Pojam ‘rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti’ odnosi se na osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada
Poslušaj članak
Prema najnovijim podacima Eurostata, Grad Zagreb nalazi se među 15 europskih regija s najmanjim udjelom stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti (U NUTS2 klasifikaciji nalaze se 244 europske regije). S udjelom od 11,1 posto stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. godini, Zagreb je u odnosu na 2021. godinu napredovao za 11 mjesta.
– Želimo u Zagrebu postići visoku razinu socijalne kohezije, koja je posebno važna u razdobljima globalne nesigurnosti i narušenog društvenog povjerenja. Ovi podaci pokazuju da doista i stojimo bolje od velike većine regija u Europskoj uniji, a da su naše aktivnosti prepoznate vidljivo je i iz činjenice da smo 2024. godine ponijeli titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti – poručio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Podaci Eurostata na žalost pokazuju i izrazito odstupanje Zagreba u odnosu na druge hrvatske regije. U Sjevernoj Hrvatskoj udio stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti iznosi 18,3 posto (110. mjesto), u Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto (174. mjesto), dok u Panonskoj Hrvatskoj taj udio doseže poražavajućih 31 posto (218. mjesto). Prema tom pokazatelju regija Panonske Hrvatske (u kojoj se nalaze Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) nalazi se na samom dnu Europske unije, među regijama s najvećim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti.
– Prošle sam godine preuzeo i ulogu ‘povjerenika u sjeni’ za socijalna pitanja ispred mreže Eurocities, zajedno s gradonačelnicom Firence, Sarom Funaro, kako bismo što aktivnije sudjelovali u definiranju europskih politika za smanjenje siromaštva i bolju društvenu koheziju. Kontinuirano pratimo životni standard sugrađana te prilagođavamo usluge i naknade stvarnim potrebama – dodao je gradonačelnik Tomašević.
Pojam ‘rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti’ odnosi se na osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Svaka osoba se u statistici broji samo jednom, neovisno o tome ispunjava li više kriterija. Riječ je o glavnom pokazatelju kojim Europska unija prati ostvarenje ciljeva u području smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti do 2030. godine.
– U borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti najveću ulogu ima razvoj kvalitetnih i dostupnih javnih usluga, od vrtića, preko socijalnih usluga za starije sugrađane i osobe s invaliditetom, do široke mreže primarne zdravstvene skrbi. Svatko od nas u nekom trenutku u životu treba podršku i pomoć, bilo zbog bolesti, nezaposlenosti ili drugih okolnosti, i želimo da Grad Zagreb ima gustu mrežu usluga kako bi svatko te periode lakše prebrodio – zaključila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima
Trešnjevački plac od sljedećeg petka, 17. travnja više neće biti samo jutarnja stanica za kupnju namirnica. Svakog petka pretvara se u Špica Plac, novi afterwork koncept koji na zapad grada dovodi kombinaciju street fooda, DJ programa i večernjeg druženja, u terminu od 18 do ponoći.
Na južnom dijelu tržnice postavlja se prostor s lounge zonama, ambijentalnom rasvjetom i središnjim koktel barom te Beer Gardenom, a fokus je na gastro sadržaju i opuštenom druženju zbog kojeg će dolazak imati smisla svaki put iznova.
U projektu sudjeluje preko 15 poznatih zagrebačkih ugostitelja koji petkom izlaze iz svojih restorana i lokala te donose par jasno definiranih jela, bez preklapanja ponude. To znači da će se na jednom mjestu paralelno moći probati sve; od steakova u street food varijanti, sushija i pašte iz koluta sira, preko azijskih i meksičkih jela, do vege opcija i slastica. Ponuda pića uključuje craft piva (Mlinarica, Varionica, Zmajsko, Medvedgrad…), vina i koktele kroz centralni bar.
Dio jelovnika razvija se direktno iz onoga što je taj dan dostupno na placu, pa koncept zadržava vezu s tržnicom i lokalnim OPG-ovima “od polja do stola”, ali u formatu koji je prilagođen večernjem izlasku; brz, street food i sharing friendly.
Glazbeni program temelji se na DJ setovima i neformalnoj, afterwork atmosferi, s naglaskom na jazz, funk, house i srodne žanrove, bez koncertnog formata, kako bi se zadržao kontinuitet druženja tijekom večeri.
Iako koncepti koji kombiniraju tržnice i večernji sadržaj već postoje u Zagrebu i drugim gradovima, Špica Plac fokus stavlja na kvartovski kontekst Trešnjevke i redoviti tjedni ritam, s ciljem stvaranja stabilnog mjesta okupljanja koje ne ovisi o jednokratnim događanjima.
Projekt se održava u dva ciklusa: od travnja do kraja srpnja te ponovno od rujna do jeseni, uz model u kojem se dio ugostitelja rotira svaki petak, čime se održava dinamika i stalna promjena sadržaja.
