Kada jedemo u skladu sa signalima gladi i sitosti, prehrana prestaje biti izvor stresa i krivnje. Energija postaje stabilnija, probava se poboljšava, a odnos prema hrani i tijelu postaje uravnoteženiji
U svijetu svakakvih dijeta, brojanja kalorija i strogo definiranih pravila prehrane, često zaboravljamo da naše tijelo već posjeduje vlastiti sustav regulacije unosa hrane. Signali gladi i sitosti prirodni su mehanizmi koji nam pomažu održati ravnotežu, no s vremenom ih mnogi prestanu prepoznavati ili im više ne vjeruju. Učenje kako ponovno slušati te signale ključno je za zdrav odnos prema hrani i vlastitom tijelu.
Glad nije samo osjećaj praznog želuca. Ona se može pojaviti kao pad energije, slabija koncentracija, razdražljivost, glavobolja ili stalne misli o hrani. Prava fizička glad razvija se postupno i može se zadovoljiti različitim vrstama hrane. Kada glad ignoriramo ili dugo odgađamo obrok, tijelo ulazi u stanje stresa i kasnije često reagira prejedanjem. To nije znak nedostatka kontrole, već prirodna reakcija organizma koji pokušava nadoknaditi propušteno.
Slično tome, sitost ne znači osjećaj težine ili nelagode, već ugodnu popunjenost i zadovoljstvo nakon jela. Mozgu je potrebno određeno vrijeme da registrira da smo pojeli dovoljno, zbog čega brzo jedenje često dovodi do unosa veće količine hrane nego što nam je stvarno potrebno. Kada jedemo uz distrakcije poput mobitela ili televizije, gubimo kontakt s tijelom i lakše prelazimo granicu sitosti.
Ponovno učenje slušanja vlastitog tijela zahtijeva svjesnost i strpljenje. Redovitiji obroci pomažu stabilizirati razinu energije i olakšavaju prepoznavanje stvarne gladi. Usporavanje tijekom jela, obraćanje pažnje na okus i teksturu hrane te povremeno provjeravanje osjećaja sitosti mogu značajno promijeniti način na koji doživljavamo obroke. Važno je i razlikovati fizičku glad od emocionalne potrebe za hranom, koja se često javlja u trenucima stresa, dosade ili tuge. U tim situacijama hrana nije uvijek ono što nam je zaista potrebno.
Kruta prehrambena pravila i zabrane dodatno otežavaju slušanje signala tijela jer stvaraju nepovjerenje prema vlastitim osjećajima. Kada si dopustimo fleksibilnost i prestanemo dijeliti hranu na ‘dobru’ i ‘lošu’, lakše prepoznajemo što nam u određenom trenutku zaista treba. S vremenom se razvija osjećaj sigurnosti i smanjuje potreba za prejedanjem ili kontrolom.
Kada jedemo u skladu sa signalima gladi i sitosti, prehrana prestaje biti izvor stresa i krivnje. Energija postaje stabilnija, probava se poboljšava, a odnos prema hrani i tijelu postaje uravnoteženiji. Slušanje tijela nije dijeta ni kratkoročno rješenje, već vještina koja se gradi postupno. Umjesto borbe protiv vlastitih potreba, učimo surađivati s tijelom, a upravo u toj suradnji leži temelj dugoročnog zdravlja i dobrobiti.
Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju
Poslušaj članak
Možda se nalazite među sve brojnijim poklonicima novog video serijala na YouTubeu koji promovira tjelovježbu kao jednu od najučinkovitijih intervencija za klince i klinceze s razvojnim teškoćama.
Uz sve ostalo, tjelovježba značajno smanjuje rizik od pretilosti, uzročniku brojnih kroničnih bolesti, a upravo su u tom segmentu mališani s teškoćama izloženi većoj opasnosti od zdrave djece.
Motivirane ovim izazovom, američke organizacije Exercise Connection i Nacionalni centar za zdravlje, tjelesnu aktivnost i invaliditet (NCHPAD) udružili su se kako bi stvorili YouTube video seriju ‘Inkluzivni fitness za djecu s autizmom’, no ova serija pruža praktične strategije za vježbanje za mališane s različitim teškoćama.
Obje organizacije nude prilagođene pristupe utemeljene na dokazima, a ključ pozitivnih iskustava jest individualizirani pristup svakom korisniku, a to se posebno odnosi na rad s neurodiverznim osobama.
I u Hrvatskoj postoje razni programi za terapijske tjelovježbe koje uglavnom daju zavidne i ohrabrujuće rezultate, no kod ovog se inkluzivnog fitnessa, uz fizičke, bilježe i veliki benefiti za mentalno zdravlje, poput poboljšanja učenja i sveukupnih vještina u društvenoj komunikaciji.
