Dugotrajno izlaganje gaslightingu može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje žrtve. Osobe često gube samopouzdanje, osjećaju krivnju za situacije koje nisu njihova odgovornost i razvijaju osjećaj nemoći. U ekstremnim slučajevima, žrtve mogu početi sumnjati u vlastiti razum i percepciju stvarnosti

Poslušaj članak

Gaslighting je oblik psihološke manipulacije u kojem manipulator pokušava posijati sjeme sumnje u percepciju stvarnosti svoje žrtve, često s ciljem da stekne kontrolu ili moć nad njom. Ovaj fenomen može se dogoditi u osobnim odnosima, na radnom mjestu ili čak u širem društvenom kontekstu, poput političkog diskursa.

Pojam ‘gaslighting’ dolazi iz kazališnog komada i kasnijeg filma Gaslight iz 1944., u kojem suprug manipulira svojom ženom da povjeruje kako gubi razum, sustavno umanjujući njezina iskustva i osjećaje. U praksi, gaslighting uključuje negiranje stvarnosti, umanjivanje tuđih osjećaja, prebacivanje krivnje i stvaranje osjećaja nesigurnosti kod žrtve.

Gaslighting može biti suptilan, ali postoje određeni obrasci ponašanja koje je moguće prepoznati.

Negiranje onoga što se dogodilo. Manipulator može reći stvari poput: ‘To se nikad nije dogodilo’ ili “Ti si to izmislio/la’.

Omalovažavanje osjećaja. Komentari poput. ‘Preosjetljiv/a si’ ili ‘Pretjeruješ’ umanjuju važnost emocionalne reakcije žrtve.

Prebacivanje krivnje. Gaslighter često tvrdi da je problem u žrtvi: ‘Ti si uzrok svih problema’.

Iskrivljavanje činjenica. Manipulator može mijenjati ili izmišljati događaje kako bi izazvao zbunjenost.

Dugotrajno izlaganje gaslightingu može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje žrtve. Osobe često gube samopouzdanje, osjećaju krivnju za situacije koje nisu njihova odgovornost i razvijaju osjećaj nemoći. U ekstremnim slučajevima, žrtve mogu početi sumnjati u vlastiti razum i percepciju stvarnosti.

Zaštititi se možete tako što ćete vjerovati svojim osjećajima. Vaša iskustva i osjećaji su valjani, čak i ako vam drugi tvrde suprotno.

Vodite bilješke. Zapisivanje činjenica može vam pomoći u održavanju jasnoće i sprječavanju zbunjenosti.

Razgovarajte s povjerljivim osobama. Potražite podršku prijatelja, obitelji ili terapeuta koji vam mogu pružiti objektivnu perspektivu.

Postavite granice. Naučite reći ‘ne’ i zaštititi svoje emocionalno zdravlje.

Gaslighting je suptilan, ali moćan oblik manipulacije koji može značajno utjecati na mentalno zdravlje i kvalitetu života žrtve. Ključno je osvijestiti ove obrasce ponašanja, zaštititi se od njih i potražiti podršku kako biste vratili kontrolu nad vlastitom stvarnošću.

Ako ste suočeni s gaslightingom, znajte da niste sami i da postoje načini za izlazak iz ovog manipulativnog odnosa.

Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti

Poslušaj članak

Ozempic, lijek čiji je aktivni sastojak semaglutid, prvenstveno je razvijen za liječenje dijabetesa tipa 2. Riječ je o agonistu receptora GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1), koji djeluje regulirajući razinu šećera u krvi, smanjujući apetit i potičući gubitak težine. Međutim, znanstvena istraživanja sve više ukazuju na to da Ozempic i slični lijekovi mogu imati širi terapeutski potencijal, uključujući primjenu u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest često se naziva ‘dijabetesom tipa 3’ zbog povezanosti poremećaja inzulinske signalizacije u mozgu s razvojem bolesti. Kod osoba s dijabetesom tipa 2 povećan je rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, što sugerira da poremećena regulacija šećera i inzulinske signalizacije igra važnu ulogu u neurodegenerativnim procesima.