Špica Plac realizira se u suradnji s Tržnicama grada Zagreba i Gradom Zagrebom, a iza njega stoji Svibanj Projekt, tim poznat po Adventu na Europskom trgu i programu koji je u Zagrebu postavio standard svakodnevnog DJ i koncertnog sadržaja u adventskom periodu.
Ako je suditi po konceptu, Trešnjevka dobiva format koji cilja upravo ono što metropoli treba, redoviti, tjedni izlazak petkom prilagođen svim generacijama koji ne počinje u ponoć, nego odmah nakon posla.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima. Detaljne informacije o gastro ponudi, ugostiteljima i programu pratite na IG, FB i Tik Tok profilima Špica Placa.
Grad Zagreb pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji pothodnika na Aveniji Marina Držića, u zoni tramvajskih stajališta sjeverno od petlje. Radovi će osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti prvi put osigurati izravan i neometan pristup tamošnjem pothodniku i tramvajskim stajalištima.
„Rekonstrukcija pothodnika dio je sustavnih ulaganja u unapređenje pristupačnosti javne infrastrukture u Zagrebu, pri čemu je prilagodba pothodnika i prometnih površina jedan od ključnih preduvjeta sigurnog i samostalnog kretanja osoba s invaliditetom, starijih osoba i drugih građana smanjene pokretljivosti“, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,55 milijuna eura bez PDV-a. Početak radova očekuje se na jesen, a trajat će devet mjeseci.
Središnji dio projekta čini ugradnja četiri dizala koja će ukloniti prepreke u pristupu. Dizala će biti postavljena na svim ključnim točkama: dva uz ulazna stubišta na zapadnoj i istočnoj strani pothodnika te dva koja će omogućiti izravan pristup tramvajskim stajalištima.
Rekonstrukcija obuhvaća i cjelovito uređenje pješačkih površina, uz izgradnju rampi za guranje bicikala duž stepenica. Uredit će se nova ograda i rukohvati, a posebna pažnja posvetit će se ugradnji taktilnih površina za slijepe i slabovidne osobe te obnovi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Postojeće energetski neučinkovite svjetiljke zamijenit će se novim LED svjetiljkama koje će poboljšati vidljivost i osjećaj sigurnosti.
U Zagrebu više od 15 posto stanovnika živi s invaliditetom. Upravo zato Grad kontinuirano ulaže u unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora – od prilagodbe pothodnika i prometne infrastrukture, preko proširenja prava na besplatan javni prijevoz i obnove voznog parka ZET-a, nabavom novih prilagođenih kombi vozila za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, do nabave niskopodnih tramvaja i autobusa, sve s ciljem osiguravanja sigurnijeg, dostupnijeg i ravnopravnijeg kretanja gradom.
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec obišla je radove na rekonstrukciji objekta u Ulici Jurja Dalmatinca, koji će biti namijenjen pružanju socijalnih usluga za djecu i odrasle s poremećajima iz spektra autizma (PSA)
Poslušaj članak
Nova lokacija djelovat će u sklopu Centra za autizam te će pružati usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške za 40 djece i mladih, kao i dnevni boravak za 30 odraslih osoba s PSA.
– Sustavno ulažemo u širenje mreže podrške i povećavamo dostupnost socijalnih usluga za osobe s PSA. To uključuje razvoj infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta te ulaganje u edukaciju stručnjaka. Time želimo pridonijeti kvalitetnoj integraciji osoba s PSA u zajednicu i pružiti usluge koje im omogućavaju dostojanstven i ispunjen život u Zagrebu – naglasila je zamjenica Dolenec.
Centar za autizam ima ključnu ulogu u tom sustavu. Grad Zagreb pritom ulaže napore u reguliranje djelatnosti socijalne skrbi u Centru kroz licenciranje prostora u kojima se nude socijalne usluge, kako bi objekti u kojima borave korisnici zadovoljavali sve potrebne uvjete za pružanje tih usluga.
Radovi na ovom objektu su krenuli u rujnu, a uključuju pojačanje konstrukcije, redizajn pročelja te uređenje okoliša i vanjske rasvjete. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,85 milijuna eura, a završetak radova i opremanja očekuje se krajem ljeta. Početak pružanja usluga na ovoj novoj lokaciji očekujemo u jesen ove godine.
U tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole za kapitalni projekt Centar za autizam – Oporovec, vrijedan 40 milijuna eura, koji će imati 48 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina i tri skupine predškolskog odgoja i obrazovanja. Ugovor o sufinanciranju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti naći će se na sljedećoj sjednici Gradske skupštine.
Osim ulaganja u Centar za autizam, Grad Zagreb u protekle je tri godine značajno investirao i u druge ustanove koje pružaju socijalne usluge za osobe s poremećajima iz spektra autizma, poput Malog doma, Centra za neovisno življenje ZAC i Centra Silver.
Također, Grad Zagreb razvija i digitalne alate za podršku mentalnom zdravlju, uz web portal Mentalno zdravlje Grada Zagreba, od 2025. godine je uspostavljen i portal namijenjen pružanju informacija, podrške i usmjeravanja obiteljima djece s teškoćama u razvoju Rana intervencija.