Treneri inkluzivnog fitnessa naglašavaju važnost modeliranja izvođenjem vježbi uz dijete, demonstrirajući očekivane radnje. Ovaj pristup ne samo da postavlja jasan primjer već i stvara zajedničko iskustvo, poboljšavajući djetetovu udobnost i spremnost za sudjelovanje. Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju.
Ključna poruka serije ‘Inkluzivna kondicija za djecu s autizmom’ je važnost upornosti nad savršenstvom. Za mnogu djecu s teškoćama, posebno onu s autizmom, put do bavljenja tjelesnom aktivnošću nije uvijek linearan. Fokus bi trebao ostati na dosljednosti i trudu, a ne na besprijekornom izvršenju.
– Ustrajnost u ovom kontekstu znači slavljenje malih pobjeda, poput isprobavanja nove vježbe, dovršetka kratke aktivnosti ili jednostavnog dolaska – kažu autori YouTube serijala.
– Radi se o prepoznavanju i pojačavanju napretka, bez obzira koliko se činio malim. Korištenjem strategija utemeljenih na dokazima i fokusom na upornost, možemo pomoći u poticanju pozitivnog odnosa s vježbanjem koji osnažuje pojedince da vode zdraviji i aktivniji život. Kontinuiranim naporima možemo stvoriti svijet u kojem je fitness zaista dostupan svima, slaveći napredak na svakom koraku – zaključuju autori.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Splita. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Split sve više ulaže u pristupačnost turizma, od hotela i plaža do kulturnih sadržaja, javnog prijevoza i digitalnih vodiča. Ipak, razina pristupačnosti još nije jednaka u svim dijelovima grada.
Turistička zajednica grada Splita nema potpunu statistiku jer ne postoji jedinstveni nacionalni registar pristupačnih smještajnih objekata ni sustav za precizno praćenje njihova broja. Podaci se prikupljaju godišnjim ažuriranjem turističkih sadržaja i temelje na informacijama pružatelja smještaja.
Veći splitski hoteli imaju prilagođene sobe, zajedničke prostore, liftove i sanitarne čvorove. Heritage Hotel Camera Split izdvaja se kao primjer dobre prakse s pristupom za korisnike kolica, prilagođenim sanitarnim čvorovima, kupaonicama i sobama.
Kod privatnog smještaja situacija je složenija: razina prilagođenosti kreće se od potpuno pristupačnih kuća i vila s rampama ili liftovima do objekata u starijim zgradama i povijesnoj jezgri gdje arhitektonska ograničenja onemogućuju potpunu prilagodbu.
Posebno se ističu plaže. Bačvice imaju rampu koja se spušta sve do mora, ali rukohvat je samo s jedne strane. Najveći iskorak je novi plato Žnjan, otvoren 2025., projektiran prema načelima univerzalnog dizajna. Na plaži za osobe s invaliditetom osigurani su rampa za more, dizalica, specijalna kolica, pristupačni tuševi i kabine, sanitarni čvorovi sa senzorskom opremom, orijentacijske ploče za slijepe i slabovidne te deset metara široka šetnica bez prepreka. Na Marjanu je pristupačna plaža Bene, s rampom i mogućnošću dolaska automobilom uz važeću vinjetu.
Pristupačnost raste i u kulturi. Muzej Grada Splita i Stara gradska vijećnica imaju dizala i sanitarne čvorove. Hrvatsko narodno kazalište Split ima dizalo, prilagođene lože i sanitarni čvor, a Kinoteka Zlatna vrata dizalo i prilagođeni sanitarni čvor. Na Marjanu je pristupačna osmatračnica na Sedlu s dizalom, Botanički vrt djelomično je pristupačan uz gusjeničar. Kazalište lutaka Split ima rampe i mjesta za osobe s invaliditetom, a Hrvatski dom je u cijelosti pristupačan.
Važan dio pristupačnosti čine informacije. Turistička zajednica podržala je Udrugu Liberato u razvoju aplikacije LiberatoMap, koja donosi informacije o pristupačnosti različitih gradskih sadržaja, smještaja i prijevoza. Više informacija je ovdje.
Za osobe s oštećenjem vida i ADHD-om izrađen je audio vodič kompleksa Splitske katedrale na hrvatskom i engleskom jeziku, s opisima Dioklecijanove palače, Katedrale, Riznice i Krstionice. Primjer audiozapisa nalazi se ovdje. Turistička zajednica razvila je i besplatni online audio vodič o splitskim olimpijcima i paraolimpijcima.
