Znanstvenici upozoravaju da se učinci pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne tjelovježbe osjećaju već od 36. godine života.

Odustajanjem od ovih loših navika u ranoj odrasloj i srednjoj dobi mogu se spriječiti godine kasnijeg lošeg zdravlja, prema studiji koja je pratila ljude više od 30 godina.

Pušenje uzrokuje rak pluća te probleme sa srcem i disanjem, dok su nedostatak tjelovježbe i previše alkohola povezani s problemima poput raka, moždanog udara, srčanog udara i rane smrti.

U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Annals of Medicine, stručnjaci s finskih sveučilišta otkrili su da ljudi već s 36 godina pokazuju znakove loših zdravstvenih izbora. Tim je pratio 326 ljudi kada su imali 27 godina, a zatim ponovno kada su imali 36, 42, 50 i 61 godinu.

Mentalno zdravlje ljudi procijenjeno je putem anketa o simptomima depresije i psihičkom blagostanju, a fizičko zdravlje mjerenjem metaboličkog rizika na temelju krvnog tlaka, opsega struka i razine šećera u krvi, kolesterola i drugih masnoća u krvi.

Ljudi su također zamoljeni da ocijene svoje zdravlje tijekom prethodne godine.

Simptomi depresije i opće psihičko blagostanje mjereni su na ljestvici od 1 do 4; samoprocjena zdravlja mjerena je na ljestvici od 1 do 5; a metabolički rizik ocjenjivan je od 0 do 5.

U svakom trenutku procijenjena su tri rizična ponašanja – pušenje, prekomjerno pijenje i tjelesna neaktivnost (vježbanje manje od jednom tjedno).

Rezultati studije pokazali su da ako su ljudi imali sve tri nezdrave navike u određenom trenutku, njihovo mentalno i fizičko zdravlje bilo je lošije nego da ih nisu imali.

Konkretno, depresivni simptomi porasli su za 0,1 bod, metabolički rizik porastao je za 0,53 boda, psihičko blagostanje palo je za 0,1 bod, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.

Nadalje, dugotrajno prisustvo sva tri nezdrava ponašanja bilo je još snažnije povezano s lošim zdravljem.

Depresivni simptomi porasli su za 0,38 bodova, metabolički rizik porastao je za 1,49 bodova, psihološka dobrobit pala je za 0,14 bodova, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.

Dr. Tiia Kekalainen, znanstvenica koja je radila na studiji, rekla je: “Nezarazne bolesti poput srčanih bolesti i raka uzrokuju gotovo tri četvrtine smrtnih slučajeva u svijetu. Međutim, zdravim načinom života pojedinac može smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti i smanjiti izglede za ranu smrt.”

“Naši nalazi ističu važnost što ranijeg odustajanja od rizičnih zdravstvenih ponašanja, poput pušenja, prekomjernog pijenja i tjelesne neaktivnosti, kako bi se spriječilo nakupljanje štete koju nanose tijekom godina, što kulminira lošim mentalnim i fizičkim zdravljem kasnije u životu. Međutim, nikada nije prekasno za promjenu navika. Usvajanje zdravijih navika u srednjoj dobi također ima koristi za stariju dob.”

Znanstvenici su napisali da “nalazi ove studije sugeriraju da su povezanosti uglavnom slične tijekom vremena od 36. do 61. godine.” “Dakle, kumulativna povezanost ranijih rizičnih ponašanja postoji već u dobi od 36 godina, a ne samo u kasnijim fazama srednje dobi.”

Hina

Ovo su samo neki od novijih alata koji će uvelike pomoći osobama, da bez obzira na svoj invaliditet, mogu neometano pratiti sastanke i shvaćati sadržaj istih

Jedna od najpopularnijih platformi za održavavanje online sastanka u 21. stoljeću je platforma Zoom. Od njenog nastanka 2011. godine koristio ju je velik broj ljudi kako bi sudjelovao u online sastancima s ljudima iz drugog kraja svijeta.  Uporaba spomenutog programa drastično je porasla za vrijeme pandemije Covida, kada ju je zbog rada od kuće koristilo oko 200 milijuna ljudi.

Bez obzira na prestanak pandemije, velika većina ljudi nastavila je raditi od doma te Zoom koristi za svakodnevno obavljanje sastanaka.

Kada govorimo o OSI populaciji, svjesni smo činjenice kako svaka osoba s invaliditetom funkcionira, i svoje dnevne zadatke obavlja na drugačiji način. Tako je to i sa sudjelovanjem na Zoomu.

Svjesni ograničenosti govora, slušanja, ali i ostalih barijera koje osobe, s obzirom na stupanj invaliditeta mogu imati, čelni ljudi Zoom platforme počeli su uvoditi određene novitete kako bi upravo njima olakšali korištenje programa.

Zoom platforma je usavršila je svoje značajke pa je uvela AI agente koji izvršavaju zadatke koje im korisnik naredi. Pomoću alata AI Companion kombiniraju se vještine i modeli kako bi se mogli izvršiti traženi zadatak.

Primjerice, spomenuti alat može zakazati sastanak u određeno vrijeme, generirati isječak što gluhim osobama može biti od velike koristi da dobiju najvažnije informacije. AI agent nakon prikupljanja informacija stvara dokument putem alata ‘Zoom Tasks’ pomoću kojeg osoba s oštećenjem sluha ima smišljeni i potpuni izvještaj sa sastanka te tako biva upućena u sve aktivnosti koje su se obradile na sastanku.

Nadalje, osobama koje imaju problema s koncentracijoim i smeta im višak nepotrebnih informacija, može pomoći Zoom Docs alat za stvaranje podatkovnh tablica koje može kreirati AI Companion. Na taj način dobiti će uredno saložen sadržaj isključivo najbitnijih informacija.

Ova značajka može pomoći ljudima koji imaju neki spektar autizma da lakše shvate značenje izrečenog sadržaja. Spomenuti alat na Zoomu će biti dostupan u srpnju ove godine.

Isto tako, jedna od novih alata je i Zoom Workplace putem koje se može transkriptirati, sažeti i snimati sastanak uživo. Multifunkcionalni alat može olakšati olakšati praćenje i razumijevanje sadržaja osobama s oštećenjem vida, ali i onima s oštećenjem sluha. Korisnici također mogu sadržaj pogledati naknadno, što je odlična varijanta ukoliko nisu uspjeli sve razumjeti.  Ova mogućnost dostupna je i putem mobilnih aplikacije.

Ovo su samo neki od novijih alata koji će uvelike pomoći osobama, da bez obzira na svoj invaliditet, mogu neometano pratiti sastanke i shvaćati sadržaj istih.  

Projekt Atollo stvara inkluzivno digitalno obrazovno okruženje s ciljem unapređenja odgojno-obrazovnog procesa za učenike s teškoćama u razvoju. Kroz razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja, projekt omogućuje pristup prilagođenim nastavnim materijalima koji podržavaju razvoj matematičkih i digitalnih vještina. Voditeljica, Kristina Ferara Blašković, otkrila nam je više o ovoj značajnoj inicijativi.

Što je projekt Atollo, koji su njegovi glavni ciljevi i kome je namijenjen?

Atollo je međunarodni projekt financiran iz Erasmus + programa koji ima za cilj razviti inkluzivne digitalne obrazovne sadržaje namijenjene osobama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te tako poboljšati njihovo iskustvo učenja.

Ova inicijativa uključuje suradnju među partnerima iz Hrvatske, Bugarske, Austrije, Njemačke, Islanda, Norveške, Irske i Australije, uključujući sveučilišta, škole za učenike s posebnim obrazovnim potrebama, obrazovno tehnološke kompanije, predstavnike javne i državne vlasti i nevladine organizacije. U okviru rada na projektu razvijeno je 45 jedinica odnosno digitalnih obrazovnih sadržaja od kojih je 40 namijenjeno stjecanju matematičkih vještina, a 5 stjecanju digitalnih. Sadržaji su podijeljeni na četiri različite razine (od jednostavnije do kompleksnije) i dostupni na šest jezika.

Digitalni obrazovni sadržaji osmišljeni su kao dodatna podrška učiteljima u provedbi kombiniranog učenja te pomoć u stvaranju individualiziranih i inkluzivnih okruženja za učenike s teškoćama. Platforma za učenje i stvoreni sadržaji namijenjeni su učenicima koji usvajaju gradivo na razini nižih razreda osnovne škole (5-10 godina), a mogu ih koristiti i stariji učenici s intelektualnim teškoćama.

Tko stoji iza projekta Atollo, tko su ključni dionici i kako se projekt financira?

Koordinator Atollo projekta je Profil Klett, a uključeno je ukupno 14 partnera. Iz Hrvatske tu su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Škola za odgoj i obrazovanje Pula i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ostali partneri su Digital Technology Skills (Irska), Terawe (Irska), Matrix Internet (Irska), Central Queensland University (Australija), Charles-Hallgarten-Schule (Njemačka), Pädagogische Hochschule Oberösterreich (Austrija), University of Iceland (Island), National Association of Resource Teachers (Bugarska), Regional Center for the Support of the Process of Inclusive Education (Bugarska), Inland Norway University of Applied Sciences (Norveška).

Projekt Atollo financiran je sredstvima Europske unije u okviru Erasmus + programa i poziva za ‘Projekte usmjerene na budućnost’ u 2023. godini.

Kada je projekt Atollo pokrenut i u kojoj je fazi trenutačno?

Započeo je 1. siječnja 2024. godine, provedene su analize i istraživanja u kojima su se uspoređivali kurikulumi i obrazovni programi partnerskih zemalja, kategorizacija učenika s teškoćama, inkluzivni i posebni obrazovni sustavi, politike digitalnog obrazovanja te izazovi u provedbi inkluzivnog obrazovanja. Također je napravljen pregled literature o inkluzivnom i posebnom obrazovanju u partnerskim zemljama, a u analizu su uključeni i nalazi europskih organizacija, uključujući Europsku agenciju za posebne potrebe i inkluzivno obrazovanje (European Agency for Special Needs and Inclusive Education) te Eurydice.

