Moderna vremena
SMARAJUĆI ODMOR Čak 80 posto ljudi depresivno nakon povratka s godišnjeg
Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima i lošom radnom atmosferom
Ljetni je godišnji odmor za većinu građana završio, vrijeme je za povratak na posao i u svakodnevicu.
Statistika govori da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se u jesen vrate s odmora, jer se ponovno trebaju prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života. Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima, lošom radnom atmosferom ili je preopterećen poslom.
Mini egzistencijalna kriza
Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora zna biti dosta stresno, a psiholozi ga uspoređuju s depresivnim raspoloženjem poslije praznika, Nove godine, Božića… U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje nekih pitanja poput onog – što ja to želim od svoga života. Čak može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza.
Pitanjem “kako izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu” psiholozi se najozbiljnije bave, a postpraznička depresija ima i posebnu dijagnozu te je se ne smije olako shvaćati.
Naime, ljudi se često žale da ne mogu utjecati na svoje živote i pronaći zadovoljstvo u poslu. Kada odu na godišnji odmor, često neracionalno, misle da će po povratku sve biti kao iz bajke.
Suočavanje sa stvarnošću koja sa sobom nosi velika ograničenja i frustracije može dovesti do osjećaja nemoći i lošeg raspoloženja. Tu je i promjena prehrane jer smo tijekom odmora imali više vremena posvetiti se sebi, pripremiti nešto fino i često jesti laganiju hranu.
Sve to rezultira pokazateljima da je kod 76 posto zaposlenika razina stresa i umora prvog radnog dana slična onoj prije odlaska na odmor.
Nesanica, umor, glavobolja i tjeskoba samo su neki od simptoma postprazničkog sindroma, no nema razloga za zabrinutost ako ne traju dugo.
Stres manji ako se ne koristi više od dva tjedna odmora
Zanimljivo je da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji ne koriste više od dva tjedna odmora, pokazala su istraživanja. Preporučljivo je stoga ”razbiti” godišnji odmor na manje dijelove pa tijekom godine koristiti nekoliko kraćih odmora. Nekoliko dana prije završetka odmora poželjno je vratiti se poznatom ustaljenom radnom ritmu ustajanja, hranjenja i spavanja.
Reakcije na promjene životnog ritma jako su individualne pa neki te promjene podnose lakše, a kod drugih mogu izazvati veće tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji mogu biti primjenjivi za većinu ljudi.
Nekoliko dana predaha između putovanja i početka posla
Ostavite si dovoljno vremena za raspakiranje, završavanje sitnih obaveza i pripremu za odlazak na posao. Ako se vratite s puta neposredno prije prvoga radnoga dana, bit ćete u žurbi, zbrkani zbog pripreme za sutrašnji posao, nervozni i umorni od puta. Bilo bi dobro početi s radom sredinom tjedna – tako je petak bliže i šok je manji. Vratite li se kući neposredno prije polaska na posao, bit ćete u velikom stresu.
Nemojte planirati neki veliki, važni sastanak za prvo radno jutro. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. Ne pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis prioriteta.
Kako započeti povratak s godišnjeg odmora
Završetak godišnjeg odmora i povratak u stvarnost trebao bi započeti i malo drugačijom prehranom. Za idealan doručak dovoljni su masniji kefir, kiselo mlijeko ili jogurt koji će vas držati sitima ili zobene pahuljice sa svježim sezonskim voćem.
Povratak na posao često nas vraća u začarani krug – nemamo vremena ništa skuhati pa odlazimo u prvu pekarnicu pojesti nešto s nogu. I onda na kraju jedemo vrlo štetnu i tešku hranu koja nam snižava tonus.
Što se prehrane tiče, treba jesti što više sirovog povrća i voća bogatog mineralima i vitaminima. Zeleno povrće bogato je magnezijem, utječe na raspoloženje i smanjuje stres. Magnezij utječe na više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, dovodi do opuštanja mišića i regulacije rada srca.
Fizička aktivnost i zdrave navike
Nikad nemojte zaboraviti da su najučinkovitije metode za uklanjanje stresa, neraspoloženja i depresivnih kriza sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja bicikla), zdrava prehrana i druženje s prijateljima. Pijte dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi, kako tvrde, ostali što bolje fokusirani na ono što rade.
No, kako biste si osigurali pravu dozu hidracije, uvijek uza se imajte bočicu s nekom tekućinom te povremeno popijte nekoliko gutljaja. Mozak najbolje funkcionira kada tijelo ima dovoljno tekućine. I nemojte čekati da ožednite jer tada je već kasno.
Nema univerzalnog recepta
Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za divnim danima odmora nego uživaju u lijepim uspomenama.
No, ako ni jedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga mjesta.
Piše: Vedrana Larva
Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama
Poslušaj članak
Može li umjetna inteligencija (UI) biti alat kojim će se, u ne tako dalekoj budućnosti, povećati diskriminacija osoba s invaliditetom u društvenom životu i na tržištu rada?
Ne treba biti pesimist, ali svakako da može. Bez inkluzivnog dizajna, umjetna inteligencija može drugačije, pogrešno čitati govor tijela ili kontakt očima te na taj način označiti osobu kao nesposobnu za određeni posao za koji se natječe na tržištu rada.
Riječ je, dakako, o diskriminaciji jer se za traženi posao i nije tražila osoba koja savršeno barata s tipkovnicom računala. Usto, pri kontaktu očima umjetna inteligencija kod neke intelektualno zdrave osobe, posve krivo, može prepoznati mentalnu nestabilnost ili neku devijaciju u ponašanju. Takvi bi se slučajevi, primjerice, mogli događati slijepim i slabovidnim osobama.
