Dana 9. svibnja 2025., kada je obilježen Dan Europe i dan osnivanja Europske unije, na stranici European Disability Foruma u devet točaka objavljeno je što EU čini za osobe s invaliditetom. Kraj je godine kada rezimiramo sve učinjeno i razmišljamo o tome što se još može učiniti
Poslušaj članak
1. EU se bori za pristupačnost
Zahvaljujući Europskom aktu o pristupačnosti niz proizvoda i usluga pristipačno je osobama s invaliditetom.
Ovo je samo jedna od nekoliko inicijativa koje je poduzela Europska unija. Primjerice, Direktiva o pristupačnosti mrežnih stranica, usvojena 2016. godine, obvezuje mrežne stranice i aplikacije javnog sektora da budu pristupačne osobama s invaliditetom. Europska komisija također je usmjerila tijela za normizaciju da unaprijede standarde pristupačnosti. EU je čak osnovala Centar AccessibleEU kako bi pomogla državama i privatnim organizacijama da postanu pristupačnije.
Dobro je znati: Važno je razumjeti da su zakoni koje donosi EU ‘minimalni standardi’. To znači da zakon EU-a ne može umanjiti prava koja već imate. Na primjer, ako vaš nacionalni zakon omogućuje 20 dana roditeljskog dopusta, a zakon EU-a postavlja minimalno 10 dana, to ne znači da gubite 10 dana. To znači da države koje nude manje od 10 dana očinskog dopusta moraju to povećati.
2. Europska iskaznica za osobe s invaliditetom
Nova Europska iskaznica za osobe s invaliditetom bit će uvedena diljem EU do 2028. godine, a Hrvatska ju je već uvela. Ta će iskaznica osobama s invaliditetom omogućiti pristup istim uvjetima i popustima (prioritetni pristup, pomoć u prijevozu) kao i državljanima s invaliditetom u zemlji domaćinu, kada putuju u druge države članice EU-a na kratki boravak ili u okviru programa mobilnosti (turizam, poslovna putovanja, posjeti, obitelj).
3. EU sredstva podupiru osobe s invaliditetom
Europska unija izravno financira mnoge programe i projekte koji su ključni za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom – projekte koji su često zanemareni ili nisu prioritet u nacionalnim proračunima. Štoviše, ovi programi financiranja često potiču države članice da izdvajaju više novca za ugrožene skupine – novca koji bi inače bio potrošen na manje korisne načine.
4. (Djelomična) zaštita na radu
EU je 2000. godine donijela zakon kojim se zabranjuje diskriminacija na radu. Zakon propisuje da su osobe s invaliditetom zaštićene od diskriminacije kada rade ili sudjeluju u osposobljavanju povezanom s radom. Također obvezuje poslodavce da osiguraju prilagodbe i fleksibilnost kako bi osobe s invaliditetom mogle obavljati svoj posao.
Iako je stanje daleko od savršenog, upravo zahvaljujući ovom zakonu možete se obratiti sudu ili zatražiti podršku tijela za jednakost ako ste bili diskriminirani.
5. Veća zaštita prilikom putovanja
Zahvaljujući zakonima Europske unije imamo pojačanu zaštitu prilikom putovanja preko granica, iz jedne zemlje u drugu. Imamo pravo na pomoć i naknadu u mnogim slučajevima: ako je putovanje odgođeno ili otkazano ili ako vam je u određenim okolnostima uskraćen ukrcaj.
Kao osobe s invaliditetom, također imamo pravo na pomoć u mnogim vrstama prijevoza. Nažalost, u većini slučajeva još uvijek je potrebno unaprijed najaviti i rezervirati pomoć prilikom putovanja. No stvari se poboljšavaju: novi zakon o željezničkom prijevozu smanjuje vrijeme prethodne najave, poboljšava obuku osoblja i jača prava na naknadu.
6. EU parkirališna karta
EU parkirališna karta dobiva nadogradnju! Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom omogućuje vam parkiranje na rezerviranim mjestima. To znači da, ako odlučite putovati u drugu državu članicu EU-a, ne trebate lokalnu parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.
7. Odlazak u bolnicu u drugoj državi EU-a bez dodatnih troškova
Zahvaljujući Europskoj kartici zdravstvenog osiguranja možete otići u bolnicu ili liječniku bez dodatnih troškova ako se razbolite ili doživite nezgodu u drugoj državi članici EU-a. I više od toga: imate i određene zaštite i prava kada tražite zdravstvenu skrb u inozemstvu.
Napomena: platit ćete isti iznos kao i osobe koje žive u toj zemlji, a ne onaj koji biste platili u svojoj matičnoj zemlji.
8. Prava za žrtve kaznenih djela ili nasilja
Zahvaljujući zakonu EU-a koji se naziva Direktiva o pravima žrtava, države moraju osigurati da, ako ste žrtva kaznenog djela u EU-u, imate pravo na informacije i podršku u obliku koji vam je pristupačan. EU je također poduzela važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama donošenjem snažnijeg zakona s posebnim poboljšanjima vezanima uz invaliditet. To uključuje pristupačne telefonske linije za pomoć i uvođenje otegotnih okolnosti za kaznena djela počinjena protiv osoba s invaliditetom.
9. Jer zajedno se možemo bolje boriti
Europska unija podupire organizacije i projekte koji ujedinjuju pokret osoba s invaliditetom.
Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), primjerice, podupire organizacije poput Europskog foruma osoba s invaliditetom, Inclusion Europe i Autism Europe. Te organizacije ne samo da zagovaraju ambiciozne zakone i politike, već i omogućuju zagovornicima prava osoba s invaliditetom da se okupe i uče jedni od drugih kroz razmjenu iskustava. Financiranje također podupire rad u specifičnijim područjima, poput sprječavanja nasilja i pružanja podrške djeci s invaliditetom koja su žrtve kaznenih djela.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti
Poslušaj članak
Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.
Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.
U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.
Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.
– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.
Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.
Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.
Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?
Poslušaj članak
To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’
Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.
Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.
– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.
Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.
– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.
Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.
Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’ sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).
Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske.
Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom.
Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu
Poslušaj članak
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.
– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.
Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.
Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine
Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke
Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
Giannis Antetokounmpo, košarkaš
Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2
Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.
Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 3 dana
KulturaPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana