Gledamo li samo posljednji kvartal 2025., prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 1578 eura, a plaće su na godišnjoj razini najviše rasle u javnoj samoupravi i u državnim tvrtkama
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, u 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj iznosila 1538 eura, što je čak 14% više nego godinu prije.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, iznosila je 1430 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka. U odnosu na 2024. godinu, medijalna plaća porasla je 15%.
Pogledamo li samo posljednji kvartal 2025. godine, prosječna plaća dosegnula je 1578 eura, što je tri posto više nego u trećem kvartalu. Medijalna plaća u istom razdoblju iznosila je 1483 eura, potvrđujući nastavak uzlaznog trenda.
U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku.
Više od trećine građana zarađuje između 1000 i 1500 eura
Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38%, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1000 do 1500 eura mjesečno. Ipak, u usporedbi s prošlom godinom, udio građana u tom rasponu osjetno se smanjio (lani 44%), što upućuje na postupni pomak prema višim primanjima.
Taj se trend jasno vidi i u rastu broja građana u višim platnim razredima.
Primanja između 1500 i 2000 eura danas ostvaruje 22% zaposlenih, u odnosu na 18% godinu ranije. Još je izraženiji rast zabilježen na vrhu ljestvice te 15% građana sada ima mjesečna primanja viša od 2000 eura, dok je prošle godine u toj skupini bilo tek 10% zaposlenih.
Plaću manju od 1000 eura u 2025. godini primalo je 12% građana, što je gotovo upola manje nego godinu ranije, kada je u tom platnom razredu bilo 27% zaposlenih. Podaci tako potvrđuju postupno pomicanje većeg dijela radne populacije prema višim razinama primanja.
Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3657 eura mjesečno, piloti 3246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2729 eura.
Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koji primaju oko 984 eura.
IT na vrhu liste
IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.
Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5% u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6%. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5%), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4%).
Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8%).
Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7%), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6% ispod nacionalnog prosjeka.
Država je najviše dizala plaće
Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10% iznad nacionalnog prosjeka.
Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1383 eura, uz rast od 14% u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.
S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5% iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16%.
Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje
U Virovitičko-podravskoj (-16%), Požeško-slavonskoj (-17%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16%) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.
S prosječnom neto plaćom od 1662 eura, što je 8% iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14%.
Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20% i dosegnule 1453 eura.
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije, muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17%.
Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1656 eura, što predstavlja rast od 13% u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15%, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1441 euro.
Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21% manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11% u odnosu na prethodnu godinu.
S porastom iskustva rastu i primanja. Zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1642 eura, uz rast od 15% na godišnjoj razini.
Na kraju, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2381 euro, što je čak 55% iznad nacionalnog prosjeka. I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1724 eura, odnosno 12% više od prosjeka i 29% više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1341 euro.
Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2
Prema službenim podacima HALMED-a, inzulin Levemir tvrtke Novo Nordisk od 1. rujna 2026. godine više neće biti dostupan u Republici Hrvatskoj.
Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2.
Za osobe s dijabetesom koje koriste Levemir je važna poruka da ne paničare niti samostalno mijenjaju terapiju. Ključno je da na vrijeme razgovaraju sa svojim dijabetologom o mogućim zamjenama i planu prelaska na drugi bazalni inzulin.
Svaka promjena bazalnog inzulina zahtijeva individualnu prilagodbu terapije i pojačan oprez, posebno kod osjetljivih skupina pacijenata.
Zbog sve izraženijih problema s dostupnošću različitih lijekova, a time i inzulina u Hrvatskoj i svijetu, portal NaInzulinu.com naglašava da preostali inzulini moraju biti potpuno dostupni svim osobama s dijabetesom, bez ikakve doplate HZZO-u. Riječ je o lijeku o kojem izravno ovisi život pacijenata, a ne o terapiji koja smije postati financijski teret za oboljele.