Semaglutid, zahvaljujući svom djelovanju na GLP-1 receptore, može poboljšati inzulinsku signalizaciju, smanjiti upalu i oksidativni stres te potaknuti neuroprotekciju. Sve su to ključni čimbenici u sprječavanju i usporavanju Alzheimerove bolesti.

Istraživanja na životinjama pokazala su da semaglutid može poboljšati kognitivne funkcije, smanjiti stvaranje beta-amiloidnih plakova i usporiti neurodegeneraciju. Beta-amiloidni plakovi ključni su biomarker Alzheimerove bolesti i jedan od glavnih ciljeva terapijskih intervencija.

Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti.

Iako je još prerano reći hoće li Ozempic postati standardni lijek za Alzheimerovu bolest, njegov mehanizam djelovanja i rani rezultati istraživanja sugeriraju značajan potencijal. Ako se daljnja istraživanja pokažu uspješnima, semaglutid bi mogao otvoriti novo poglavlje u liječenju Alzheimerove bolesti, pružajući nadu milijunima oboljelih i njihovim obiteljima.

Ozempic, lijek koji je revolucionizirao liječenje dijabetesa tipa 2, možda ima potencijal za jednako značajan utjecaj u području neurodegenerativnih bolesti. Iako je potrebno provesti dodatna istraživanja, njegovo djelovanje na razini mozga pruža nadu da bismo jednog dana mogli imati učinkovit alat za borbu protiv Alzheimerove bolesti.

Na reviji će sudjelovati hrabre žene koje su preživjele moždani udar, a nosit će crvene haljine koje su izradili hrvatski dizajneri Greta Gudelj, Igor Dobranić, Iva Karačić, Željka Šafran, Jasmina Arnautović i Dora Rubić

Poslušaj članak

Dan crvenih haljina u Hrvatskoj se obilježava svakog prvog petka u veljači kako bi se podigla svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena. Cilj je educirati žene o rizicima, simptomima i prevenciji moždanog udara, jer žene češće pogađa ova bolest, a posljedice su često teže.

Inicijativa je započela u SAD-u kroz kampanju ‘Go Red for Women’, dok je u Hrvatskoj pokrenuta zahvaljujući Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u suradnji s brojnim udrugama za zdravlje.

Središnji događaj ovogodišnjeg Dana crvenih haljina održat će se 7. veljače u auli Sveučilišta u Zagrebu, uz mogućnost praćenja online. Na reviji će sudjelovati žene koje su preživjele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, uključujući Gretu Gudelj, Igora Dobranića, Ivu Karačić, Željku Šafran, Jasminu Arnautović i Doru Rubić.

Organizaciju Dana crvenih haljina predvode volonterke, stručnjakinje iz KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb, među kojima su neurologinje Arijana Lovrenčić-Huzjan, Marina Roje Bedeković, Zdravka Poljaković Skurić, Vesna Matijević i Svjetlana Šupe, te logopedinja Dinah Vodanović.

Statistički podaci pokazuju da jedna od pet žena doživi moždani udar, dok jedna od tri umire od njegovih posljedica. Prevencija je ključna – više od 80 posto moždanih udara može se spriječiti pravovremenim djelovanjem na čimbenike rizika i promjenom načina života.

Osim zajedničkih faktora rizika poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, šećerne bolesti, pušenja i atrijske fibrilacije, žene su podložne dodatnim specifičnim rizicima. Hormonalne promjene, egzogeni estrogeni, trudnoća i postporođajno razdoblje povećavaju vjerojatnost razvoja moždanog udara kod žena.

Crvena haljina simbolizira snagu i vitalnost žena te istovremeno podsjeća na važnost očuvanja zdravlja srca i krvnih žila. Obilježavanje Dana crvenih haljina uključuje edukativne radionice, javne kampanje i besplatne zdravstvene preglede.