Kultura
ŠANSONA U PARKU Sjećanje na legendarnog Zvonka Špišića
Koncert donosi spoj poznatih glasova, zborskih izvedbi i kvartovske atmosfere u prostoru koji nosi ime jednog od najvažnijih autora hrvatske šansone
Trešnjevka će i ove godine postati pozornica zagrebačke šansone. U subotu, 23. svibnja u 18 sati, u Parku Zvonka Špišića održat će se koncert na otvorenom Šansona u Parku Zvonka Špišića, večer posvećena glazbi grada, njegovim ulicama, kvartovima i ljudima koji su ih pretvarali u pjesme.
Koncert donosi spoj poznatih glasova, zborskih izvedbi i kvartovske atmosfere u prostoru koji nosi ime jednog od najvažnijih autora hrvatske šansone. Upravo zato Trešnjevka ovdje nije samo lokacija događanja, nego i njegov glavni motiv – prostor sjećanja, glazbe i urbanih priča koje su obilježile generacije Zagrepčana.
Na pozornici će nastupiti Lucrecia Aragón, Lea Dekleva, Breza Pajić, Željka Veverec, Sergej Božić, Ibrica Jusić i Josip Makar, uz sudjelovanje Zbora Izvor, Dječjeg zbora Zagrebački anđeli, Dječjeg zbora OŠ Ljubljanica Trešnjići te Tamburaškog društva Kerest iz Kerestinca.
Program je ujedno i posveta Zvonku Špišiću, pjesniku, skladatelju i kantautoru čije su pjesme ostale trajno povezane sa Zagrebom i njegovom svakodnevicom. Njegovo stvaralaštvo bilježilo je grad iznutra, njegove male prizore, emocije, prolaznike i kvartove, zbog čega njegove pjesme i danas djeluju blisko i prepoznatljivo.
Dio večeri bit će posvećen i umjetničkoj ostavštini obitelji Dedić, autorima koji su snažno obilježili domaću šansonu i urbanu glazbenu scenu.
Koncert će se održati u Parku Zvonka Špišića (križanje Kostelske i Zorkovačke ulice), a ulaz je besplatan. U slučaju kiše program će biti održan u dvorani Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1.
Organizator koncerta je Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever, a partner programa je Centar za kulturu Trešnjevka.
Program posvećen Zvonku Špišiću nastavlja se i u galeriji Modulor Centar za kulturu Trešnjevka, gdje će 29. svibnja u 12 sati biti otvorena izložba Iz obiteljske ostavštine Zvonka Špišića.
Izložba donosi presjek umjetničkog opusa i osobne ostavštine autora kojeg je književnica Sunčana Škrinjarić još 1969. godine u časopisu Vikend’ nazvala Milionerom s Trešnjevke, opisujući umjetnika čije je stvaralaštvo ostalo duboko povezano sa Zagrebom, njegovim kvartovima i svakodnevicom.
Publika će izložbu moći pogledati do 10. srpnja 2026., svakim radnim danom od 10 do 20 sati, uz slobodan ulaz.
Kultura
SLAVEN ŠKROBOT Južnoamerička pustolovina u kolicima
Kako izgleda istraživati ta mjesta iz invalidskih kolica? Škrobot će govoriti o vlastitim iskustvima, preprekama u sredinama koje često nisu prilagođene osobama s invaliditetom i snalaženju tijekom putovanja
Poslušaj članak
Na bolivijskoj slanoj ravnici nebo se zrcali pod nogama. Među andskim vrhovima otkrivaju se kamene terase Machu Picchua, a na Uskršnjem otoku krajolikom dominiraju monumentalni kipovi moai.
Sve su to postaje četveromjesečnog putovanja Slavena Škrobota, „putnika bez koraka”, koji svoje južnoameričke priče donosi u Centar za kulturu Trešnjevka u četvrtak, 29. listopada 2026. u 19 sati.
Predavanje „Južnom Amerikom bez koraka” održava se u sklopu Putničke klase IP, čiji je urednik i voditelj književnik Ivica Prtenjača. Ulaz je slobodan.
Od hladne Ushuaije i nacionalnih parkova Patagonije, preko bujne Amazone, do Galapagosa – Škrobotova ruta povezuje krajolike koji izgledaju kao da pripadaju različitim svjetovima. Fotografije i priče s putovanja odvest će publiku među planine, otoke i slane ravnice, ali i približiti susrete i svakodnevne izazove koji su obilježili četiri mjeseca na putu.
