EU kutak
SNAŽNA PORUKA Manifest o pravima mladih s invaliditetom
Bez mladih ljudi s invaliditetom u medijskim redakcijama, resornim ministarstvima i nacionalnim parlamentima, slogan ‘Ništa o nama bez nas’ ostaje samo to – slogan, čista dekoracija, zgodna poruka na zastavama koje se nose na paradama ponosa osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Sami zaključite koja to prava u potpunosti uživaju mlade osobe s invaliditetom u Europskoj uniji i jesu li ta prava samo deklarativna, lijepa fasada za socijalnu državu na kojoj se vide neke duboke pukotine.
Kao odgovor na ove nepoznanice mogla bi poslužiti anketa koju je lani upriličio Odbor za mlade Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF), provedena na 183 ispitanika iz svih zemalja članica EU-a. Rezultati ankete objavljeni su u manifestu EDF-a o svakodnevici mladih osoba s invaliditetom, nazvanom ‘Pravo na oblikovanje naše budućnosti’.
Odgovori mladih s invaliditetom trebali bi biti alarmantni za donositelje odluka u tijelima EU-a jer je anketa pokazala da ispitanici nisu zadovoljni ni u jednom segmentu društvenog života. Uglavnom, mladi smatraju kako ne uživaju pravo na život u pravednom i pristupačnom društvu. Usto su im u velikoj mjeri uskraćena prava na formiranje vlastite budućnosti te donošenja odluka važnih za njihovu budućnost.
Kod ovog potonjeg – naime, prava na oblikovanje društva – mladi ljudi s invaliditetom se žale da mediji ili posve ignoriraju njihov položaj i prava ili njihovu društvenu ulogu svode na stereotipe. Ako se u medijima i pojave neke za njih korisne informacije, one su često zaključane iza formata nepristupačnih osobama s invaliditetom. Bez mladih ljudi s invaliditetom u medijskim redakcijama, resornim ministarstvima i nacionalnim parlamentima, slogan ‘Ništa o nama bez nas’ ostaje samo to – slogan, čista dekoracija, zgodna poruka na zastavama koje se nose na paradama ponosa osoba s invaliditetom
Ništa pozitivniji odgovor mladi nisu dali ni za anketno pitanje pravu na pristupačnost, koje se u rečenom manifestu označava kao ‘pristojan prijedlog’, a evo i zašto:
– Osobe s invaliditetom suočavaju se s ‘porezom na invaliditet’ – plaćaju više za stanovanje, prijevoz i zdravstvenu skrb dok se kreću svijetom dizajniranim bez njih na umu. Od tihih autobusnih stanica do nepristupačnih kafića, okoliš ostaje neprijateljski raspoložen prema neovisnosti. Prava jednakost zahtijeva infrastrukturu koja predviđa raznolikost, a ne onu koja je tretira kao naknadnu misao – zaključuje se u manifestu EDF-a.
Pravo na formiranje vlastite budućnosti za mnoge mlade osobe s invaliditetom temeljno je ograničeno odvojenim obrazovnim sustavima koji zaustavljaju razvoj njihovih svekolikih potencijala. Mladi ljudi s invaliditetom i na taj se način uvlače u ‘zamku siromaštva’. Na kraju školovanja, naime, nisu dovoljno osnaženi za kvalitetno natjecanje na tržištu rada, a plaće koje zarađuju uglavnom su dovoljne za egzistencijalni minimum.
Međutim, zarađivanje plaće dovodi do potpunog gubitka osnovne socijalne podrške, što učinkovito kažnjava njihove ambicije i prisiljava ih na siromaštvo, zaključuje se u manifestu EDF-a.
EU kutak
Europski parlament nagradio borbu za pravdu i ljudska prava
Nagrada Saharov za 2026. pripala je Međunarodnom kaznenom sudu i njegovim dužnosnicima, a Nagrada Daphne Caruana Galizia novinarima koji su istražili posljedice migracijskog sporazuma Italije i Albanije
Poslušaj članak
Zaštita ljudskih prava, odgovornost institucija i sloboda istraživačkog novinarstva povezuju dva priznanja čiji su ovogodišnji dobitnici predstavljeni u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Međunarodni kazneni sud i njegovi dužnosnici proglašeni su 22. listopada dobitnicima Nagrade Saharov za slobodu mišljenja, dok je dan ranije Nagrada Daphne Caruana Galizia za novinarstvo uručena Giacomu Zandoniniju i Maite Vermeulen za istraživanje o sporazumu o migrantima između Italije i Albanije.
Objavljujući dobitnika Nagrade Saharov, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je da Europska unija počiva na poštovanju multilateralizma i međunarodnih institucija. Dodjelom priznanja Međunarodnom kaznenom sudu Parlament je, poručila je, prepoznao njegovu važnu ulogu u očuvanju međunarodnog prava i pravde.
Međunarodni kazneni sud istražuje i, kada za to postoje uvjeti, sudi pojedincima optuženima za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije. Osnovan Rimskim statutom kao prvi stalni međunarodni kazneni sud, njegov je cilj suzbijati nekažnjivost počinitelja najtežih zločina, dopunjujući rad nacionalnih pravosuđa.
