Poveži se s nama

Moderna vremena

Pri temperaturi višoj za pet stupnjeva Jadran još zadržava izvorni biodiverzitet

Objavljeno

/

Na slici je prikazan zalazak sunca nad morem. Sunce je nisko na horizontu, reflektirajući svoje zlatne zrake na površini vode. U pozadini se vide tamne siluete brda.
Foto: Pixabay

Povišene temperature mora za oko pet stupnjeva Celzijevih na površini i jedan stupanj u dubini mijenjaju uvjete života u moru, a zatim i svoje stanovnike, ali, prema tvrdnjama stručnjaka, Jadran još uvijek uvelike zadržava izvorni biodiverzitet odnosno biološku raznovrsnost

Prema podacima s automatske plutače Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku, u utorak je u 17 sati izmjerena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijusovih, koja je potom još malo narasla – na 29,8 stupnjeva. DHMZ zadržava rezervu prema proglašenju podatka rekordnim, napominjući da je potrebno provesti sve stupnjeve kontrole podataka kako bi se podaci kao takvi uvrstili u meteorološku bazu.

Do sada je apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a izmjerena 21. srpnja 2015. u Rabu i iznosila je 29,5 stupnjeva.

More se zagrijava na površini, širi se njegov stupac

Oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić objašnjava da su rekordne temperature mora posljedica dugotrajnog zagrijavanja i to u vrijeme kada je, zbog dužine dana, Sunčevo zračenje najveće u godini. To zagrijavanje, koje traje već tjednima, ugrijalo je površinu cijelog Jadranskog mora na vrijednosti od oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovaj dio godine, prema podacima Europske službe za more.

Rekordne temperature mora zadržavati će se sve dok bude trajao aktualni toplinski val, a – ako nekad tijekom ljeta bude zapuhala malo jača bura – tada ćemo i mi i svijet u moru privremeno ‘odahnuti’, odnosno temperature mora uz našu obalu bi se snizile, kazao je Vilibić.

Ivica Vilibić napominje da su  jednako veliki problem zagrijavanju same površine mora – promjene u dubokim dijelovima Jadrana. Taj porast je posljedica donosa topline s površine mora, pa se stoga može očekivati i daljnji porast temperature u cijelom stupcu mora. Sve to značajno utječe na biljni i životinjski svijet u moru, pogotovo na vrste koje su manje pokretne i manje prilagođene većim promjenama temperature, a jedna od posljedica zagrijavanja jest i širenje stupca mora, odnosno porast razine mora.

Biološka oceanografinja na Institutu za more i priobalje u Dubrovniku Mirna Batistić ‪kaže da kratki poremećaji temperature nemaju velike posljedice po živi svijet mora. Međutim, priznaje da dugotrajnije promjene mijenjaju odnose u staništima.

U Jadransko more stiglo 46 novih vrsta riba, među njima i invazivne

Mi od 90-ih godina imamo stalno mjerenje otvorenog mora i to nam je još bolji pokazatelj. Ne samo ono u priobalju gdje se lako zagrije more, nego i duboki sloj, 200-800 metara dubine i to je u zadnjih 30 godina jedan stupanj poraslo i ima trend povećanja. I to nije baš bezazleno, kaže i precizira:

Zabilježili smo neke vrste toplijih mora koje ulaze sa strujom i neke se zadrže za toplije sezone. One se zimi ne uspijevaju održati, ali se mali broj uspije održati. Ipak, stanje u Jadranu je dobro, njegova visoka biološka raznolikost se održava, domaće vrste uspješno ograničavaju rast populacije došljaka.

Što se tiče planktona, recimo zelena alga Caulerpa taxifolia jedna od tropskih algi, ona je pobjegla iz akvarija i uspješno se održava, iako smo mi još uvijek umjereno more, krenula je sa invazivnim širenjem, ali sad je ipak ograničena na određena područja i ne širi se toliko agresivno, znači još uvijek dominiraju naše alge. Navodi i pojavu toplovodne meduzice Paracytaeis octona.

Veći broj ribljih vrsta se udomaćio, ali i dalje nisu uspjeli poremetiti ravnotežu Jadrana, upravo zbog tog velikog biodiverziteta Jadrana. I to je nešto što moramo pratiti iz godine u godinu, kaže ona.

Ihtiolog na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ranije je kazao za Hinu da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.

Jedna od najgorih invazivnih vrsta vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, a jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača.

Mirna Batistić dodaje ribe papigaču, ribu lav, napuhaču i druge.

Vrste koje dolaze ne uspijevaju zatvoriti ciklus u Jadranskom moru i nestaju, onda ponovno dolaze. Nadamo se da će tako i ostati, kaže.

Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi

Vilibić napominje da gotovo nema svojstva mora koje se ne mijenja u posljednjim desetljećima. Npr. kemija mora: količina otopljenog kisika u dubljim slojevima je vrlo osjetljiva na ovakve promjene, te se smanjuje u dubokim morima. Ne samo u Jadranu nego u cijelom svijetu.

Također, zbog veće raslojenosti mora, manje hranjivih soli dolazi blizu površine mora, odnosno u područje u kojem se odvija fotosinteza, što ima za posljedicu siromašniji živi svijet. To se odnosi na sve zajednice od primarne produkcije, fitoplanktona, pa nadalje. Postoje još mnoge posljedice – npr. acidifikacija mora i transport ugljika u duboke slojeve, budući je more rezervoar za ugljikov dioksid u atmosferi.

Bliska budućnost će zapravo slijediti sve ovo što se opaža danas i što sam opisao, jedino je pitanje granice izdržljivosti i prilagodljivosti prirode, okoliša i ljudi – svi mi imamo nekakav prag izdržljivosti, i kad ga se pređe, onda…, ostavlja u zraku odgovor o budućnosti oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić.

Mirna Batistić s Institutu za more i priobalje u Dubrovniku kaže da oceanografi imaju praćenja Jadranskog mora od 1998., što je država financirala, na čemu su surađivala tri morska instituta, u Rovinju, Splitu i Dubrovniku.

To je financiranje ukinuo i prebačeno na novi model, preko projekata, i mi se sad borimo za projekte i na taj način pratimo. Međutim, od projekta do projekta prođe neko vrijeme, i gubi se kontinuitet. Onda, svaki put se projektima nešto mijenja, nešto je novo. To su te kontradikcije. A u zadnje vrijeme, mi smo kao južno-jadranski institut organizacijski pripali Sveučilištu u Dubrovniku, i nastali su veliki problemi sa znanstvenim statusom istraživača.

Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi, ali ako temperatura mora nastavi rasti, more bi moglo postati stanište za toplovodne vrste. U tom slučaju bi ove domaće vrste umjerenih mora mogle doživjeti povlačenje, recesiju. Ali to je tvrdnja za dalju budućnost, kaže dubrovačka biološka oceanografinja i zaključuje: – Nadamo se da i neće biti, da će ljudi malo početi razmišljati o tome što rade i kako rade prirodi.

Izvor: Hina/Ivo Lučić

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Donosimo mitove o vezama u koje odmah prestanite vjerovati

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije osobe koje sjede na ružičastom biciklu na otvorenom polju s vedrim plavim nebom i raspršenim oblacima iznad. Osoba koja je smještena na stražnjem dijelu bicikla izgleda kao da podupire drugu osobu koja sjedi na upravljaču, a oni su u trenutku poljupca. Ova slika prikazuje romantičan trenutak između dvoje ljudi u mirnom prirodnom okruženju, što može evocirati teme ljubavi, prirode i slobodnog vremena.
Foto: Pixabay

Ovi mitovi često stvaraju pritisak i nerealna očekivanja, zbog čega se parovi mogu osjećati nezadovoljno i sumnjati u svoje odnose. Ljubav je složen proces, a zdrava veza zahtijeva otvorenost, poštovanje, i prihvaćanje da svi mitovi koje čujemo nisu nužno istiniti

Veze su komplicirane i jedinstvene, a svaka ljubavna priča nosi svoj specifičan ritam i dinamiku. Ipak, društvo, mediji i kultura često nameću mitove o tome kako bi ‘idealna’ veza trebala izgledati. Ovi mitovi često stvaraju pritisak i nerealna očekivanja, zbog čega se parovi mogu osjećati nezadovoljno i sumnjati u svoje odnose. U nastavku su neki od najčešćih mitova o vezama u koje ne treba vjerovati.

Prava ljubav dolazi bez napora. Jedan od najraširenijih mitova je taj da prava ljubav dolazi sama od sebe i da ne zahtijeva trud. U stvarnosti, svaka veza, čak i ona najharmoničnija, traži ulaganje, komunikaciju i međusobno prilagođavanje. Ljudi se s vremenom mijenjaju, i u zdravim vezama partneri zajedno rade na prilagodbi tim promjenama. Očekivati da će sve ići savršeno bez truda može samo dovesti do razočaranja.