Kako izgleda istraživati ta mjesta iz invalidskih kolica? Škrobot će govoriti o vlastitim iskustvima, preprekama u sredinama koje često nisu prilagođene osobama s invaliditetom i snalaženju tijekom putovanja. Upravo ta perspektiva daje njegovu putopisu posebnu vrijednost: uz odredišta, upoznajemo i stvarne okolnosti dolaska do njih.
Putnička klasa IP poziva sve ljubitelje putovanja na večer fotografija, osobnih priča i razgovora o Južnoj Americi iz perspektive Slavena Škrobota.
Program Putnička klasa IP organizira Centar za kulturu Trešnjevka uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.
Kultura
KULTURA RAZLIČITOSTI Kako muzeje učiniti pristupačnijima
Tiflološki muzej okuplja stručnjake koji će govoriti o prilagodbi kulturnih sadržaja i ravnopravnom sudjelovanju osoba s invaliditetom i drugih podzastupljenih skupina
Poslušaj članak
U zagrebačkom Tiflološkom muzeju danas, 22. listopada, počinje treća međunarodna konferencija „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u baštinskim ustanovama“. Dvodnevni skup, koji se održava u Draškovićevoj 80, na drugom katu, posvećen je otvaranju muzeja i drugih baštinskih ustanova osobama kojima je sudjelovanje u kulturnom životu otežano ili nedovoljno omogućeno.
U središtu konferencije su potrebe osoba s invaliditetom i drugih ranjivih i podzastupljenih skupina te načini na koje kulturne ustanove mogu prilagoditi svoje prostore, sadržaje i komunikaciju. Organizatori žele potaknuti i dodatnu edukaciju kulturnih djelatnika kako bi u svakodnevnom radu mogli bolje odgovoriti na različite potrebe posjetitelja.
Program je podijeljen u četiri tematska područja: pristupačnost kulturne baštine ranjivim skupinama, raznolikost i uključivost posjetitelja, obrazovna i komunikacijska uloga muzeja te razvoj publike u kulturi. Konferencija je namijenjena kustosima, muzejskim pedagozima i drugim djelatnicima u kulturi, kao i stručnjacima koji rade s podzastupljenim skupinama.
Prema objavljenoj knjižici sažetaka, program obuhvaća 37 usmenih i četiri posterska izlaganja. Otvorenje je predviđeno u 9.30 sati, nakon čega Željka Bosnar Salihagić održava uvodno izlaganje „Pristupačnost kao kontinuirani proces: od analize do provedbe“. Naglasak je na sustavnom prepoznavanju prepreka, planiranju prilagodbi i uključivanju iskustava samih korisnika.
Među najavljenim temama prvoga dana su inkluzivnost u kulturi iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, o kojoj govori Tea Rubeša, te pristupačnost hrvatskih muzeja, koju obrađuje Tea Rihtar Jurić. Predstavit će se i iskustva Narodne galerije u Ljubljani u radu s djecom s intelektualnim teškoćama i autizmom, kao i primjeri prilagodbe umjetničkih sadržaja učenicima s cerebralnim oštećenjem vida.
Drugi dan donosi teme obrazovanja, komunikacije i razvoja publike. Među njima je pilot-projekt slijepog vodiča kroz stalni postav Tiflološkog muzeja, koji predstavlja Nina Sivec. Program uključuje i iskustva rada sa starijim osobama te razmatranje uloge migranata u oblikovanju muzejskih sadržaja.
Konferencija polazi od potrebe da baštinske ustanove preispituju način na koji djeluju u svojim zajednicama. Uz očuvanje i predstavljanje baštine, njihova je zadaća omogućiti učenje, susrete i sudjelovanje ljudima različitih iskustava i mogućnosti. Zato prilagodba kulturnih sadržaja i osposobljavanje djelatnika trebaju biti dio redovitog rada ustanova.
Razmjenom stručnih znanja i praktičnih iskustava organizatori žele potaknuti promjene koje će muzejima pomoći da postanu otvorenija mjesta susreta i suradnje. Za osobe s invaliditetom to znači više mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu i sadržaje oblikovane uz razumijevanje njihovih potreba.
Nakon konferencije planirana je objava zbornika radova tijekom 2027. godine, a program i knjižica sažetaka dostupni su na mrežnim stranicama Tiflološkog muzeja.
