Svaki prijeđeni korak simbol je podrške, razumijevanja i solidarnosti s osobama koje žive s epilepsijom te podsjetnik da zajedničkim djelovanjem možemo mijenjati stavove, razbijati predrasude i stvarati inkluzivnije društvo

Poslušaj članak

Međunarodna kampanja ’50 milijuna koraka za epilepsiju’ u organizaciji Hrvatske udruge za epilepsiju i ove godine potiče kretanje, zdrav život i aktivno sudjelovanje građana, ali i otvoreni razgovor o epilepsiji, njezinim izazovima i potrebama oboljelih.

Šetnja po Park šumi Dotrščina je 1. veljače 2026. godine, a okupljanje počinje u 11 sati ispred spomenika na ulazu u park.

Svaki prijeđeni korak simbol je podrške, razumijevanja i solidarnosti s osobama koje žive s epilepsijom te podsjetnik da zajedničkim djelovanjem možemo mijenjati stavove, razbijati predrasude i stvarati inkluzivnije društvo.

Aktivnost će trajati 2-3 sata, a za sigurnost i vođenje šetnje pobrinuti će se Planinarsko društvo Izletnik.

Šetnja je namijenjena svim dobnim skupinama – dođite sami, s obitelji, prijateljima ili kućnim ljubimcima. Tempo će biti lagan i prilagođen svima. Za šetnju se možete prijaviti ovdje.

Organizatori najavljuju i skori Međunarodni dan epilepsije te Nacionalni dan oboljelih od epilepsije, koje će i ove godine obilježiti drugog ponedjeljka u veljači.

Tim povodom pozivaju sve zajednice, institucije i građane da se zajednički uključe u akciju ‘Osvijetlimo epilepsiju’. Prošle godine desetine gradova diljem Hrvatske osvijetlile su svoje znamenitosti ljubičastom bojom, bojom podrške i solidarnosti s osobama koje žive s epilepsijom, čime je poslana snažna poruka razumijevanja i zajedništva. Upravo tu poruku žele dodatno proširiti i ove godine.

Obilježavanje će se održati u ponedjeljak, 9. veljače 2026. godine, a središnja aktivnost bit će osvjetljavanje javnih i kulturnih znamenitosti ljubičastom bojom, bojom svijesti o epilepsiji.

Građane i institucije organizatori pozivaju da predlože lokalnim vlastima osvjetljavanje znamenitosti, organiziraju lokalne inicijative i događaje podrške, podijele fotografije i videozapise osvijetljenih lokacija na društvenim mrežama uz hashtagove #OsvijetlimoEpilepsiju i #EpilepsyDay te da pozovu prijatelje, obitelj, kolege i sugrađane da se pridruže i šire svijest o epilepsiji.

Ovom zajedničkom akcijom žele poslati jasnu poruku da osobe s epilepsijom nisu same te da društvo koje zna i razumije može pružiti veću sigurnost, podršku i jednake prilike za uključivanje svih svojih članova.

Redatelj Cameron S. Mitchell osobe s invaliditetom opisuje kao prvu skupinu žrtava ubijenih u Holokaustu, ali posljednje koje će se pamtiti

Poslušaj članak

U školskim udžbenicima rijetko se, čak i kao fusnota, spominje činjenica da su prve žrtve masovnog i strateški osmišljenog pogroma u nacističkoj Njemačkoj zapravo bili ljudi s invaliditetom.

No do danas nitko od povjesničara to nije nazvao genocidom, premda je činjenično utvrđeno da su nacisti prve plinske komore izgradili za sustavno ubijanje institucionaliziranih osoba s invaliditetom. U tim je komorama stradalo oko tristo tisuća ljudi, no to je bio tek preludij za najmonstruozniji zločin zapisan u službenoj povijesti – Holokaust u kojemu je mučki ubijeno šest milijuna europskih Židova.

Osobe s invaliditetom neopisivo okrutno likvidirane su unutar programa Aktion T4, koji su nacisti su pokrenuli1939., dakle prije nego što su započeli s ‘konačnim rješenjem’ i sustavnim ubijanjem europskih Židova, među ostalim i u plinskim komorama. Za tu su se krvavu misiju nacisti ponajprije obučavali na ljudima koji su imali neki intelektualni ili fizički invaliditet. Nacisti i njihovi pristaše taj su pogrom opravdavali tezom da ‘osobe s invaliditetom nemaju život dostojan življenja’.

