Poveži se s nama

Moderna vremena

ISTRAŽIVANJE Intenzivnija intervencija za autizam ne donosi nužno bolje rezultate

Objavljeno

/

Slika prikazuje dijete s autizmom koje prima intervenciju u mirnom i ugodnom okruženju. Dijete sjedi za stolom, fokusirano na razvojnu aktivnost, dok se terapeut ili skrbnik pažljivo angažira s djetetom. Dijete izgleda udobno i koncentrirano, dok skrbnik pokazuje nježan i pažljiv stav. U pozadini se nalaze edukativne igračke, knjige i šareno, ali umirujuće uređenje koje naglašava njegujuću atmosferu.
Foto: DALL-E

Novo istraživanje o intervencijama za autizam sugerira da povećanje intenziteta intervencija možda neće uvijek dovesti do boljih rezultata

Obično se djeci kojoj je dijagnosticiran autizam savjetuje 20 do 40 sati tjedno intenzivnih intervencija, koje uključuju bihevioralne ili razvojne pristupe.

Međutim, nedavna analiza podataka iz 144 studije koje su obuhvatile više od 9000 djece ukazuje na to da ovaj uobičajeni savjet možda nije uvijek točan.

Nismo pronašli čvrste dokaze da povećanje količine intervencije dovodi do boljih rezultata – rekao je Micheal Sandbank, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Sjeverne Karoline, koji je vodio studiju objavljenu u časopisu JAMA Pediatrics.

Preporučujemo da praktičari razmotre razvojno prikladne količine intervencije za svako dijete i podršku njihovim obiteljima – savjetuje Sandbank.

Istraživači su objasnili da se trenutne smjernice za intervencije temelje na očito zastarjeloj studiji iz 1987. godine, koja je izvijestila da su djeca s autizmom koja su primala 40 sati bihevioralne intervencije tjedno pokazala veća kognitivna poboljšanja od onih koja su primala samo 10 sati. Međutim, Sandbank je istaknuo da kasnija istraživanja na ovu temu variraju u kvaliteti i rezultatima.

Nova analiza proučila je dnevne sate intervencije i učestalost sesija. Istraživači su kontrolirali dob djece (sva mlađa od 8 godina), i ispitali jesu li količine intervencije povezane s razvojnim koristima ovisno o tipu intervencije.

U konačnici, studija nije pronašla dokaze da intenzivnija intervencija rezultira većim koristima za djecu s autizmom.

Vjerojatno postoji minimalna količina intervencije potrebna za pružanje bilo kakve koristi, te optimalna količina koja ovisi o djetetu – rekao je Sandbank.

Trenutno nemamo jasne dokaze o tome koja bi ta optimalna količina trebala biti – priznaje Sandbank.

Kliničari bi trebali biti oprezni kada preporučuju intenzivne intervencije, savjetuju istraživači.

Iako nismo pronašli dokaze da veća količina intervencija dovodi do većih koristi, to ne znači da bi djeca s autizmom trebala ostati bez podrške – napisali su autori. Umjesto toga, kliničari bi trebali surađivati s obiteljima kako bi ‘prilagodili individualizirane podrške za djecu s autizmom u intenzitetu koji pokazuje individualne koristi, bez ometanja važnih aktivnosti i rutina kod kuće, u obrazovnim i društvenim okruženjima’.

Uvijek taj individualizirani pristup. Samo je pitanje kako ga realizirati.

Moderna vremena

Pri temperaturi višoj za pet stupnjeva Jadran još zadržava izvorni biodiverzitet

Objavljeno

/

Na slici je prikazan zalazak sunca nad morem. Sunce je nisko na horizontu, reflektirajući svoje zlatne zrake na površini vode. U pozadini se vide tamne siluete brda.
Foto: Pixabay

Povišene temperature mora za oko pet stupnjeva Celzijevih na površini i jedan stupanj u dubini mijenjaju uvjete života u moru, a zatim i svoje stanovnike, ali, prema tvrdnjama stručnjaka, Jadran još uvijek uvelike zadržava izvorni biodiverzitet odnosno biološku raznovrsnost

Prema podacima s automatske plutače Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku, u utorak je u 17 sati izmjerena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijusovih, koja je potom još malo narasla – na 29,8 stupnjeva. DHMZ zadržava rezervu prema proglašenju podatka rekordnim, napominjući da je potrebno provesti sve stupnjeve kontrole podataka kako bi se podaci kao takvi uvrstili u meteorološku bazu.