Idealni partner razumije sve bez riječi. Ovaj mit stvara očekivanje da pravi partner ‘čita misli’ i zna što drugi osjeća ili želi bez potrebe za verbalnom komunikacijom. Iako je divno kad partneri intuitivno osjete jedno drugo, nitko nije telepat. Otvorena komunikacija ključna je za zdravu vezu. Umjesto da očekujete da partner shvati sve vaše potrebe i želje bez riječi, važno je otvoreno razgovarati o njima.

Sretan par nikada se ne svađa. Mnogi vjeruju da je svađa znak nekompatibilnosti ili da par nije ‘stvoren jedno za drugo’. No, istina je da su nesuglasice normalan i zdrav dio svake veze. Svađe mogu biti prilika za rast i bolje razumijevanje partnera, ako se rješavaju na konstruktivan način. Ključno je naučiti komunicirati bez vrijeđanja i razumjeti da neslaganja ne znače kraj ljubavi.

Ako stvarno voliš, nikada nećeš biti privučen(a) nikome drugome. Prirodno je primijetiti ili biti privučen drugim ljudima, čak i kada ste u predanoj vezi. Ovaj osjećaj ne znači da nešto nije u redu u vašoj vezi ili da partneru nedostaje nešto važno. Ključno je kako reagiramo na takve osjećaje i hoćemo li odlučiti njegovati povjerenje i odanost. Monogamija nije odsustvo privlačnosti prema drugima, već svjestan izbor ostati odan partneru.

Partneri bi trebali imati iste interese i hobije. Iako zajednički interesi mogu obogatiti vezu, potpuna sličnost nije potrebna za uspješnu vezu. Dapače, razlike mogu biti osvježavajuće i pružiti priliku za proširenje perspektiva. Važno je podržavati međusobne interese, čak i kada nisu zajednički. Raznolikost može unijeti dinamiku i omogućiti partnerima da zadrže vlastiti identitet unutar veze.

Seks bi uvijek trebao biti strastven i čest. Još jedan mit je da kvalitetna veza podrazumijeva konstantnu strast i česte intimne trenutke. Stvarnost je da s vremenom seksualna želja može varirati zbog različitih čimbenika – stresa, zdravlja, promjena u životnom stilu i slično. Umjesto stvaranja pritiska oko ovog aspekta veze, važno je o tome otvoreno razgovarati i prihvatiti da strast ima svoje uspone i padove.

Dobar partner će te uvijek usrećiti. Ovaj mit stvara iluziju da je partner odgovoran za sreću drugog partnera. Iako podrška i ljubav mogu doprinijeti našem zadovoljstvu, očekivanje da će druga osoba riješiti sve naše probleme i donijeti nam stalnu sreću nije realno. Svaka osoba je odgovorna za vlastitu sreću, a zdrava veza pruža podršku u tom procesu, ali nije jedini izvor zadovoljstva.

Oslobađanje od ovih mitova može pomoći parovima da pristupe svojoj vezi sa stvarnijim očekivanjima. Ljubav je složen proces, a zdrava veza zahtijeva otvorenost, poštovanje, i prihvaćanje da svi mitovi koje čujemo nisu nužno istiniti.

Nastavi čitati

Medicina

ĐIKIĆ Identificiran tumorski mehanizam izbjegavanja imunološkog odgovora

Objavljeno

/

Muškarac s plavim očima i svijetlom kosom nosi tamno plavo sako i svijetlu košulju. Gleda blago u stranu, s blagim izrazom lica. U pozadini su svijetle zavjese koje stvaraju neutralnu pozadinu.
Foto: Dean Silić

Međunarodni znanstveni tim, pod vodstvom Ivana Ðikiċa s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, identificirao je mehanizam preko kojeg tumorske stanice izbjegavaju imunološki odgovor organizma, ubrzano rastu i metastaziraju, što otvara nove mogućnosti za razvoj terapije protiv raka

Rad je objavljen u online izdanju prestižnog znanstvenog časopisa Cell, a znanstvena studija istraživala je vezu između autofagije, staničnog procesa samojedenja, i sposobnosti imunološkog sustava da prepozna i napadne stanice raka.

Znanstvenici su otkrili da IRGQ protein djeluje kao autofagijski receptor u reguliranju ekspresije receptora MHC-I na površini stanica raka.

– Ova otkrića ukazuju da IRGQ protein i autofagija predstavljaju potencijalne terapijske ciljeve za razvoj novih protu-tumorskih lijekova. Primjerice, razvijanjem lijekova koji potiču razgradnju IRGQ u uznapredovalim tumorima jetre mogli bi potaknuti novi i snažniji imunološki napad na tumorske stanice i blokirati rast tumora – rekao je znanstvenik Ivan Ðikiċ.