Priznanje dolazi u razdoblju pojačanih pritisaka na Sud. Europski parlament upozorio je na prijetnje i sankcije, prvenstveno američke, koje su od 2025. uvedene protiv njegovih tužitelja, sudaca, osoblja i partnera. Zastupnici takve mjere smatraju ozbiljnim napadom na međunarodni pravosudni sustav te su u više navrata pozvali Europsku komisiju da aktivira „Statut EU-a o blokiranju” radi zaštite dužnosnika Suda i njegova neovisnog djelovanja.
Nagrada Saharov, nazvana po sovjetskom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu, dodjeljuje se od 1988. pojedincima i organizacijama za obranu ljudskih prava, slobode izražavanja, demokracije i vladavine prava. Ovogodišnja svečanost dodjele održat će se u prosincu u Strasbourgu.
Osamnaest mjeseci istraživanja migracijskog sporazuma
Važnost nadzora nad djelovanjem vlasti naglašena je i dodjelom Nagrade Daphne Caruana Galizia. Ovogodišnji dobitnici, talijanski novinar Giacomo Zandonini i nizozemska novinarka Maite Vermeulen, proveli su 18 mjeseci istražujući sporazum na temelju kojeg je Italija na albanskom teritoriju izgradila ustanovu za zadržavanje migranata i centar za obradu zahtjeva za azil. Njihov je rad objavljen na nizozemskoj novinarskoj platformi De Correspondent.
Istraživanje prati nastanak sporazuma i objašnjava zašto ga pojedine članice EU-a smatraju „inovativnim modelom” za buduću europsku migracijsku politiku. Autori su analizirali njegove posljedice za ljudska prava i vladavinu prava, uključujući postupanje prema ljudima koji se izvan teritorija Unije suočavaju s ubrzanim postupcima odlučivanja o azilu i mogućom deportacijom.
Za potrebe istraživanja podnijeli su više od trideset zahtjeva za pristup informacijama u šest europskih država te Europskoj komisiji, Vijeću i Frontexu. Pratili su financijske tragove i razgovarali s migrantima, zaposlenicima centara, pravnicima, europarlamentarcima, predstavnicima vlasti i lokalnim stanovništvom.
Pritom su nailazili na ozbiljne prepreke. Prema navodima autora, pristup centrima pod talijanskom upravom bio im je odbijen, a nedostupne su ostale i osnovne informacije, poput broja zadržanih osoba. Upozorili su i na rashode provedene hitnim postupcima uz zaobilaženje javne nabave te na obvezu zaposlenika da potpišu ugovore o povjerljivosti.
Pobjednički rad odabrao je neovisni žiri sastavljen od novinara iz svih država članica EU-a. Na ovogodišnji natječaj prijavljena su 344 rada, od kojih je deset ušlo u završni izbor. Nagradu prati novčani iznos od 20.000 eura.
Priznanje nosi ime malteške istraživačke novinarke Daphne Caruane Galizije, ubijene 16. listopada 2017. u eksploziji autobombe nakon godina izvještavanja o korupciji i organiziranom kriminalu. Na svečanosti dodjele Metsola je naglasila da njezina hrabrost i dalje nadahnjuje novinare te ponovila predanost Europskog parlamenta zaštiti slobode medija i zahtjevu da odgovorni za njezino ubojstvo budu privedeni pravdi.
EU kutak
Uskoro besplatni letovi za pratnju osoba s invaliditetom
Europski parlament podržao je pravila koja donose jednostavniji povrat novca, lakše podnošenje zahtjeva za naknadu i bolju zaštitu osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Među novostima je besplatno putovanje zrakoplovom za osobe u pratnji kada je njihova prisutnost potrebna, a početak primjene najavljen je za 23. listopada 2027.
Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, održanoj u utorak, 20. listopada, Europski parlament usvojio je ažurirana pravila za bolju provedbu prava putnika u Europskoj uniji. Uredbu, koja obuhvaća različite vrste prijevoza, podržala su 652 zastupnika, dvoje je bilo protiv, a osmero suzdržano.
Cilj je osigurati bolju zaštitu i jasnije informacije putnicima koji se suoče s otkazivanjem putovanja ili drugim poremećajima u prijevozu.
Besplatno putovanje za potrebnu pratnju
Za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti posebno je važna odredba kojom se omogućuje besplatno putovanje zrakoplovom osobi u pratnji ako je njezina prisutnost potrebna. Kako se navodi u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, takvo rješenje već postoji u autobusnom, željezničkom i brodskom prijevozu.
Time se jača potpora putnicima kojima je za putovanje potrebna pomoć druge osobe, a zaštita njihovih prava dodatno se povezuje s većim ovlastima nacionalnih nadležnih tijela.
Povrat novca i za karte kupljene preko posrednika
Ažurirana pravila jasnije uređuju povrat novca za otkazane letove rezervirane preko putničkih agencija ili internetskih platformi. Predviđen je puni povrat, uključujući naknadu za posredovanje, u roku od 14 dana.