Središnja svečanost održat će se 31. svibnja u Staroj gradskoj vijećnici, gdje će zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević uručiti Nagrade Grada Zagreba zaslužnim pojedincima i institucijama
I ove godine u tjednu uoči Dana grada Zagreba koji se obilježava 31. svibnja, građane očekuju brojni besplatni programi koje organiziraju Grad Zagreb, gradske ustanove i poduzeća te Turistička zajednica grada Zagreba.
Na Dan grada, već tradicionalno, će se u Staroj gradskoj vijećnici održati svečanost dodjele javnih priznanja Grada Zagreba, na kojoj će gradonačelnik Tomislav Tomašević uručiti Nagrade Grada Zagreba zaslužnim pojedincima i institucijama. Ovogodišnje dobitnike možete pogledati ovdje.
Povodom Dana grada Zagreba, brojni gradski muzeji, galerije i centri za kulturu od 28. do 31. svibnja pripremaju bogat i raznolik besplatni program za građane svih generacija – od izložbi, stručnih vodstava i radionica do koncerata, filmskih projekcija, kazališnih predstava i kvartovskih druženja.
Ulaz na sve programe je besplatan, no broj mjesta na nekima je ograničen pa preporučujemo građanima da prethodno provjere informacije na stranicama ustanova. Program koji su pripremili zagrebački muzeji i centri za kulturu dostupan je na stranicama Grada Zagreba.
Građani će tijekom obilježavanja Dana grada moći uživati i u besplatnoj vožnji nedavno obnovljenom Zagrebačkom uspinjačom, jednim od najprepoznatljivijih simbola grada. U promet će taj dan biti uključena i besplatna muzejska tramvajska linija 21 koja će voziti putnike u nostalgičnom tramvaju M24 kružnom trasom: Ljubljanica – Vodnikova – Glavni kolodvor – Trg žrtava fašizma – Trg bana Josipa Jelačića – Savska – Ljubljanica.
Također, i Turistička zajednica grada Zagreba, u suradnji s partnerima, pripremila je bogat program. Posjetitelje očekuju turistička događanja na različitim gradskim lokacijama, besplatni razgledi grada, Smjena straže Počasne satnije Kravat pukovnije, Glazbena kontrola ZET-a te brojni drugi kulturni, zabavni i turistički sadržaji.
Mnogi oboljeli svakodnevno se suočavaju s nerazumijevanjem, nesigurnošću i osjećajem izolacije
Društvo psorijatičara Hrvatske predstavilo je besplatni priručnik za oboljele od psorijaze, kronične upalne bolesti koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da od nje boluje između dva i tri posto populacije.
Priručnik, koji su pripremili vodeći hrvatski stručnjaci iz područja dermatovenerologije, fizijatrije i psihijatrije, na jednostavan i pristupačan način objašnjava što je psorijaza, kako prepoznati simptome, koje su mogućnosti liječenja danas dostupne te kako uspješnije upravljati svakodnevnim životom s bolešću, priopćeno je iz Društva psorijatičara Hrvatske.
Pritom je, dodaju, fokus stavljen na suvremene terapijske mogućnosti i značajan napredak medicine koji danas velikom broju oboljelih omogućuje kvalitetniji, aktivniji i ispunjeniji život.
Psorijaza, kako je istaknula Inka Marinić, predsjednica Društva psorijatičara Hrvatske, nosi i emocionalni teret.
– Mnogi oboljeli svakodnevno se suočavaju s nerazumijevanjem, nesigurnošću i osjećajem izolacije. Upravo zato željeli smo stvoriti priručnik koji će biti vjerodostojan izvor informacija, ali i podrške – izjavila je Marinić.
Liječnica Marija Kaštelan ističe kako je posljednjih godina napravljen velik iskorak u liječenju psorijaze.
– Cilj liječenja više nije samo ublažavanje simptoma, već postizanje dugotrajne kontrole bolesti i poboljšanje kvalitete života pacijenata. Važno je da oboljeli znaju kako psorijaza nije samo estetski problem, nego ozbiljna kronična upalna bolest koja zahtijeva stručan pristup i kontinuiranu skrb – napomenula je.
Priručnik je dostupan na internetskoj stranici Društva.
Video / podcastPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana