Kako bi smanjili rizik od srčanog udara, ljudi bi trebali normalizirati svoj bioritam, više spavati i zdravije se hraniti
Poslušaj članak
Velik broj mladih ljudi ima naviku noćariti pa spavati po danu ili spavati svega nekoliko sati tijekom noći. To je štetno za organizam iz više razloga, ponajviše zbog pogrešnog lučenja određenih hormona koji su krucijalni za normalno funkcioniranje organizma.
Nova studija koju je zajedno sa svojim timom provela znanstvenica Sina Kianersi iz bolnice Brigham and Women’s i Medicinskog fakulteta Harvard, pokazala je da ljudi koji su ‘noćne ptice’ imaju veći rizik za dobivanje srčanog udara, piše ScienceAlert.
– Moramo znati da ‘noćne ptice’ nisu osuđene ne propast, ali izazov je neusklađenost između vašeg unutarnjeg sata i tipičnih dnevnih rasporeda što otežava pridržavanje navika koje su zdrave za srce – istaknula je Kianersi.
Prema Američkom udruženju za srce premalo sna jedan je od rizičnih faktora koji može dovesti do srčanog udara, kao i drugih problema sa srcem. Udruženje je istaknulo osam navika koje mogu očuvati zdravlje srca, a to su – veća tjelesna aktivnost, izbjegavanje duhana, dovoljno sna i zdrava prehrana te kontrola krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i težine.
Svaki čovjek ima drugačiji biološki sat, međutim svačije tijelo slijedi 24-satni raspored koji regulira cijeli organizam, te to utječe na normalan rad srca, krvnog tlaka i hormona stresa.
Prijašnja istraživanja su pokazala kako ljudi koji su aktivni noću imaju veći rizik od ozbiljnog razbolijevanja.
Da bi uspjeli saznati kako točno nespavanje noću utječe na ljudsko zdravlje, Kianersi i njezin tim pratili su 300.000 ljudi srednje i starije životne dobi. Podaci su praćeni iz UK Biobank, velike zdravstvene baze podataka koja uključuje informacije o navikama ljudi kada je u pitanju spavanje i buđenje.
Čak 8% ispitanika izjasnilo se kao ‘noćna ptica’, odnosno da su fizički i mentalno aktivniji noću. Četvrtina ispitanih kazalo je kako su ranoranioci – ustaju rano, produktivni su tijekom dana te idu ranije na spavanje. Navike spavanja ostalih ispitanika bile su negdje između ranoranioca i noćnih ptica.
Istraživanje je pokazalo sljedeće – tijekom 14 godina, ljudi koji su aktivniji noću imali su 16% veći rizik od dobivanja srčanog udara u odnosu na prosječnu populaciju.
Studija je pokazala da su žene koje su bile aktivnije noću imale lošije kardiovaskularno stanje prema osam ključnih čimbenika koje je izdalo Američko udruženje za srce.
Osim promijenjenog bioritma, odnosno nespavanja, na narušeno zdravlje žena, tvrde znanstvenici, utjecala je i loša prehrana.
Kako bi smanjili rizik od srčanog udara, ljudi bi trebali normalizirati svoj bioritam, više spavati i zdravije se hraniti, te izbjegavati štetne navike kao što je pušenje.
– Sve se svodi na problem noćne ptice koja pokušava živjeti u svijetu jutarnje osobe. Ustaju rano za posao jer im tada počinje posao, ali to možda nije usklađeno s njihovim unutarnjim ritmom – kazala je Kristen Knutson sa Sveučilišta Northwestern, koja je vodila nedavne smjernice Udruženja za srce o cirkadijalnim ritmovima.
– Čak i ako ne možete ispuniti idealno vrijeme od najmanje sedam sati sna, pridržavanje redovitog vremena odlaska na spavanje i buđenja, te prestanak pušenja mogu pomoći pri očuvanju zdravlja srca – poručuju znanstvenice Knutson i Kianersi.
Redovito spavanje, zdrave prehrambene navike, te redovna fizička aktivnost mogu uvelike poboljšati kvalitetu života svakoga čovjeka i produžiti njegov životni vijek.
Ovo bi moglo pomoći starijim ljudima da što duže ostanu zdravi te da se očuvaju od bolesti koje prijete njihovom organizmu
Poslušaj članak
Što je čovjek stariji, njegov imunološki sustav je slabiji, te i najlakša bolest može prouzročiti veliku štetu organizmu. Pomlađivanje organizma, točnije imunološkog sustava, do sada je bila samo bajka, bajka u koju ni oni najmaštovitiji nisu mogli vjerovati. Međutim, ta bi bajka mogla postati stvarnost.
Naime, znanstvenici Broad Instituta MIT-a i Harvarda otkrili su novi način pomlađivanja imunološkog sustava kod starijih ljudi što bi im moglo pomoći da se lakše izbore s bolestima koje su im do sada predstavljale smrtnu opasnost.