Zračni prijevoznik novac mora prebaciti posredniku najkasnije u roku od sedam dana, nakon čega posrednik ima dodatnih sedam dana da ga isplati putniku. Putnike će već pri rezervaciji morati obavijestiti o pravilima povrata novca.
Olakšat će se i podnošenje zahtjeva za povrat troškova i naknadu. Putnici će moći koristiti standardizirane obrasce EU-a ili jednakovrijedne obrasce prijevoznika. Zajednički obrasci bit će dostupni na internetskim stranicama Europske komisije, na svim jezicima EU-a i za sve obuhvaćene vrste prijevoza.
Nadzor i bez prethodne pritužbe putnika
Nacionalna tijela dobit će veće ovlasti za istraživanje mogućih kršenja prava putnika. Moći će samostalno pokretati revizije, inspekcijske preglede i razgovore s prijevoznicima, bez čekanja da putnici najprije podnesu pritužbu.
Izvjestitelj Europskog parlamenta Matteo Ricci istaknuo je da se novim zakonodavstvom želi osigurati da prijevoznici ispunjavaju svoje obveze, uz bolju zaštitu putnika koji karte kupuju preko posrednika i snažniju potporu osobama smanjene pokretljivosti.
– Prava naših građana stavljamo ispred profita zračnih prijevoznika – poručio je Ricci.
Pravila još treba službeno odobriti Vijeće EU-a, nakon čega slijedi objava u Službenom listu Europske unije. Prema priopćenju, primjenjivat će se od 23. listopada 2027., istodobno s Uredbom o pravima putnika u zračnom prometu.
Pravima putnika u EU-u trenutačno je obuhvaćeno oko 13 milijardi putovanja godišnje. Očekuje se da će taj broj do 2030. porasti na 15 milijardi, a do 2050. na gotovo 20 milijardi.
EU kutak
Gdje je zapelo s priuštivim stanovanjem za osobe s invaliditetom?
Dugotrajni administrativni postupci često odgađaju izgradnju stambenih objekata prilagođenih osobama s invaliditetom, a usto i značajno povećavaju troškove
Poslušaj članak
Europska mreža za neovisno življenje (ENIL) organizacija je koja povezuje brojne udruge osoba s invaliditetom diljem Starog kontinenta. Cilj ENIL-a jest izgradnja Europe jednakih mogućnosti u kojoj sve osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na dostojanstven život, u što svakako spada i pravo na priuštivo stanovanje.
Upravo je pitanje priuštivog stanovanja u posljednje vrijeme bilo jedno od ključnih zahtjeva koje su organizacije osoba s invaliditetom poslale na adresu Europske komisije, koja je problem uistinu shvatila ozbiljno, što je vidljivo u (revidiranoj) EU strategiji za osobe s invaliditetom, no zasad bez vidljivih rezultata.
Temeljni je problem, čini se, komplicirana birokracija.
Dugotrajni administrativni postupci često odgađaju izgradnju stambenih objekata prilagođenih osobama s invaliditetom, a usto i značajno povećavaju troškove.
ENIL procjenjuje da čak 70 do 80 posto postojećih stambenih objekata nije prikladno za samostalan život osobama koje imaju poteškoće u kretanju, ne samo za korisnike invalidskih kolica. Prema istraživanju koje je ENIL proveo prije dvije godine, samostalan život u zajednici za većinu osoba s invaliditetom bio je onemogućen zbog posve identičnih problema kakve imamo i danas – zahtjevna birokracija i (ne)pristupačnost.
Nedostatak podrške u zajednici može dodatno ograničiti mogućnosti ljudi s invaliditetom, navodi ENIL, te stoga zagovara pristup “Smještaj i podrška na prvom mjestu“. – Cilj je stvoriti uvjete za osobe s invaliditetom da žive u zajednici s dostojanstvom, izborom i kontrolom – poručuju iz ENIL-a.
– Potrebno je jačati standarde pristupačnosti u novogradnji i obnovi te osigurati da pojednostavljeni postupci planiranja i izdavanja dozvola ne dopuštaju zaobilaženje zahtjeva pristupačnosti. Također, zalažemo se za Univerzalni dizajn kao standardni dio razvoja stambenih objekata.
No, ovi zahtjevi koje je ENIL uputio Europskoj komisiji teško će polučiti zadovoljavajuće rezultate ako se osobe s invaliditetom i njihove predstavničke organizacije ne uključe u razvoj mjera koje utječu na pristupačnost stanovanja.
-
MedicinaPrije 2 danaNova tehnologija za liječenje raka stiže u Hrvatsku
-
ZnanostPrije 3 danaIzumljene naočale koje bi djelomično mogle vratiti vid slijepima
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaU Hrvatskoj gotovo 731 tisuća osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaEuroključ stiže u Hrvatsku
-
Civilno društvoPrije 5 danaKako osigurati financijski pozitivno poslovanje udruga?
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaURIHO i In Portal otvaraju vrata svijetu podcasta i novih medija
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaMaturanti s invaliditetom i pravo prednosti pri upisu na studij
-
Life&StylePrije 3 danaSitnice koje će vaš dom učiniti toplijim i prostranijim




