Razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama

Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.

U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti.

– U našem se mozgu na nju pokreće reakcija – objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informiranih zdravstvenih odluka.

Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira boriti se, bježati ili paralizirati se, bilo je vitalno za naše prapovijesne pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.

Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.

Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.

– No studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti – kaže Suhr.

Ipak, razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.

Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sustave?

1. Gastrointestinalni trakt

Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a ‘to mnoge ljude čini sklonima dijareji’, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni liječnik u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u sveučilišnoj bolnici Charité.

Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.

2. Kardiovaskularni sustav

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.

– Moguće su i srčane aritmije – upozorava Adli.

Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.

3. Muskulatura

Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.

Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.

4. Metabolizam

Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.

– Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti – objašnjava Adli. – Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.

Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.

Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

5. Mentalno zdravlje

Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija.

Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.

Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.

Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.

– Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela – zaključuje Adli.

Piše: Laura Volarić Horvat

Kad komunicirate s osobama koje imaju intelektualne poteškoće izbjegavajte komplicirane izraze i stručne termine. Govorite jasno, polako i koristite jednostavne riječi

Komunikacija s osobom koja ima intelektualne poteškoće zahtijeva pažljiv i prilagođen pristup kako bi se osigurala jasnost, razumijevanje i poštovanje. Evo nekoliko ključnih smjernica koje mogu pomoći u olakšavanju komunikacije.

Koristite jednostavne rečenice: Izbjegavajte komplicirane izraze i stručne termine. Govorite jasno, polako i koristite jednostavne riječi.

Izbjegavajte višeznačnost: Budite što je moguće konkretniji kako bi osoba lakše razumjela vašu poruku.

Kratke rečenice: Dulji nizovi informacija mogu biti zbunjujući, pa je bolje govoriti u kratkim rečenicama.

Dajte osobi dovoljno vremena da odgovori. Nemojte žuriti s pitanjima ili odgovarati umjesto nje.

Ako osoba treba više vremena za razumijevanje, budite strpljivi i spremni ponoviti ili preformulirati pitanje.

Budite prisutni: Kontakt očima pokazuje da slušate i da ste posvećeni razgovoru.

Govor tijela je također važan, jer neke osobe mogu bolje razumjeti neverbalnu komunikaciju. Osmijeh, kimanje glavom i otvoren stav mogu pomoći u izgradnji povjerenja.

Ako osoba ima poteškoća s razumijevanjem verbalne komunikacije, koristite slike, crteže ili gestikulaciju da pojasnite ono što želite reći.

Pokažite, ne samo recite: Na primjer, ako govorite o nekom predmetu, pokažite ga.

Postavljajte zatvorena pitanja koja zahtijevaju jednostavne odgovore poput ‘da’ ili ‘ne’, umjesto složenih otvorenih pitanja.

Ako trebate postaviti složenije pitanje, razbijte ga u manje dijelove.

Poštujte autonomiju osobe i ne pretpostavljajte da nešto ne može razumjeti. Uvijek je bolje pitati nego pretpostavljati.

Nakon što objasnite nešto, pitajte osobu da ponovi svojim riječima kako bi se osiguralo da je ispravno razumjela. Možete pitati: ‘Možeš li mi reći što sam upravo rekao?’

Osjetljivost i empatija važni su u bilo kojoj komunikaciji, a osobito kod osoba s intelektualnim poteškoćama. Održavajte pozitivan i prijateljski ton.

Ako je potrebno, možete se konzultirati s bliskim osobama koje bolje razumiju način na koji osoba komunicira i koje su njene potrebe.

Razumijevanje osobe može varirati iz dana u dan. Prilagodite se trenutnim mogućnostima i potrebama te osobe, i budite spremni na različite načine komunikacije.

Ovaj pristup pomaže osobi da se osjeća prihvaćeno, uvaženo i motivirano za sudjelovanje u razgovoru.

In Portal

AI u zdravstvu nudi ogroman potencijal za budućnost, ali istovremeno zahtijeva odgovoran pristup kako bi se osigurala kvaliteta, sigurnost i etičnost primjene

Primjena umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu postaje sve značajnija jer omogućuje rješavanje složenih problema, povećava efikasnost i poboljšava zdravstvene ishode. Evo nekoliko ključnih područja u kojima AI doprinosi zdravstvu.

AI može analizirati medicinske slike, kao što su MRI, CT, mamografije i rendgenski snimci, kako bi prepoznala rane znakove bolesti poput raka, moždanih udara i kardiovaskularnih bolesti. Algoritmi su u mnogim slučajevima točniji ili jednako točni kao ljudski stručnjaci.

Umjetna inteligencija omogućava razvoj personaliziranih planova liječenja na temelju genetike, životnog stila i medicinske povijesti pacijenata. Algoritmi analiziraju podatke iz genomskih istraživanja i povezuju ih s odgovorima na određene lijekove ili terapije, omogućavajući individualizirani pristup liječenju.

AI upravljani roboti pomažu kirurgima tijekom složenih operacija, pružajući veću preciznost, minimalnu invazivnost i smanjenje vremena oporavka. Na primjer, sustav da Vinci pomaže u laparoskopskim operacijama uz visoku preciznost.

AI chatboti i virtualni asistenti pomažu pacijentima u dobivanju brzih odgovora na medicinske upite, savjetima za simptome, praćenju stanja i podsjećanju na terapije. Ovi sustavi koriste prirodni jezik za interakciju s pacijentima i zdravstvenim osobljem.

AI pomaže u analizi podataka dobivenih od kućnih medicinskih uređaja, omogućavajući liječnicima daljinsko praćenje pacijenata s kroničnim bolestima, poput dijabetesa i hipertenzije.

Umjetna inteligencija pomaže u obradi velikih količina podataka u bolnicama, smanjujući vrijeme potrebno za obradu medicinskih kartona i olakšava organizaciju i analizu podataka iz različitih izvora (elektronički zdravstveni zapisi, laboratorijski nalazi, genetski podaci).

Koristi se i u u istraživanju i razvoju novih lijekova. Algoritmi pomažu u pronalaženju novih molekula, analizi velikih podataka o kliničkim ispitivanjima i identificiranju potencijalnih terapija. Ovo skraćuje vrijeme potrebno za razvoj lijekova i smanjuje troškove.

AI aplikacije pomažu u praćenju i prepoznavanju obrazaca ponašanja povezanih s mentalnim poremećajima, poput depresije i anksioznosti. Programi temeljeni na AI mogu pružiti psihološku podršku, nuditi terapijske savjete i pratiti napredak pacijenata.

Nosivi uređaji, poput pametnih satova i fitness narukvica, koriste AI za praćenje vitalnih znakova poput otkucaja srca, razine kisika i spavanja. Ovi podaci se zatim koriste za procjenu općeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje abnormalnosti.

AI sustavi pomažu bolnicama i klinikama u optimizaciji resursa, poput raspoređivanja osoblja, upravljanja zalihama i poboljšanja logistike, čime se povećava efikasnost i smanjuju troškovi.

In Portal