispijanje kave bi moglo imati više zdravstvenih koristi od konzumacije napitka tijekom dana, prema novom istraživanju, piše njemačka agencija dpa

Istraživači su htjeli vidjeti utječe li doba dana u kojem ljudi ispijaju kavu na njihovo zdravlje.

Proučavali su više od 40.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu dugoročnih studija koja se bave zdravljem, prehranom i životnim stilom.

Otkrili su dva različita uzorka ispijanja kave: oni koji kavu piju prijepodne i oni koji je piju tijekom cijelog dana.

Više od trećine (36 posto) sudionika su kavu ispijali ujutro, a 14 posto njih tijekom cijelog dana.

Tim istraživača predvođen stručnjacima sa sveučilišta Tulane u SAD-u je sudionike promatrao gotovo deset godina.

Tijekom daljnjeg praćenja, 4295 sudionika je umrlo.

Uzevši u obzir razne čimbenike, istraživači su ustanovili da su osobe koje su kavu pile ujutro imale 16 posto manje šanse da umru od onih koji kavu nisu pili uopće.

Također, imali su 31 posto manje šanse da umru od srčane bolesti.

Za osobe koje su kavu pile tijekom cijelog dana, nije bilo smanjenja rizika u usporedbi s onima koji nisu pili kavu.

– Ispijanje kave ujutro možda je snažnije povezano s nižim rizikom od smrtnosti nego ispijanje kave kasnije tijekom dana – napisali su istraživači u časopisu European Heart Journal.

Glavni autor studije Lu Qi sa sveučilišta Tulane je kazao da ‘dosadašnje istraživanje upućuje na to da ispijanje kave ne povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a čini se da i smanjuje rizik od nekih kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2’. 

– S obzirom na učinke koje kofein ima na naša tijela, željeli smo vidjeti utječe li doba dana kada pijete kavu na zdravlje srca.Naši nalazi upućuju na to da nije važno samo pijete li kavu i koliko, već i doba dana kada je pijete. U pravilu ne dajemo savjete o tajmingu u našim preporukama za dijetu, no možda bismo to trebali razmotriti u budućnosti – dodao je.

Naglasio je da ovo istraživanje ne otkriva zašto ispijanje kave smanjuje rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.

– Moguće objašnjenje jest da bi konzumacija kave poslijepodne mogla poremetiti cirkadijani ritam i razine hormona poput melatonina. To pak dovodi do promjena u kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima poput upala i krvnog tlaka.

Nastavi čitati

Moderna vremena

Genetsko testiranje donosi revoluciju u skrbi za djecu s neurorazvojnim poremećajima

Objavljeno

/

Umjetnički prikaz dvostruke zavojnice molekule DNA, sjajnog izgleda na tamnoj pozadini s efektom svjetlosnih zraka.
Foto: Pixabay

Prema novoj studiji, genetsko testiranje moglo bi dovesti do značajnih promjena u skrbi za gotovo polovicu djece s neurorazvojnim poremećajima

Poslušaj članak

Istraživači su analizirali medicinske zapise 316 djece liječenih u multidisciplinarnoj klinici na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu. Otkrili su da je 42% onih koji su prošli genetsko testiranje imalo ili vjerojatno imalo rijetko genetsko stanje. Ova saznanja dovela su do toga da je 70% pacijenata upućeno specijalistima za srčane, gastrointestinalne ili druge probleme. Gotovo trećina djece saznala je o potencijalnim medicinskim problemima na koje treba obratiti pažnju.

“Ova studija pokazuje da pristup neuropsihijatrijskoj skrbi temeljen na genetici može značajno poboljšati skrb za pacijente s neurorazvojnim poremećajima”, rekao je dr. Aaron Besterman iz Instituta za genomsku medicinu dječje bolnice Rady u San Diegu, jedan od autora studije.

Istraživači naglašavaju da njihovi nalazi pokazuju kako genetsko testiranje može dovesti do individualiziranije skrbi te ističu potrebu da genomska medicina postane prioritet u edukaciji kliničara. “Rano testiranje uistinu transformira skrb koju pacijent dobiva”, rekao je dr. Julian Martinez, medicinski genetičar na UCLA Health i autor studije.

Nastavi čitati

Medicina

Poziv da se na alkoholna pića stave upozorenja za karcinom

Objavljeno

/

By

Police u baru ispunjene raznim bocama alkoholnih pića, uključujući viski, rum, votku i likere, osvijetljene diskretnim svjetlima.
Foto: Pixabay

Alkoholna pića trebala bi na etiketi sadržavati upozorenje o rizicima od raka, rekao je u petak šef službe za javno zdravstvo Sjedinjenih Država, signalizirajući pomak prema agresivnijoj regulativi poput duhanske i za taj sektor, bude li usvojena

Šef američke službe za javno zdravstvo Vivek Murthy rekao je da konzumacija alkohola povećava rizik od najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i jetre, a da većina potrošača u SAD-u toga nije svjesna.

Murthy je također pozvao na preispitivanje smjernica o granicama konzumacije alkohola kako bi ljudi mogli odvagnuti rizik od raka kada odlučuju hoće li i koliko piti. Aktualne američke prehrambene smjernice preporučuju granicu od dva pića dnevno za muškarce i najviše jedno piće dnevno za žene.

– Konzumacija alkohola u Sjedinjenim je Državama treći uzrok raka koji se dade spriječiti, nakon duhana i pretilosti – stoji u priopćenju Murthyjeva ureda pozivajući se na novo istraživanje, dodajući da vrsta konzumiranog alkohola nije važna.

Udruženje proizvođača destiliranih alkoholnih pića Sjedinjenih Država (DISCUS) ukazalo je na novo izvješće Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine koje pokazuje da je umjerena konzumacija alkohola povezana s nižim stopama smrti od bilo kojeg uzroka, ali i s većim rizikom od raka dojke.

– Aktualno zdravstveno upozorenje na alkoholnim proizvodima već dugo informira potrošače o mogućim rizicima konzumacije alkohola – izjavila je znanstvena savjetnica, potpredsjednica udruženja proizvođača, Amanda Burger u izjavi, dodajući da nitko ne bi trebao piti zbog zdravstvenih dobrobiti.

Američki institut za pivo promiče odgovornu konzumaciju alkohola, rekao je glasnogovornik.

Nije jasno kada će i hoće li prijedlozi javnog zdravstva biti usvojeni. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena privodi se kraju.

Murthyja bi mogla naslijediti Trumpova izabranica Janette Nesheiwat, direktorica njujorškog lanca klinika za hitnu pomoć.

Trump, čiji je brat umro od alkoholizma i koji sam ne pije, dugo upozorava na rizike alkohola.

Robert F. Kennedy Jr., Trumpov kandidat za ministra zdravstva i društvene skrbi, otvoreno govori o svojim prošlim borbama s heroinom i alkoholom i kaže da posjećuje sastanke udruge Anonimnih alkoholičara.

Odluku o ažuriranju oznaka u konačnici će donijeti Kongres.

Nastavi čitati

U trendu