Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 63 projekta u šest zemalja, a za koje se vjeruje da su primili više od milijardu eura financiranih od Europske unije
Poslušaj članak
Osam nevladinih organizacija iz cijele Europe sastavilo je izvješće o financiranju projekata namijenjenih marginaliziranim društvenim zajednicama iz fondova Europske unije.
Ovo izvješće, s posebnim osvrtom na osobe s invaliditetom, nemalo je iznenadilo administraciju u Bruxellesu, ponajprije stoga što se u njemu zaključuje da je diljem Europske unije prisutno ‘nisko razumijevanje temeljnih ljudskih prava’. Istraživanjem su bila obuhvaćena 63 projekta u šest zemalja, a za koje se vjeruje da su primili više od milijardu eura financiranih od Europske unije,
Nevladine organizacije koje stoje iza ovog izvješća sugeriraju da su slični projekti vjerojatno rašireni diljem EU, a šest zemalja obuhvaćenih analizom tek su ogledni primjeri šire slike netransparentnog trošenja novca europakih poreznih obveznika.
– Ovo je zapravo samo vrh ledenog brijega – rekla je Ines Bulić iz Europske mreže za samostalan život.
Kao primjer navela je školu u Grčkoj za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju koja je bila dio šireg ulaganja EU-a u posebne strukovne škole, a dodijeljena su sredstva kasnije uložena u ustanovu za skrb osoba s invaliditetom, što je u proturječju s proklamiranom politikom deinstitucionalizacije.
– Ono što bismo željeli vidjeti jest ulaganje u inkluzivno obrazovanje, koje je itekako potrebno u cijeloj EU, poput pristupačnih škola, ulaganja u pomoćnike u nastavi i druge usluge koje omogućuju djeci pohađanje redovnih škola – kaže Bulić.
Spomenula je i ustanovu za djecu s teškoćama u Rumunjskoj, koja je primila 2,5 milijuna eura iz EU fondova, a ta su se sredstva trebala iskoristiti za podršku da ti mališani ostanu sa svojim obiteljima.
– Ovo je razlog za veliku zabrinutost. Pravo je sve djece, imala ona invaliditet ili ne, odrastati u svojim obiteljima – zaključuje Bulić.
Organizacije koje su sastavile izvješće navode nekoliko razloga zašto su milijuni eura na kraju dodijeljeni projektima koji se smatraju diskriminirajućima. Prošle godine, agencija EU-a utvrdila je da se broj osoba s invaliditetom koje žive u segregiranim, ponekad štetnim okruženjima povećao u mnogim državama članicama EU-a, dok su organizacije civilnog društva više puta optužile izbjegličke centre koje financira EU za kršenje ljudskih prava.
– Važno je istaknuti da Europska komisija ne financira nijednu organizaciju koja ne poštuje u potpunosti temeljna prava i vrijednosti – rekao je glasnogovornik Europske komisije.
– U slučaju kršenja primjenjivih uvjeta, imamo sredstva za prekid suradnje i povrat novca, prema potrebi. I EU i njezine države članice moraju kontinuirano osiguravati da projekti koji su nespojivi s europskim vrijednostima ili slijede nezakonitu agendu ne primaju potporu od vlade i europskih fondova – dodao je glasnogovornik.
Steven Allen iz Zaklade Validity, organizacije za prava osoba s invaliditetom koja je također doprinijela izradi izvješća, istaknuo je ozbiljne nedostatke u načinu upravljanja i praćenja sredstava EU-a.
– Vidimo da i države članice EU-a, kao i Europska komisija, ne uspijevaju spriječiti da novac poreznih obveznika EU-a olakšava i financira ozbiljna kršenja prava višestrukih marginaliziranih osoba – rekao je Allen. Objavljivanje izvješća pažljivo je tempirano prije planiranja sljedećeg proračuna EU-a.
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
Video / podcastPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
SportPrije 5 dana
SportPrije 3 dana