Svrha tih istraživanja bila je da se identificiraju sličnosti i različitosti u svim partnerskim zemljama te izrade digitalni obrazovni sadržaji koji su primjenjivi u svih osam država koje sudjeluju u projektu. Istraživanja su pokazala da su ishodi učenja u matematici, kod djece od pet do 10 godina, najsličniji u naših osam partnerskih zemalja. Osim matematike, izradili smo i pet jedinica/digitalnih sadržaja koji su namijenjeni stjecanju kompetencija iz područja digitalne pismenosti.

Izrađeno je ukupno 45 digitalnih obrazovnih jedinica na šest jezika – engleskom, islandskom, norveškom, bugarskom, njemačkom i hrvatskom. Od tog broja, 40 jedinica odnosi se na područje matematike te su osmišljene kako bi podržale širok spektar potreba učenika s teškoćama, od vrlo kompleksnih do umjerenih obrazovnih potreba.

Izrada sadržaja uključivala je suradnju brojnih stručnjaka – autora (mahom učitelja koji izravno rade s djecom s posebnim odgojnim-obrazovnim potrebama), urednika, stručnjaka za digitalne sadržaje koji su razvijali interaktivne aktivnosti, IT-stručnjaka, animatora i lektora. U izradi animacija na stranim jezicima snimljeni su i glasovi izvornih govornika drugih jezika, pa nam je tako primjerice Norveško veleposlanstvo u Zagrebu pomoglo snimiti animacije na norveškom jeziku i na tome smo im iznimno zahvalni.

U ovom trenutku provodi se takozvano pilot-testiranje digitalnih obrazovnih sadržaja u obrazovnim sustavima triju zemalja – Hrvatske, Njemačke i Bugarske – koje će trajati do kraja lipnja 2025. godine. Cilj pilot-testiranja je unaprjeđenje sadržaja za djecu s teškoćama na temelju povratnih informacija učitelja, roditelja i skrbnika. Evaluaciju provodi Sveučilište Inland iz Norveške u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Na kojim principima se temelji Atollo i koje inovacije donosi?

Projekt Atollo temelji se na inkluzivnosti, digitalnoj pristupačnosti, međunarodnoj suradnji i znanstvenoj utemeljenosti. Cilj mu je osigurati ravnopravan pristup obrazovanju za učenike s teškoćama kroz prilagođene digitalne sadržaje. Inovacija projekta očituje se u stvaranju interaktivnih obrazovnih jedinica na različitim razinama učenja koje su izrađene u suradnji s međunarodnim timom stručnjaka te testirane u stvarnom obrazovnom okruženju. Sadržaji su posebno usmjereni na razvoj matematičkih i IKT kompetencija, koje su ključne za stjecanje svakodnevnih vještina i digitalnu pismenost učenika s teškoćama.

Koje su glavne tehnologije korištene u projektu Atollo?

Svi digitalni obrazovni sadržaji nalaze se na platformi Atollo IZZI Digital. Riječ je o suvremenoj digitalnoj obrazovnoj platformi koju je razvio Profil Klett, a koja omogućuje bogat interaktivan sadržaj prilagođen učenicima s teškoćama. Platforma nudi različite vrste zadataka, animacije, igre, vizualne prikaze i druge interaktivne aktivnosti koje olakšavaju razumijevanje kompleksnih koncepata, osobito u području matematike.

Jedna od ključnih značajki IZZI platforme je njezina pristupačnost. Sadržaji su dizajnirani u skladu s načelima digitalne pristupačnosti, što uključuje mogućnosti prilagodbe veličine fonta, promjena fonta u font za disleksiju, kontrasta, korištenje zvučnih zapisa te jednostavno i intuitivno sučelje. Time se učenicima s različitim vrstama teškoća omogućuje ravnopravan i učinkovit pristup obrazovanju. Platforma je dostupna putem interneta i može se koristiti na različitim uređajima što dodatno doprinosi njezinoj fleksibilnosti i primjeni u učionici i kod kuće.

Koliko je djece  i učitelja uključeno u projekt i kakvi su njihovi dojmovi?

U testiranju sudjeluje 120 učitelja te 15 škola i centara za odgoj i obrazovanje iz Hrvatske, Njemačke i Bugarske. Najveći broj učitelja uključen je iz Hrvatske, gdje se u testiranje materijala uključilo deset centara za odgoj i obrazovanje i jedna škola za odgoj i obrazovanje. Više od 400 učenika s teškoćama imat će priliku koristiti sadržaje. Dojmove je u ovoj fazi teško reći, drago nam je da je puno škola i centara pokazalo interes.

Što će biti nakon pilot faze?

Nakon završetka pilot faze, slijedi znanstvena evaluacija digitalnih sadržaja. Na temelju dobivenih rezultata i povratnih informacija, sadržaji će se unaprijediti, a bit će izrađen i inkluzivni digitalni priručnik s preporukama za rad s učenicima s teškoćama. Svi materijali nakon dorade bit će javno dostupni i potpuno besplatni, dani na raspolaganje svim zemljama i svim zainteresiranim dionicima putem Atollo mrežne stranice.