Do sada je apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a izmjerena 21. srpnja 2015. u Rabu i iznosila je 29,5 stupnjeva.

More se zagrijava na površini, širi se njegov stupac

Oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić objašnjava da su rekordne temperature mora posljedica dugotrajnog zagrijavanja i to u vrijeme kada je, zbog dužine dana, Sunčevo zračenje najveće u godini. To zagrijavanje, koje traje već tjednima, ugrijalo je površinu cijelog Jadranskog mora na vrijednosti od oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovaj dio godine, prema podacima Europske službe za more.

Rekordne temperature mora zadržavati će se sve dok bude trajao aktualni toplinski val, a – ako nekad tijekom ljeta bude zapuhala malo jača bura – tada ćemo i mi i svijet u moru privremeno ‘odahnuti’, odnosno temperature mora uz našu obalu bi se snizile, kazao je Vilibić.

Ivica Vilibić napominje da su  jednako veliki problem zagrijavanju same površine mora – promjene u dubokim dijelovima Jadrana. Taj porast je posljedica donosa topline s površine mora, pa se stoga može očekivati i daljnji porast temperature u cijelom stupcu mora. Sve to značajno utječe na biljni i životinjski svijet u moru, pogotovo na vrste koje su manje pokretne i manje prilagođene većim promjenama temperature, a jedna od posljedica zagrijavanja jest i širenje stupca mora, odnosno porast razine mora.

Biološka oceanografinja na Institutu za more i priobalje u Dubrovniku Mirna Batistić ‪kaže da kratki poremećaji temperature nemaju velike posljedice po živi svijet mora. Međutim, priznaje da dugotrajnije promjene mijenjaju odnose u staništima.

U Jadransko more stiglo 46 novih vrsta riba, među njima i invazivne

Mi od 90-ih godina imamo stalno mjerenje otvorenog mora i to nam je još bolji pokazatelj. Ne samo ono u priobalju gdje se lako zagrije more, nego i duboki sloj, 200-800 metara dubine i to je u zadnjih 30 godina jedan stupanj poraslo i ima trend povećanja. I to nije baš bezazleno, kaže i precizira:

Zabilježili smo neke vrste toplijih mora koje ulaze sa strujom i neke se zadrže za toplije sezone. One se zimi ne uspijevaju održati, ali se mali broj uspije održati. Ipak, stanje u Jadranu je dobro, njegova visoka biološka raznolikost se održava, domaće vrste uspješno ograničavaju rast populacije došljaka.

Što se tiče planktona, recimo zelena alga Caulerpa taxifolia jedna od tropskih algi, ona je pobjegla iz akvarija i uspješno se održava, iako smo mi još uvijek umjereno more, krenula je sa invazivnim širenjem, ali sad je ipak ograničena na određena područja i ne širi se toliko agresivno, znači još uvijek dominiraju naše alge. Navodi i pojavu toplovodne meduzice Paracytaeis octona.

Veći broj ribljih vrsta se udomaćio, ali i dalje nisu uspjeli poremetiti ravnotežu Jadrana, upravo zbog tog velikog biodiverziteta Jadrana. I to je nešto što moramo pratiti iz godine u godinu, kaže ona.

Ihtiolog na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ranije je kazao za Hinu da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.

Jedna od najgorih invazivnih vrsta vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, a jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača.

Mirna Batistić dodaje ribe papigaču, ribu lav, napuhaču i druge.

Vrste koje dolaze ne uspijevaju zatvoriti ciklus u Jadranskom moru i nestaju, onda ponovno dolaze. Nadamo se da će tako i ostati, kaže.

Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi

Vilibić napominje da gotovo nema svojstva mora koje se ne mijenja u posljednjim desetljećima. Npr. kemija mora: količina otopljenog kisika u dubljim slojevima je vrlo osjetljiva na ovakve promjene, te se smanjuje u dubokim morima. Ne samo u Jadranu nego u cijelom svijetu.

Također, zbog veće raslojenosti mora, manje hranjivih soli dolazi blizu površine mora, odnosno u područje u kojem se odvija fotosinteza, što ima za posljedicu siromašniji živi svijet. To se odnosi na sve zajednice od primarne produkcije, fitoplanktona, pa nadalje. Postoje još mnoge posljedice – npr. acidifikacija mora i transport ugljika u duboke slojeve, budući je more rezervoar za ugljikov dioksid u atmosferi.