Pomoć bi, kako piše ScienceAlert, mogla doći od timusa, maloga organa koji je ključan za stvaranje T-stanica, stanica čija je uloga da se bore protiv infekcija i raka.
Kako čovjek stari, timus usporava i u tijelu se manje stvaraju T-stanice. U novom istraživanju, znanstvenici su pokušali ‘pomoći’ tijelu da proizvede nove T- stanice i tako se nastavi boriti protiv prijetnji za organizam. Sve je temeljeno na istraživanju na miševima.
Dakle, istraživači su uspjeli prenamijeniti dio jetre da služi kao zamjena za timus, šaljući pritom molekularne signale koji u organizmu stimuliraju proizvodnju T-stanica.
Kako bi to postigli, najprije su usporedili stanice starih s mladim miševima da bi uspjeli identificirati tri ključna proteina koji opadaju kako organizam stari. Proteini koje su znanstvenici identificirali i promatrali su DLL1, FLT3-L i IL-7. To su proteini koji inače stvaraju T-stanice i održavaju ih stabilnima.
Nakon toga, tim je sastavio m-RNA koji inače šalje tijelu uputu za proizvodnju proteina. Znanstvenici su stvoreni tretman više puta ubrizgavali u jetru starijih miševa, a terapija je rezultirala proizvodnjom visoko učinkovitih signalnih proteina.
Kod miševa koji su primali m-RNA tijekom četiri tjedna, povećao se broj i raznolikost T-stanica koje su nastale iz jetre. Kao rezultat toga, miševi su bolje reagirali na cijepljenje, točnije na virus te se njihov organizam lakše borio protiv raka.
To je dokazalo da im je imunološki sustav nakon primljene terapije postao jači i otporniji na bolesti. Međutim, stvaranje T-stanica putem jetre je bilo privremeno. To smanjuje rizik od prekomjerne stimulacije imunološkog sustava, što može dovesti do upale i napada obrambenog mehanizma na zdrave stanice.
Iako je ranije bilo pokušaja da se imunološki sustav pomladi, ti pokušaji nisu bili uspješni. Međutim, rezultati vidljivi u ovom istraživanju navode da bi ovaj pristup mogao ponuditi sigurnu i učinkovitu alternativu.
Ovo bi moglo pomoći starijim ljudima da što duže ostanu zdravi te da se očuvaju od bolesti koje prijete njihovom organizmu.
Ispitivanja provedena u ovoj studiji pokazala su kako umjereno vježbanje može pomoći pri smanjenju depresivnih epizoda
Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti 21. stoljeća. Čak 300 milijuna ljudi na svijetu pati od nekog oblika depresije. Postoji nekoliko vrsta lijekova (antidepresiva) koji se daju oboljelima od depresije, međutim ti lijekovi nisu nikako bezazleni. Dobra je vijest ta da se od depresije možete izliječiti i prirodnim putem, odnosno tjelovježbom.
Naime, kako piše ScienceAlert, istraživači sa Sveučilišta Lancashire proveli su 73 kontrolirana ispitivanja koja su uključivala 5000 sudionika, a svi sudionici bili su odrasle osobe.
Istraživanje je uključivalo više režima vježbanja i tretmana protiv depresije. Rezultati ispitivanja pokazali su kako redovito vježbanje može služiti kao jedna vrsta terapije protiv depresije.
Iako je zaključak nakon provedenih istraživanja jasno pokazao kako ljudi vježbanjem mogu izbjeći crne misli i loše raspoloženje, rezultati nisu bili jednaki, točnije pokazalo se da vježbanje ipak ne suzbija depresiju kod svih ljudi.
Ispitivanja provedena u ovoj studiji pokazala su kako umjereno vježbanje može pomoći pri smanjenju depresivnih epizoda, te ima sličan efekt kao psihološka terapija ili uzimanje antidepresiva. Međutim, kako bi vježbanje bilo djelotvorno, mora biti prilagođeno individualnim potrebama svakog pojedinca.
Prema rezultatima istraživanja, laganija vježba kod depresivnih ljudi djelotvornija je od teškog fizičkog napora, odnosno energičnog vježbanja.
– Naši nalazi upućuju na to da se tjelovježba čini sigurnom i dostupnom opcijom za pomoć u upravljanju simptomima depresije. To sugerira da vježbanje dobro djeluje na neke ljude, ali ne na sve, te je važno pronaći pristupe koje su pojedinci spremni i sposobni održavati – istaknuo je Andrew Clegg, profesor istraživanja zdravstvenih usluga na Sveučilištu Lancashire.
S obzirom na to da se tijekom tjelovježbe aktivira serotonin, hormon koji je ključan za podizanje raspoloženja, da se zaključiti kako one osobe koje svakodnevno vježbaju reguliraju spomenuti hormon što automatski doprinosi smanjenju simptoma depresije.