Nacistički program Aktion TK dvadeset je godina istraživao filmski redatelj Cameron S. Mitchell, u suradnji s članovima svoje obitelji, te svoja otkrića ovjekovječio u hvaljenom i nagrađivanom dokumentarcu ‘Disposable Humanity’. Redatelj Mitchell osobe s invaliditetom opisuje kao prvu skupinu žrtava ubijenih u Holokaustu, ali posljednje koje će se pamtiti. Bio je, kako sam kaže, zbunjen koliko se malo o znalo o programu Aktion T4 koji će kasnije postati temelj sustavnog ubijanja Židova.

– Brisanje osoba s invaliditetom prisutno je na svakoj razini kroz cijelu povijest – rekao je Mitchell.

– Spomenik za žrtve programa Aktion T4 izgrađen je u Berlinu tek 2011. godine, što je osobe s invaliditetom učinilo posljednjom skupinom žrtava koja je prepoznata u centru grada. Drugi primjer toga je proces u Nürnbergu gdje žrtve s invaliditetom nisu bile u fokusu porote jer ih nisu smatrali žrtvama koje bi se smatrale ljudskim bićima. Jako sam zabrinut što ne znamo za ovu povijest i stoga smo dužni da je ponovimo, pa i ovako u filmu. Moramo zaštititi najranjivije, jer su oni prva prečka na društvenim ljestvama. Osobe s invaliditetom su kanarinac u rudniku ugljena za fašističke režime – zaključuje Mitchell, ogorčeno, možda i stoga što i članovi njegove obitelji imaju različite oblike invaliditeta.

Njegovi roditelji David Mitchell i Sharon Snyder znanstvenici su koji su dobar dio svojih karijera posvetili studiju o invaliditetu. Njihov doprinos u stvaranju filma ‘Disposable Humanity’ golem je i značajan, uz sve ostalo i zato što su pomogli u istraživanju nacističke medijske propagande u kojoj se neprestano ponavljalo da su osobe s invaliditetom skupina koja je bila (sic!) prijetnja društvu.

U okviru projekta ENVIRO Zavod za poduzetništvo, turizam i mlade Brežice uspostavlja prvi turistički proizvod namijenjen osobama s invaliditetom u regiji. Kako bi se osiguralo da proizvod uistinu odgovara potrebama svih korisnika, terensko testiranje održat će se 27. i 28. siječnja 2026. godine. Testiranju će prisustvovati i novinar In Portala, a uoči toga donosimo razgovor s Damjanom Radanovičem, predstavnikom organizatora projekta

Za početak, možete li nam predstaviti projekt ENVIRO – kome je namijenjen i tko su partneri?

–Projekt ENVIRO – Doživljaj održivog turizma za poticanje prekograničnih promjena naglašava važnost dugoročnog i međukulturnog partnerstva između Slovenije i Hrvatske. Istodobno razvijamo atraktivan turistički proizvod temeljen na inovativnom konceptu povezivanja turizma, okoliša i energetike.

Projekt doprinosi zajedničkim ciljevima obiju država u području klimatskih mjera, energetske tranzicije, održivog razvoja, zaštite prirode, obrazovanja, turizma te povezivanja ljudi i lokalnih zajednica.

U sklopu projekta uspostavit ćemo dva interpretacijska doživljajna centra – jedan u Sloveniji i jedan u Hrvatskoj. Centri će biti međusobno povezani te nadopunjeni edukativnim i promotivnim sadržajima dostupnima i osobama s različitim vrstama invaliditeta.

Partneri na projektu su: Općina Brežice (vodeći partner), Zavod za poduzetništvo, turizam i mlade Brežice, Sveučilište u Mariboru – Fakultet energetike, Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju te Turistička zajednica grada Zaprešića.

U kojoj je fazi projekt trenutačno?

-Projekt službeno završava 28. veljače 2027. godine, a trenutačno se nalazimo u završnoj fazi provedbe. Vanjski radovi na interpretacijskim centrima privode se kraju, a uskoro započinje i uređenje unutarnjih prostora. Paralelno s time, stručni tim intenzivno radi na razvoju svih projektnih sadržaja.

U okviru projekta Zavod za poduzetništvo, turizam i mlade Brežice i Turistička zajednica grada Zaprešića zajednički razvijaju poseban turistički proizvod za osobe s invaliditetom pod nazivom ‘Most energije’.

Hoće li dvodnevno testiranje dati realnu procjenu pristupačnosti cijelog turističkog proizvoda?

–Nažalost, ne u potpunosti. Oba interpretacijska centra još nisu u cijelosti dovršena niti opremljena, pa kompletno iskustvo zasad nije moguće doživjeti u punom opsegu. Ipak, sudionici će moći razgledati centre izvana te će im oni biti detaljno predstavljeni.