No u vrijeme nevjerojatno brzog razvoja umjetne inteligencije poseban izazov predstavlja povećana izloženost osoba s invaliditetom online prijevarama i dezinformacijama.
Zabrinjavajući porast te vrste internetskog kriminala bilježe organizacije osoba s invaliditetom diljem svijeta. Zločinačke organizacije sigurno ne koriste UI u humanitarne i plemenite svrhe, i pritom ne razmišljaju o tome imaju li njihove žrtve invaliditet ili ne.
Na ove je opasnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom, među svim ostalim, upozorio i Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), napominjući kako programeri imaju potencijal to promijeniti.
– Umjetna inteligencija funkcionira bolje i pravednije kada su raznolikost i uključivost dio dizajna, podataka i razvojnog tima od samog početka – poručili su iz EDF-a.
– Pristupačnost i uključivost nisu opcionalne. Moraju biti ugrađene od samog početka procesa razvoja umjetne inteligencije. To znači suradnju s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama, razmatranje različitih potreba u svakoj fazi razvoja te kontinuirano praćenje sustava kako bi se spriječile pristranost i diskriminacija. Pozivamo tehnološke tvrtke da testiraju sve sustave umjetne inteligencije s osobama s invaliditetom prije implementacije.
– Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama. Također pozivamo vlade da u potpunosti provedu Zakon EU o umjetnoj inteligenciji. To može pomoći u osiguravanju da su sustavi umjetne inteligencije pristupačni, sigurni i nediskriminirajući. Pristupačnost, uključivanje i prava osoba s invaliditetom su zakonske obveze, a ne opcionalne značajke – zaključuju iz EDF-a.
S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole, kažu iz Netflixa
Čini se kako čelni ljudi streaming platforme Netflix nisu davali prazna obećanja kada su najavili da će televizijske serije i filmove učiniti pristupačnijim osobama s invaliditetom.
Netflix je naime već počeo dodavati slojeve s tumačima znakovnog jezika koji prevode za više od sedamdeset naslova, a ta kolekcija uključuje televizijske emisije i filmove poput ‘The Magic School Bus Rides Again’, ‘Pokémon Horizons’ te Pinocchio’.
– U Netflixu vjerujemo da bi izvrsno pripovijedanje trebalo biti dostupno svima – rekla je Elisa Beniero, viša menadžerica za strategiju i inovacije u Netflixu.
– S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole.
Netflix je na ovom inkluzivnom projektu Streaming surađivao s tvrtkom SignUp Media koja pruža prevođenje na znakovni jezik. Njihova je djelatnost posebno značajna za gluhu i nagluhu djecu koja još ne čitaju dovoljno dobro da bi se oslanjala na titlove i koja često ovise o roditeljima koji im tumače dijaloge na ekranu.
– Kad sam pokrenula SignUp Media, vjerovala sam da zajednica gluhih zaslužuje pristup zabavi na svom jeziku u istoj mjeri koju svi ostali uzimaju zdravo za gotovo – rekla je Mariella Satow, osnivačica SignUp Media.
– Partnerstvom s Netflixom za isporuku 200 sati dječjeg i obiteljskog sadržaja ta je vizija ostvarena, a to je samo početak. Hollywood počinje shvaćati da znakovni jezik nije prilagodba, već jezik, a mi gradimo infrastrukturu za njegovu isporuku – zaključila je Satow.
Piše: Bernard Čavar
Britanska agencija za borbu protiv kriminala (NCA) upozorila je roditelje da ne objavljuju fotografije djece na internetu jer ih se pomoću umjetne inteligencije (AI) može pretvoriti u pornografski materijal
Poslušaj članak
NCA i Zaklada za nadzor interneta (IWF) objavili su nove smjernice za zaštitu djece od sve češće pojave korištenja AI-ja za izradu pedofilskog sadržaja.
Do toga je došlo nakon što je škola u Britaniji bila meta kriminalnih skupina koje su iskoristile javno dostupne fotografije učenika da bi pomoću AI-a stvorile pornografski materijal i zatim prijetile da će ih objaviti ako im se ne plati.
Analitičari IWF-a su u 2025. otkrili 3400 video snimki generiranih AI-om, golemi rast u odnosu na 13 u 2024.
– Prijetnja je uznemirujuća – rekao je izvršni direktor IWF-a Kerry Smith.
– Ne govorimo o tome da fotografije djece ne bi trebalo dijeliti s ljudima koje volite i kojima vjerujete, nego želimo da ljudi budu svjesni potencijalnih rizika i da donose informirane odluke imajući na umu sve činjenice.
Smith kaže da posljednice takvih fotografija mogu biti razorne.
– Šteta je vrlo stvarna. I potencijal za dugoročne posljedice je nešto što vjerujem svaki roditelj želi spriječiti.
Pedofilski sadržaj s napretkom tehnologije postaje sve rašireniji i realističniji, upozorile su organizacije.
Osim toga, fotografije i video snimke sve su nasilnije, pa je tako 65 posto od 3443 umjetno generiranih videa u 2025. klasificirano u kategoriju A prema britanskom kaznenom zakonu, što znači da prikazuju najteža kaznena djela poput silovanja i seksualnog mučenja.
Nove smjernice savjetuju roditeljima da na društvenim mrežama otvore ‘prijateljske’ grupe u kojima dijele fotografije svoje djece ili da prilagode postavke o privatnosti kako bi ih mogli vidjeti samo ograničeni broj ljudi.
IWF je također pozvao tehnološke kompanije da dobro zaštite svoje modele AI-a prije nego što ih ponude korisnicima kako ih kriminalci ne bi mogli zloupotrijebiti za proizvodnju pedofilskog sadržaja.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 16 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
in MREŽAPrije 16 satiUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026