MHC-I receptori igraju ključnu ulogu u imunološkom sustavu prezentirajući tumorske antigene citotoksičnim T stanicama koje su odgovorne za ubijanje stanica raka.

Na temelju kliničkih podataka otkriveno je da niže razine IRGQ kod ljudi s karcinomom jetre dovode do infiltracije T stanica u tumore i duljeg preživljavanja zbog boljeg imunološkog prepoznavanja tumorskih stanica.

Podatci pacijenata potvrđeni su i na eksperimentalnom mišjem modelu raka jetre: kod životinja bez IRGQ-a, dolazi do učinkovitog napada imunološkog sustava na tumorske stanice i blokiranja rasta tumora te su miševi značajno dulje preživjeli rak.

– Ova studija trajala je sedam godina i naučili smo da je neophodno nastaviti s istraživanjima i kada su projekti teški i neizvjesni te je neophodno osigurati dugogodišnje financiranje i uspostavljanje suradnje sa znanstvenicima raznih profesija ako želimo biti uspješniji u borbi protiv tumora – rekao je Ðikiċ.

Nastavak ovog dugogodišnjeg istraživanja provodi se u PROXIDRUGS konzorciju, gdje znanstvenici razvijaju nove metode ciljane razgradnje IRGQ proteina.

Izvor: Hina/Marina Hudoletnjak

Nastavi čitati

Medicina

Počinju preventivni zdravstveni pregledi u cijeloj Hrvatskoj

Objavljeno

/

Na fotografiji je plavi tekst na bijeloj pozadini koji glasi “MISLI NA SVOJE ZDRAVLJE” u gornjem dijelu, a ispod toga manjim slovima “ODAZOVI SE NA PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLED!”. U donjem desnom kutu nalazi se još manji tekst koji kaže “ZDRAVLJEPRVO”. Ova slika je zanimljiva jer promiče važnost brige o vlastitom zdravlju i potiče ljude da redovito idu na preventivne zdravstvene preglede.
Foto: Ministarstvo zdravstva

Pravo na besplatni preventivni pregled imat će svi građani koji su pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, bez dodatnih troškova, a pregled će moći obaviti kod izabranog liječnika

Od ponedjeljka, 11. studenog, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo započinju s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske

Tim povodom, Ministarstvo zdravstva će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, 11. studenog s početkom u 11 sati, predstaviti organizacijski model preventivnih pregleda.

– Program preventivnih zdravstvenih pregleda ključna je mjera u reformi zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Cilj preventivnih pregleda koji će se provoditi u cijeloj zemlji jest poboljšati zdravlje građana, produljiti njihov životni vijek, poboljšati kvalitetu života i povećati zdravstvenu pismenost – izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš. Dodao je kako je program utemeljen na rezultatima pilot-projekta, kao i na znanstvenim saznanjima o važnosti pravodobne kontrole zdravstvenog stanja.

Na događaju će biti predstavljen cijeli proces provedbe preventivnih pregleda.

Pravo na besplatni preventivni pregled imat će svi građani koji su pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, bez dodatnih troškova, a pregled će moći obaviti kod izabranog liječnika.

Provedeni pilot-projekt u pet županija pokazao je da više od dvije trećine odazvanih građana ima zdravstvene probleme, uključujući povišen krvni tlak, povećan kolesterol, visoku razinu šećera u krvi, prekomjernu težinu te štetne posljedice pušenja i alkohola.

Rano otkrivanje bolesti povećava mogućnost uspješnijeg liječenja, produljuje životni vijek i poboljšava kvalitetu života, a ujedno jača svijest o važnosti preventivnog pristupa zdravlju. Iskustva pokazuju da je trećina ljudi spremna mijenjati navike štetne za njihovo zdravlje. Procjenjuje se da bi preventivno djelovanje moglo smanjiti broj oboljelih za čak 40 posto, a također bi smanjilo pritisak na zdravstveni sustav i omogućilo bolje pružanje zdravstvene skrbi pacijentima.

Važno je napomenuti da svaki uloženi euro u preventivne preglede donosi 14 eura uštede u zdravstvenom proračunu, što je ključno za dugoročnu održivost zdravstvenog sustava.

– Nalazimo se u situaciji koja nalaže poduzimanje odlučnih koraka prema prevenciji i sustavnoj brizi za zdravlje pojedinaca i društva u cjelini. Preventivna politika jedno je od najvažnijih pitanja javnog zdravlja, a u širem smislu i pitanje ekonomske i demografske budućnosti Hrvatske. To je temelj za zdraviju i kvalitetniju budućnost naših građana i države – zaključio je ministar Beroš.

Nastavi čitati

U trendu