Bliska budućnost će zapravo slijediti sve ovo što se opaža danas i što sam opisao, jedino je pitanje granice izdržljivosti i prilagodljivosti prirode, okoliša i ljudi – svi mi imamo nekakav prag izdržljivosti, i kad ga se pređe, onda…, ostavlja u zraku odgovor o budućnosti oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić.

Mirna Batistić s Institutu za more i priobalje u Dubrovniku kaže da oceanografi imaju praćenja Jadranskog mora od 1998., što je država financirala, na čemu su surađivala tri morska instituta, u Rovinju, Splitu i Dubrovniku.

To je financiranje ukinuo i prebačeno na novi model, preko projekata, i mi se sad borimo za projekte i na taj način pratimo. Međutim, od projekta do projekta prođe neko vrijeme, i gubi se kontinuitet. Onda, svaki put se projektima nešto mijenja, nešto je novo. To su te kontradikcije. A u zadnje vrijeme, mi smo kao južno-jadranski institut organizacijski pripali Sveučilištu u Dubrovniku, i nastali su veliki problemi sa znanstvenim statusom istraživača.

Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi, ali ako temperatura mora nastavi rasti, more bi moglo postati stanište za toplovodne vrste. U tom slučaju bi ove domaće vrste umjerenih mora mogle doživjeti povlačenje, recesiju. Ali to je tvrdnja za dalju budućnost, kaže dubrovačka biološka oceanografinja i zaključuje: – Nadamo se da i neće biti, da će ljudi malo početi razmišljati o tome što rade i kako rade prirodi.

Izvor: Hina/Ivo Lučić

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Progerija je izuzetno rijedak sindrom ubrzanog starenja djece

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje model dvostruke spirale DNK. Struktura je detaljno prikazana s plavim i zlatnim tonovima koji naglašavaju oblik i dubinu spirale. Ova slika je zanimljiva jer ilustrira složenost molekularne strukture koja je temelj genetskih informacija svih živih bića.
Foto: Pixabay

Najveći zdravstveni problemi povezani s progerijom su kardiovaskularni poremećaji. Većina djece s progerijom umire od srčanih bolesti, kao što su srčani udar ili moždani udar, u dobi između 8. i 21. godine, s prosječnim životnim vijekom oko 14 godina. Ostale komplikacije mogu uključivati arteriosklerozu, osteoporozu i otvrdnjavanje arterija

Progerija (Hutchinson-Gilfordov sindrom) je izrazito rijedak sindrom ubrzanog starenja. To je progresivni genetski poremećaj, odnosno sporadična mutacija gena LMNA koji kodira bjelančevinu koja tvori molekularni kostur staničnih jezgara.

Simptomi progerije nisu vidljivi pri rođenju, već se počinju nazirati tijekom prve godine djetetova života, prvo u nedovoljnom porastu visine i težine. Naime, oboljela djeca u dobi od 10 godina imaju visinu približnu visini prosječnoj za zdravo trogodišnje dijete. Do druge godine života dolazi i do nerazvijenosti kostiju lica (hipoplazije) i donje čeljusti (mikrognatija). Lice je nerazmjerno malo u usporedbi s glavom, a oči su velike i istaknute. Nadalje, karakteriziraju ih male uši i tanke usne te česta nepravilnosti zuba i njihovo propadanje.

Djeca s progerijom često imaju normalan intelektualni razvoj i funkcionalne motoričke sposobnosti u ranoj fazi života, ali se kasnije suočavaju s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Najveći zdravstveni problemi povezani s progerijom su kardiovaskularni poremećaji. Većina djece s progerijom umire od srčanih bolesti, kao što su srčani udar ili moždani udar, u dobi između 8. i 21. godine, s prosječnim životnim vijekom oko 14 godina. Ostale komplikacije mogu uključivati arteriosklerozu, osteoporozu i otvrdnjavanje arterija.

Dijagnoza progerije obično se postavlja na temelju kliničkih simptoma i potvrđuje se genetskim testiranjem za mutaciju LMNA gena. Trenutno ne postoji lijek za progeriju, ali se istraživanja aktivno provode kako bi se našli načini za usporavanje ili liječenje ove bolesti.

Jedan od potencijalnih tretmana koji se istražuje je upotreba inhibitora farnesiltransferaze (FTI), koji mogu smanjiti proizvodnju progerina. Klinička ispitivanja su pokazala neka poboljšanja u životnom vijeku i kvaliteti života djece koja koriste ove lijekove.