Marjan ima audio vodič s 51 interesnom točkom, mapom i geolokacijom, a stara gradska jezgra web-audiovodič kojem se pristupa QR kodom.
Pristupačnost se povećava i na javnim površinama. Matejuška, Riva, Zapadna obala, Strossmayerov park i Park Emanuel Vidović pristupačniji su za kretanje. Pri rekonstrukcijama se ugrađuju spušteni rubnjaci, a na većim raskrižjima zvučni semafori. Split je izgradio i prvu taktilnu stazu, od prostorija Županijske udruge slijepih do autobusnog stajališta u Zagrebačkoj ulici na Pazaru.
Zračna luka Split osigurava pomoć osobama s invaliditetom pri putovanju. Jadrolinija uz prethodnu najavu pruža pomoć pri kupnji karte, ukrcaju, iskrcaju i smještaju, a osobe koje ispunjavaju uvjete imaju pravo na besplatan prijevoz na državnim trajektnim linijama, uključujući pratnju i osobno vozilo.
Javni autobusni prijevoz u velikoj je mjeri prilagođen. Vozila imaju rampe i kneeling sustav, većina stajališta odgovarajuće perone i upuštene rubnjake, a glavna stajališta zvučnu signalizaciju. Procjenjuje se da je 96 posto linija javnog prijevoza u destinaciji pristupačno osobama s invaliditetom.
Izazovi ostaju u ugostiteljstvu. Većina samostalnih restorana i kafića nema potpuno prilagođene sadržaje, a evidentiran je samo jedan objekt s prilagođenim sanitarnim čvorom. Turističko-informativni centar Riva potpuno je pristupačan, dok Peristil u crkvici sv. Roka nije zbog statusa zaštićenog kulturnog dobra i nemogućnosti potrebnih zahvata.
U Splitu su dostupne prilagođene pješačke i izletničke ture za osobe s invaliditetom i korisnike kolica, a programi se mogu prilagoditi individualnim potrebama, uključujući obilazak glavnih znamenitosti grada, uz prethodni dogovor, uz vodiča.
Organizatori izleta, radionica i kulturnih programa također u pravilu mogu prilagoditi aktivnosti uz prethodnu najavu. Split tako postupno gradi pristupačniju turističku destinaciju, iako konfiguracija terena i povijesna struktura još uvijek postavljaju ograničenja.
Zanimljivo je da stručnjaci smatraju kako ljudi stvaraju ljepše i trajnije uspomene kada putuju sporijim tempom. Mozak bolje pamti iskustva u kojima imamo vremena promatrati, istraživati i doživjeti mjesto svim osjetilima
Poslušaj članak
Ljeto je savršeno vrijeme za slow travel, odnosno sporije i opuštenije putovanje. Umjesto da u nekoliko dana pokušamo obići što više gradova i znamenitosti, ideja je ostati dulje na jednom mjestu i doživjeti ga na mirniji način. Tako imamo više vremena za šetnje, odmor, razgovor s lokalnim stanovnicima i upoznavanje njihove kulture, običaja i načina života.
Slow travel nije samo način putovanja, nego i način razmišljanja. Umjesto stalne žurbe i gledanja na sat, naglasak je na uživanju u svakom trenutku. To može biti jutarnja kava na terasi s pogledom na more, čitanje knjige u hladu borova, kupanje na manje poznatoj plaži ili večernja šetnja uskim ulicama malog mjesta.
Takvi trenuci često ostanu u sjećanju puno dulje od brzog obilaska poznatih turističkih atrakcija.
Ovakav način putovanja donosi brojne prednosti. Manje je stresa jer nema potrebe za stalnim pakiranjem i preseljenjem na novu lokaciju.
Istovremeno imamo priliku bolje upoznati mjesto koje posjećujemo, kušati domaću hranu, kupovati proizvode od lokalnih proizvođača i podržati malu zajednicu. Slow travel često je i povoljniji jer se manje troši na prijevoz i organizirane izlete.
Zanimljivo je da stručnjaci smatraju kako ljudi stvaraju ljepše i trajnije uspomene kada putuju sporijim tempom. Mozak bolje pamti iskustva u kojima imamo vremena promatrati, istraživati i doživjeti mjesto svim osjetilima.
Još jedna zanimljivost je da je slow travel često bolji i za okoliš. Manje vožnje automobilom ili avionom znači i manju emisiju štetnih plinova, a mnogi putnici umjesto toga biraju šetnju, bicikl ili javni prijevoz.
Slow travel nas podsjeća da nije važno koliko ćemo mjesta posjetiti tijekom ljeta, nego koliko ćemo u njima zaista uživati. Ponekad su upravo najjednostavniji trenuci oni koji nam ostanu u najljepšem sjećanju.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.