Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Kako bi se smanjila mogućnost nastanka osteoporoze, ljudi bi se trebali više kretati, boraviti na suncu, vježbati u skladu sa svojim mogućnostima, barem tri do četiri puta tjedno, te se što zdravije hraniti

Poslušaj članak

Osteoporoza je jedna od najčešćih razvojnih bolesti u svijetu. Ovu bolest karakterizira smanjenje koštane mase kao i poremećena mikroarhitektura kostiju. Bolest se često otkrije tek onda kada dođe do prijeloma što usporava pravodobno postavljanje dijagnoze. Svjetski dan osteoporoze obilježava se 20. listopada.

Postoji nekoliko vrsta ove bolesti, a najčešće zahvaća žene, dok rjeđe obolijevaju muškarci i djeca. Najčešća vrsta ove bolesti je „postmenopauzalna“ osteoporoza. Ona se javlja zbog smanjenja ženskih spolnih hormona, estrogena, a javlja se tek između 15 i 20 godina od ulaska u menopauzu.

Prema zadnjim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je zabilježeno 117 tisuća oboljelih od osteoporoze. Više od 90% slučajeva čine žene.

Jedan od rizika koji najčešće pogađa oboljele je lom određenih kostiju u tijelu. To obuhvaća lom nadlaktične kosti, potkoljenice, a najčešće kralježnice, nakon čega pacijent mora prolaziti mukotrpan i težak oporavak.

Kako bi se predvidio nastanak osteoporoze i uspješno prevenirao, žene bi oko 30. godine trebale provjeriti svoju mineralnu gustoću kostiju, odnosno BMD (Bone Mineral Density).

Ako je vršna koštana masa manja od 19, velika je vjerojatnost da će osoba oboljeti od osteoporoze u starosti.

Na to koliko će osoba imati koštane mase ponajviše utječu genetske predispozicije (čak 60%), a tek onda ulogu igraju drugi faktori poput hormonalnog statusa, kretanja, prehrambenih navika i životnog stila.

Isto tako, žene bi sa 65 godina prvi put trebale napraviti denzitometriju, radiološki pregled koji pokazuje odstupanje od vršne koštane mase za mladu odraslu populaciju.  Kod muškaraca se taj pregled preporuča napraviti sa 70 godina.

Rizik od dobivanja osteoporoze može se povećati biranjem loših životnih navika kao što su prekomjerna konzumacija kave, alkohola, cigareta, te manjkom unosa bitnih nutrijenata poput vitamina D i kalcija koji su izuzetno bitni za izgradnju i očuvanje kostiju.

Kako bi se očuvala gustoća kostiju i smanjio rizik od osteoporoze, bitno je unositi dovoljno spomenutih nutrijenata. Stručnjaci preporučuju da dnevni unos kalcija treba biti od 800 do 1200 miligrama.

Što se tiče unosa vitamina D, stručnjaci smatraju da on kronično nedostaje ljudima, te da je upravo to jedan od ključnih faktora za povećan rizik od osteoporoze.

Stručnjaci savjetuju da bi unos ovog vitamina koji se unosi kroz hranu, ali i izloženost kože suncu, uobičajeno trebao biti 800 do 1000 IJ (internacionalnih jedinica), a kod žena u menopauzi od 800 do 2000 IJ.

Kako bi se smanjila mogućnost nastanka osteoporoze, ljudi bi se trebali više kretati, boraviti na suncu, vježbati u skladu sa svojim mogućnostima, barem tri do četiri puta tjedno, te se što zdravije hraniti.

Za starije ljude, uz to, još se preporuča korištenje stabilnije obuće, te izbjegavanje kretanja po skliskim i mračnim prostorijama.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Ovogodišnje obilježavanje naglašava važnost uključivanja osoba s iskustvom teškoća mentalnog zdravlja u donošenje odluka, a u Hrvatskoj se organiziraju razgovori s psiholozima, dan otvorenih vrata savjetovališta, edukativni programi i kulturna događanja

Poslušaj članak

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a ovogodišnja tema „Osobna iskustva koja se čuju: stvarni glasovi, stvarna promjena“ u središte stavlja ljude koji iz vlastitog iskustva poznaju teškoće mentalnog zdravlja.