Kao alternativu posjetu interpretacijskom centru u Brežicama, omogućit ćemo stručno vođeni obilazak hidroelektrane, čime sudionicima želimo ponuditi kvalitetan i sadržajan program.

Pilotnim testiranjem očekujemo vrijedan uvid u pristupačnost ostalih pružatelja usluga, kao i bolje razumijevanje prednosti i ograničenja električnog kombija prilagođenog osobama s invaliditetom te pripadajuće opreme.

Koliko je testiranje u stvarnim uvjetima važno za razvoj kvalitetnog i pristupačnog turističkog proizvoda?

-Takav način testiranja iznimno je važan. U kombinaciji s povratnim informacijama korisnika, pruža realan uvid u to koliko je destinacija u praksi doista pristupačna, funkcionalna i prilagođena različitim potrebama.

Cilj je planirane aktivnosti iz teorije prenijeti u stvarno okruženje, gdje reakcije sudionika pomažu uočiti detalje koji tijekom planiranja možda nisu bili vidljivi – od organizacijskih izazova do konkretnih pitanja pristupačnosti.

Posebnu pažnju posvećujemo i sadržaju ponude, a ne samo infrastrukturi. Sva mišljenja sudionika, pozitivna i kritična, pažljivo ćemo analizirati i ugraditi u konačnu verziju turističkog proizvoda.

Koje prepreke ili izazove očekujete tijekom testiranja?

-Svi izazovi koji se pojave dobrodošli su, jer je svrha pilotnog testiranja upravo pravodobno prepoznavanje mogućih poteškoća. Do završetka projekta imamo dovoljno vremena da uočene nedostatke otklonimo, sadržaje nadopunimo ili dodatno unaprijedimo pojedine segmente.

Na taj način osiguravamo da konačni proizvod bude funkcionalan i primjeren svim skupinama osoba s invaliditetom, ali i drugim korisnicima.

Tko se mogao prijaviti na testiranje i je li dopuštena pratnja?

-Svjesni smo da invaliditet ne obuhvaća samo tjelesna ograničenja. Turistički proizvod osmišljen je inkluzivno i otvoren osobama s različitim vrstama invaliditeta. Prilagodbe namijenjene osobama s tjelesnim oštećenjima u praksi koriste i starijim osobama, roditeljima s dječjim kolicima te svima kojima je potrebno sigurnije i pristupačnije okruženje. Pratnja je, naravno, dopuštena.

Povezuje li projekt ENVIRO uspješno održivi turizam, pristupačnost i prekograničnu suradnju?

-Apsolutno. U okviru projekta nabavljen je električni kombi prilagođen osobama s invaliditetom te indukcijska slušna petlja za potrebe turističkog vođenja. Prijevoz e-kombijem na relaciji Brežice – Zaprešić poboljšava povezanost destinacija i smanjuje ovisnost o javnom prijevozu, što je česta prepreka dostupnom turizmu.

Također su nabavljeni električni bicikli, a razvija se i mobilna aplikacija koja će objediniti sadržaje oba centra i turističku ponudu destinacije Brežice – Zaprešić u jedinstveno, pregledno i korisnicima prilagođeno iskustvo.

Kako ovakav turistički proizvod utječe na uključenost osoba s invaliditetom i percepciju pristupačnog turizma?

-Utjecaj je značajan. Pristupačni turizam sve se više prepoznaje kao strateški segment koji doprinosi ukupnoj kvaliteti i održivosti turističke ponude. Prilagodbe pozitivno utječu i na starije osobe, obitelji s djecom, osobe s privremenim ozljedama i druge posjetitelje.

Posebno je važno aktivno uključivanje osoba s invaliditetom u faze planiranja i testiranja, jer njihove povratne informacije omogućuju razvoj rješenja koja su doista primjenjiva i dugoročno održiva.

U tom kontekstu, 10. i 11. veljače 2026. godine organiziramo dvodnevnu konferenciju ‘I mi putujemo – Hrvatska i Slovenija bez prepreka’, koja će okupiti ključne dionike i otvoriti dijalog o inkluzivnom i odgovornom turizmu.

Koji je najvažniji rezultat koji bi testiranje trebalo donijeti?

–Najvažniji rezultat je razvoj sadržaja koji su uistinu prilagođeni korisnicima i njihovim stvarnim potrebama, kao i pravodobno ispravljanje eventualnih nedostataka. Ključno nam je da osobe s invaliditetom budu aktivni sudionici u oblikovanju turističkog proizvoda, jer njihovo iskustvo najbolje pokazuje što u praksi funkcionira.

Na taj način inkluzivna usluga postaje više od tehničke dostupnosti – ona postaje cjelovito, sigurno i ugodno korisničko iskustvo.