Kultura
SMOTRA FOLKLORA Moreška i kumpanije stižu u Zagreb
„Moreška” i „kumpanije” očuvane su u starim naseljima otoka Korčule te su upisane u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske
Poslušaj članak
U sklopu nastavka ovogodišnje jubilarne, šezdesete Međunarodne smotre folklora Zagreb koja je održana u srpnju, u Zagrebu će 23. i 24. listopada biti održane izvedbe čuvenih korčulanskih plesova s mačevima – „moreške” i „kumpanije”.
Ples „moreška” očuvan je u gradu Korčuli, a izvodi ga KUD Moreška uz pratnju limene glazbe prikazujući boj vojske oko djevojke bule. „Kumpanija” je pak organizirana skupina muškaraca koji plešu s mačevima pokazujući uvježbanost i spremnost na obranu, a u Zagreb stižu članovi Viteškoga udruženja „Kumpanjija” iz Blata.
Oba društva sudjelovala su na prvoj Smotri folklora 1966. godine. Nakon 60 godina, svoje nastupe održat će 23. i 24. listopada u središtu Zagreba – na trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu. Nastupi će u petak 23. listopada biti održani u 19 sati i to na trgu bana Jelačića, a u subotu, 24. listopada u 11 sati na Cvjetnom trgu.
„Kumpanije” otoka Korčule i dramski boj dviju vojski s mačevima – „moreška” iz grada Korčule, čine taj otok jedinstvenim u svijetu po tim bojnim, viteškim igrama s mačevima. Nastupi za cilj imaju omogućiti svim građanima Zagreba pristup ovim simbolima lokalnoga – blatskog i korčulanskoga otočnog identiteta koji je važan i u nacionalnom smislu.
„Moreška” i „kumpanije” očuvane su u starim naseljima otoka Korčule te su upisane u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nedjeljive su od identiteta stanovnika grada i svih naselja na otoku Korčuli koja ih baštine dugi niz stoljeća. „Moreška”, kao živa slika grada Korčule i „kumpanije”, povijesne zaštitnice starih otočkih naselja, omogućuju specifičan pogled iz sadašnjosti u prošlost kroz vještinu plesnih pokreta s mačevima.
„Moreška” – bojni ples s mačevima, kroz stoljeća svog postojanja mijenjala se te potpuno suživjela s identitetom grada Korčule. U dramskom dijelu prikazuje tipičnu borbu za djevojku kroz sukob dviju vojski (bijele Osmana i crne Mora), oko djevojke – „bule”, dok sukob civilizacija ostaje u pozadini. Izvodi se uz glazbenu pratnju koju je 1937. skladao Krsto Odak, a strukturirana je u osam zasebnih koreografskih dijelova. Po uvodnoj plesnoj figuri „sfida” (izazov) slijedi sedam različitih mačevalačkih figura, „kolapa”. U gradu Korčuli naraštajima se prenosi više od 400 godina.
„Kumpanija” je organizirana skupina muškaraca koji plešu s mačevima pokazujući uvježbanost i spremnost na obranu. Očuvana je u starim naseljima otoka Korčule – Žrnovu, Pupnatu, Čari, Smokvici, Blatu te Veloj Luci. Prema predaji ples „kumpanija” je reminiscencija na borbe korčulanskih četa – „kumpanija” protiv gusara koji su u prošlosti napadali otok. Pripadaju skupini lančanih plesova s mačevima u kojima je mačevanje sporedno ili ga uopće nema, a naglasak je na povezanosti plesača tako da svaki plesač drži vršak mača onoga ispred ili iza sebe. Povezani plesači tvore lanac u kojem se izmjenjuju različite plesne figure, zapliću se i raspliću na najrazličitije načine.
-
MedicinaPrije 4 danaNova tehnologija za liječenje raka stiže u Hrvatsku
-
ZnanostPrije 5 danaIzumljene naočale koje bi djelomično mogle vratiti vid slijepima
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaU Hrvatskoj gotovo 731 tisuća osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaEuroključ stiže u Hrvatsku
-
Civilno društvoPrije 7 danaKako osigurati financijski pozitivno poslovanje udruga?
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaURIHO i In Portal otvaraju vrata svijetu podcasta i novih medija
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaMaturanti s invaliditetom i pravo prednosti pri upisu na studij
-
Life&StylePrije 5 danaSitnice koje će vaš dom učiniti toplijim i prostranijim