Poruka kampanje jest da njihovo znanje treba imati stvarnu ulogu u oblikovanju zdravstvenih usluga, javnih politika i odluka koje utječu na njihov život.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se osobe s takvim iskustvom prečesto poziva da ispričaju svoju priču, dok istodobno ostaju izvan procesa odlučivanja. Smisleno uključivanje podrazumijeva mogućnost utjecaja na način pružanja pomoći, zajedničko osmišljavanje usluga, razvoj podrške među osobama sa sličnim iskustvima te borbu protiv stigme.

Ljudi koji su tražili pomoć, dobili je ili do nje nisu mogli doći mogu prepoznati prepreke koje sustavu ostaju nevidljive.

Važan dio ovogodišnje teme jest i razvoj skrbi u zajednici. Kako ističe Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, prijelaz s dugotrajnog institucionalnog smještaja zahtijeva pažljivo planiranje financiranja, usluga i podrške. Cilj je omogućiti ljudima da žive u svojoj zajednici uz odgovarajuću skrb, poštovanje prava i podršku prilagođenu njihovim potrebama.

U Hrvatskoj se Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava nizom aktivnosti koje građanima približavaju stručnu pomoć i potiču otvoren razgovor. Hrvatska psihološka komora 9. i 10. listopada provodi tradicionalnu akciju „Mjerenje raspoloženja: Dobar dan, kako ste?“, uz sudjelovanje više od 260 psihologa diljem zemlje. Građani mogu ispuniti kratak upitnik te u neposrednom razgovoru s psihologom dobiti povratnu informaciju o svojem emocionalnom stanju i raspoloženju, kao i savjet o očuvanju mentalnog zdravlja.

Jedna od lokalnih akcija organizira se u Drnišu, gdje Društvo psihologa Šibensko-kninske županije 9. listopada provodi mjerenje raspoloženja na Poljani, ispred Srednje škole Ivana Meštrovića. Sudionicima je nakon ispunjavanja upitnika omogućeno dobivanje povratnih informacija izravno od psihologa.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u petak, 9. listopada, od 10 do 14 sati organizira Dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje mentalnog zdravlja u Rockefellerovoj 12 u Zagrebu. Punoljetni građani mogu doći bez prethodne najave, anonimno i besplatno, razgovarati sa stručnjacima te se informirati o mogućnostima podrške.

Na sam Svjetski dan mentalnog zdravlja, u subotu, 10. listopada, od 10 sati Klinika za psihijatriju Vrapče organizira događanje „Vrapče u pokretu“ na adresi Bolnička cesta 32 u Zagrebu. Program namijenjen građanima svih generacija povezuje edukaciju, kretanje i odmor, uz vježbanje sa stručnjacima, iskustvene aktivnosti te predstavljanje programa podrške u zajednici. Među sadržajima su i sjedeća odbojka s Paraodbojkaškim klubom Hrabri te upoznavanje s mogućnostima parasporta. Otvaranjem prostora građanima Klinika želi približiti svoj rad i pridonijeti smanjenju stigme.

U Rijeci se od 5. do 9. listopada održava Mentalfest, festival mentalnog zdravlja koji organizira Dom za odrasle osobe Turnić s partnerima. Program obuhvaća susrete, radionice i stručne sadržaje posvećene osobnim iskustvima i oporavku. Za završni dan najavljeni su stručni simpozij o mentalnom zdravlju u zajednici u Medicinskoj školi te „živa knjižnica“ na Filozofskom fakultetu, zamišljena kao prostor razmjene osobnih i profesionalnih iskustava sa studentima i zainteresiranim građanima.

Obilježavanje se nastavlja i nakon 10. listopada. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan poziva na izložbu fotografija „Krik jablanova“, koja će se održati u ponedjeljak, 12. listopada, u 18 sati u Klubu MaMa, Preradovićeva 18 u Zagrebu. Najava izložbe također naglašava važnost uvažavanja iskustava osoba s teškoćama mentalnog zdravlja i njihova sudjelovanja u oblikovanju sustava podrške.