Progerija je teška i rijetka bolest koja zahtijeva daljnja istraživanja i medicinsku pažnju. Napori za razumijevanje molekularne osnove ove bolesti i razvoj učinkovitih tretmana su od ključne važnosti za poboljšanje kvalitete života i produženje životnog vijeka djece pogođene ovim sindromom. Dok se napredak nastavlja, podrška i svijest o progeriji također igraju značajnu ulogu u pružanju pomoći obiteljima koje se suočavaju s ovom izazovnom bolešću.

Tiffany Wedekind iz Columbusa u Ohiju je najstarija je osoba koja je ikad živjela s tom bolesti i ima 46 godina.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Izbjegnite katastrofu na ljetovanju, pripazite na ove opasnosti

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja drži putovnicu i kartu za ukrcavanje dok stoji u zračnoj luci. Osoba nosi smeđu torbu preko ramena, a fokus je na ruci koja drži dokumente. U pozadini se nazire nekoliko sjedećih ljudi i prtljaga, što sugerira da je ovo čekaonica zračne luke. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje uobičajeni trenutak putovanja te naglašava osjećaj odlaska i anticipacije koji su česti među putnicima.
Foto: Pixabay

Iako je ljetovanje stvoreno za opuštanje i ne razmišljanje, postoji nekoliko stvari na koje bi trebalo obratiti pozornost i koje mogu biti opasne. Sastavili smo popis, zavirite

Ljetovanje je vrijeme opuštanja, avanture i zabave, ali važno je biti svjestan i potencijalnih opasnosti koje mogu narušiti vaše uživanje. Evo nekoliko ključnih opasnosti na koje trebate obratiti pažnju.

Prve na popisu opasnosti su opekline od sunca i toplotni udar. Dugotrajno izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može dovesti do sunčanih opeklina i ozbiljnijih problema poput toplotnog udara. Kako biste se zaštitili, koristite kreme sa visokim zaštitnim faktorom (SPF), nosite šešire i laganu, svijetlu odjeću te pijte dovoljno tekućine. Ako ne popijete dovoljno tekućine sljedeća na popisu opasnosti je dehidracija.

Ljetne vrućine mogu brzo dovesti do dehidracije, posebno ako se bavite fizičkim aktivnostima na suncu. Redovito pijte vodu, izbjegavajte prekomjerno konzumiranje alkohola i kofeina jer oni mogu povećati gubitak tekućine iz tijela.

Zatim dolazimo do nesreća na i u vodi. Plivanje, ronjenje i druge vodene aktivnosti donose mnogo zabave, ali i rizike. Uvijek plivajte u područjima koja su pod nadzorom spasioca, pridržavajte se sigurnosnih pravila i ne ulazite u vodu ako ste pod utjecajem alkohola.

Trovanje hranom je također lako moguće. Na ljetovanju često uživamo u različitim jelima, no visoke temperature mogu ubrzati kvarenje hrane, što povećava rizik od trovanja. Pazite gdje i što jedete, birajte provjerene restorane i uvijek provjerite svježinu hrane.

Boravak na otvorenom donosi razne alergije i ubode insekata. Komarci, ose i drugi insekti mogu biti ne samo iritantni, već i opasni jer prenose bolesti ili izazivaju alergijske reakcije. Koristite repelente, nosite odjeću koja pokriva veći dio tijela i izbjegavajte mjesta gdje se insekti skupljaju.

Ljetovanja su uvijek prilika za akcije ‘lijeva ruka, desni džep’ jer popularne turističke destinacije mogu privući i kriminalce. Pazite na svoje osobne stvari, izbjegavajte nošenje velike količine novca sa sobom, i koristite sefove u hotelima za pohranu vrijednih predmeta.

Pazite i na fizičke ozljede. Aktivnosti poput planinarenja, biciklizma i sportova na vodi mogu dovesti do ozljeda. Nosite odgovarajuću zaštitnu opremu, pratite upute i pridržavajte se sigurnosnih smjernica.

Kako biste smanjili rizike, dobro se pripremite za putovanje. Informirajte se o destinaciji, provjerite vremensku prognozu, pripremite osnovni pribor za prvu pomoć i uvijek imajte pri ruci kontakt brojeve hitnih službi.

Uz malo opreza i planiranja, možete izbjeći većinu potencijalnih opasnosti i maksimalno uživati u svom ljetovanju. Sigurnost je ključna za stvaranje lijepih i bezbrižnih uspomena.

Nastavi čitati

U trendu