– Dokazi pokazuju da tjelovježba može ponuditi slične kratkoročne koristi za ljude s depresijom kao i terapija ili lijekovi. Odluke o promjeni ili kombiniranju pristupa trebale bi se donositi u suradnji s pružateljima zdravstvene skrbi, uzimajući u obzir individualne okolnosti – rekao je neuroznanstvenik Brendon Stubbs s King’s Collegea u Londonu, komentirajući rezultate istraživanja.
Iako još uvijek nisu proučeni svi okidači i oblici depresije i potrebno je još vremena kako bi se shvatilo koje vrste vježbi pomažu s kojom vrstom depresije, svakodnevna fizička aktivnost poput šetanja svakako ne može biti na odmet.
– Tjelovježba može pomoći ljudima s depresijom, ali ako želimo otkriti koje vrste najbolje djeluju, za koga i traju li koristi tijekom vremena, i dalje su nam potrebna veća, visokokvalitetna istraživanja – zaključio je Clegg.
Dapače, svi oni koji boluju od depresije trebaju potražiti liječničku pomoć ako za to imaju priliku, međutim fizička aktivnost pomoći će im pri boljoj funkciji mozga i hormona te uz adekvatno liječenje može biti ključna za izlazak iz ralja depresije.
Pomoću kombinatorike pregleda mogu se prije uvidjeti promjene, te to može pomoći liječnicima da bolje pogode terapiju za liječenje
Poslušaj članak
Multipla skleroza je kronična progresivna bolest središnjeg živčanog sustava. Kod ove bolesti imunološki sustav napada zaštitni omotač (mijelin) koji prekriva živčana vlakna i uzrokuje probleme u komunikaciji između mozga i ostatka tijela što može dovesti do propadanja živčanih vlakana.
Nova istraživanja koja su proveli znanstvenici s University Collegea u Londonu sugeriraju kako postoje dva podtipa ove opake bolesti, piše ScienceAlert.
U studiji je za analizu podataka iz krvi i mozga 634 pacijenta, korišteno je tzv. strojno učenje. Testirani pacijenti sudjelovali su u dva različita klinička ispitivanja.
Krvne pretrage služile su kako bi se u krvi pacijenata otkrio protein sNfL koji je jedan od glavnih markera koji se pojavi, odnosno povisi, ako je osoba oboljela od neke bolesti središnjeg živčanog sustava kao što je multipla skleroza.
Pregled magnetske rezonance kojem su sudionici bili podvrgnuti, otkrio je da se u različitim dijelovima mozga kriju velika različita oštećenja, ali i druge promjene.
Uspoređivanjem rezultata krvnih testova i testova mozga model strojnog učenja koji može vidjeti ono što ljudima često promakne, uspio je razvrstati pacijente u dva odvojena podtipa.
Oni pacijenti koji su okarakterizirani kao ‘rani sNfL’ pokazali su povišene razine proteina ranije, kao i oštećenje corpus callosuma, strukture koja povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga. Kod ovih pacijenata bolest je znatno brže napredovala, točnije, puno brže su se razvile moždane lezije.
Kod pacijenta koji čija je bolest okarakterizirana kao drugi podtip ili ‘kasni sNfL’ bolest je napredovala polako, a manifestirala se kroz smanjenje limbičkog sustava i sive tvari duboko u mozgu. Kod njih je razina sNfL sporije rasla što je dovelo do sporijeg razvoja bolesti.
– Korištenjem modela umjetne inteligencije u kombinaciji s visoko dostupnim krvnim markerom i magnetskom rezonancijom, prvi put smo uspjeli pokazati dva jasna biološka obrasca multiple skleroze. Ovo će pomoći kliničarima da shvate u kojoj se fazi bolesti osoba nalazi i kome je možda potrebno pažljivije praćenje ili ranije, ciljano liječenje – istaknuo je Arman Eshaghi, neuroznanstvenik na UCL-u i suosnivač Queen Square Analyticsa, spin-off tvrtke uključene u istraživanje.
Kod zdravih ljudi proteini neurofilamenti koji služe kao potpora središnjem živčanom sustavu stvaraju se sporo, dok kod ljudi koji obole od MS taj protein odlazi u tijelo velikom brzinom. To je jedan od ključnih signala bolesti središnjeg živčanog sustava.
Znanstvenici tvrde da kombiniranje razina neurofilamenata s drugim podacima, poput MR snimaka, mogu prije uvidjeti promjene, a to može pomoći liječnicima da pogode terapiju te tako uspore razvoj multiple skleroze kod pacijenata.
Ostaje nada da će spomenuta metoda biti potvrđena i u drugim studijama te da će se ta kombinatorika pretraga službeno početi koristiti za ranije razotkrivanje MS te tako dovesti do bržeg i boljeg liječenja bolesti.