Podrška je dostupna i izvan prigodnih događanja. HZJZ-ovo Savjetovalište za promicanje mentalnog zdravlja punoljetnim osobama pruža besplatno, anonimno i povjerljivo kratkotrajno psihološko savjetovanje, bez uputnice i zdravstvene iskaznice. Za redoviti termin potrebno je javiti se na savjetovalista@hzjz.hr. Besplatne usluge zaštite mentalnog zdravlja bez uputnice dostupne su i u županijskim zavodima za javno zdravstvo te zagrebačkom zavodu.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Međunarodni dan starijih osoba 23. godinu zaredom obilježen je u Parku Josipa Jurja Strossmayera Gerontološkim tulumom u organizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom

Poslušaj članak

Tradicionalna manifestacija okupila je domove za starije osobe, gerontološke centre Grada Zagreba, udruge umirovljenika, domove zdravlja, organizacije civilnog društva, privatne pružatelje socijalnih usluga i druge ustanove u nadležnosti Grada Zagreba.

Osim što su starijim građanima sudionici manifestacije na štandovima prezentirali programske aktivnosti, održan je bogat kulturno-zabavni i rekreativni program te mjerenja tlaka i šećera.

Čestitajući Međunarodni dan starijih osoba, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović rekla je da je uloga starijih građana nezamjenjiva. Naglasila je kako je Grad Zagreb zahvalan na njihovom doprinosu te će im biti na raspolaganju kad god je potrebno.

URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i ove godine na manifestaciji se predstavila dizajnerskim proizvodom Purger i Purgerica, a radi se o majicama, pregačama, platnenim torbama, kišobranima i keramičkim predmetima. Predstavljene su majice s brajicom koje URIHO proizvodi u sklopu inkluzivno-suvenirskog programa „Čitam dodirom“ te brošure s ortopedskim pomagalima i radnom i zaštitnom odjećom, čiji je proizvođač također URIHO.

Zainteresiranim građanima URIHO je priredio i kratku vježbu za opuštanje.

– Život starijih osoba može biti kvalitetno ispunjen. Starije osobe s invaliditetom susreću se još uvijek s preprekama vezano uz kretanje i pristupačnost uslugama, ali napredak je vidljiv i nadam se da će biti još bolje – pojasnila je psihologinja Jelena Opačak-Baričević.

Pohvalila je održavanje Gerontološkog tuluma na kojem sudionici nude sadržaje kojima starije osobe mogu kvalitetnije ispuniti život.

Dom za starije osobe Peščenica predstavio je ručne radove korisnika Doma i korisnika Gerontološkog centra. Socijalna radnica Martina Radošević istaknula je da korisnici Doma i Gerontološkog centra sudjeluju u brojnim aktivnostima. Poručila je da starije osobe treba uključiti u život zajednice, gdje mogu dati doprinos.

Mirjana Novačić, predsjednica Povjereništva SUH-a Zagreb, koja je ujedno predsjednica SUH-ove podružnice Peščenica, istaknula je da s obzirom na male mirovine i visoke životne troškove umirovljenici imaju umijeće preživljavanja. Naglasila je da, osim što ovise o financijskoj pomoći svoje djece, mnogi umirovljenici rade razne poslove.

– Starije osobe ne umiru nastupom kliničke smrti nego kad se zatvore u svoje domove. Stoga je za njihovu socijalnu uključenost bitno održavanje manifestacija kao što je Gerontološki tulum – rekla je Novačić.

Navela je da u podružnici Peščenica dramske grupe, plesovi, nordijsko hodanje, kreativne radionice i vježbanje bitno doprinose kvaliteti života starijih osoba.

Nekadašnja zaposlenica Zagrebačke banke Gordana Tisaj u mirovini je već deset godina, a umirovljeničke dane ispunjava izradom nakita i suvenira te održavanjem kreativnih radionica u udrugama umirovljenika.

– Većina umirovljenika živi teško, ali trebaju ići na druženja jer će im biti lakše – tvrdi Tisaj.

Ivana Vranješ