Cilj projekta Youth Impact jest osvijestiti položaj mladih osoba s oštećenjem vida, njihove potrebe, prepreke s kojima se susreću te mogućnosti za njihovo aktivnije uključivanje u društvo

Hrvatski savez slijepih je 20. siječnja 2026. godine organizirao  webinar pod nazivom ‘Nevidljive prepreke, vidljiva rješenja: Uključivanje osoba s oštećenjem vida’, a sve u sklopu međunarodnog projekta Youth IMPACT. Sudionike je kroz webinar vodila Srđana Šimac.

U području rada s mladima sve se češće susreću organizacije i institucije koje do sada nisu imale priliku komunicirati ili surađivati s osobama s oštećenjem vida.  Zato ovakvi susreti, webinari i javne kampanje predstavljaju prvi kontakt s relevantnim informacijama, iskustvima i potrebama ove skupine.

 I jedni i drugi – i iskusne organizacije i one koje tek ulaze u ovo područje – iznimno su dobrodošli. Ovakva razmjena znanja i iskustava je dodatna vrijednost projekta, jer omogućuje da se čuju primjeri dobre prakse, ali i pitanja na koja zajedno pronalaze odgovore.

Webinar je tek zagrebao svu širinu i dubinu problematike koja prati uključivanje mladih osoba s oštećenjem vida. Riječ je o složenoj temi o kojoj se može i treba govoriti znatno opširnije. Upravo zato organizatori sudionike potiču da im se u slučaju dodatnih ili specifičnih pitanja, obrate i nakon ovog webinara putem e-maila Hrvatskom savezu slijepih, kako bi ih mogli uputiti na odgovarajuće izvore ili stručnjake.

Webinar se, kao što je već spomenuto, provodi u sklopu međunarodnog projekta Youth Impact, koji provodi Hrvatski savez slijepih u partnerstvu s organizacijama iz regije – iz Slovenije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine – kao i s istraživačkim centrom Empasis iz Italije. Sve partnerske organizacije provode slične edukativne aktivnosti u svojim zemljama, čime se znanje i iskustva šire na razini cijele regije.

Cilj projekta Youth Impact jest osvijestiti položaj mladih osoba s oštećenjem vida, njihove potrebe, prepreke s kojima se susreću te mogućnosti za njihovo aktivnije uključivanje u društvo.

Iako jedan projekt ili jedan webinar ne mogu promijeniti cjelokupni sustav, oni predstavljaju važan korak prema dugoročnim promjenama. Projekt je trenutno otprilike na polovici provedbe, traje do kraja godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi oko 372 tisuće eura.

Projekt se usmjerava na dva ključna aspekta: jačanje kapaciteta organizacija koje rade s mladima i s mladim osobama s oštećenjem vida te osnaživanje samih mladih osoba.

 U sklopu projekta provedeno je međunarodno istraživanje kako bi se dobio realan uvid u trenutačno stanje, a rezultat toga bit će i priručnik s praktičnim smjernicama za prilagodbu aktivnosti osobama s oštećenjem vida, kako bi mogle ravnopravno sudjelovati.

Osim toga, projekt obuhvaća i izradu priručnika o pravima i zakonskom okviru te aktivnosti vezane uz mobilnost mladih osoba s oštećenjem vida – putovanja, učenje i druženje – čiji će javni pozivi uskoro biti objavljeni.

Jedan od glavnih ciljeva javne kampanje u sklopu projekta jest utjecati na predrasude koje su i dalje prisutne u društvu. Iako se često čini da predrasude ne postoje ili da su rijetke, dublja analiza pokazuje da su one i dalje snažno ukorijenjene.

Kampanja ima za cilj povećati razinu znanja, osobito među institucijama i stručnjacima koji do sada nisu radili u ovom području, ali imaju motivaciju i volju napraviti prve korake prema uključivanju.

Naglasak nije na velikim, sustavnim promjenama koje često zahtijevaju dugotrajan politički i administrativni proces, već na konkretnim koracima koje svaka institucija ili organizacija može poduzeti odmah – danas ili sutra – kako bi stvorila inkluzivnije okruženje.

U Hrvatskoj je evidentirano oko 22.000 osoba s invaliditetom zbog oštećenja vida, što čini prevalenciju od približno 6 na 1.000 stanovnika. Iako je u posljednjim godinama vidljiv napredak u području socijalnog uključivanja, i dalje postoje značajni izazovi.

Socijalna izolacija, ograničena neovisnost i smanjena mobilnost često utječu na slabiju uključenost u obrazovni sustav, zapošljavanje i društvene aktivnosti. Sudjelovanje mladih osoba s oštećenjem vida u društveno-političkom životu i procesima donošenja odluka i dalje je vrlo ograničeno, što je problem koji se, doduše, odnosi i na mlade općenito.

Na tržištu rada mlade osobe s oštećenjem vida suočavaju se s brojnim preprekama: niskom zapošljivošću, predrasudama poslodavaca, nedovoljno prilagođenim radnim mjestima te neusklađenošću obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Sve to čini proces zapošljavanja znatno zahtjevnijim.

U posljednjih nekoliko godina došlo je do važnih pomaka u zakonodavnom okviru. Zakon o osobnoj asistenciji, koji je u primjeni od 2024. godine, uveo je uslugu videćeg pratitelja kao zakonsko pravo osoba s oštećenjem vida. Time se znatno povećava samostalnost, neovisnost i aktivna uloga mladih osoba u svakodnevnom životu, obrazovanju i zapošljavanju.

Zakon o inkluzivnom dodatku omogućuje pokrivanje povećanih troškova života koji proizlaze iz invaliditeta, poput prilagodbe obrazovnih materijala, nabave asistivne tehnologije ili troškova prijevoza. U kombinaciji, ovi zakoni mladim osobama ne nude samo podršku, već i priliku – da planiraju, razvijaju vještine i aktivno sudjeluju u društvu.

Važnu ulogu ima i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji predviđa prilagodbe radnog mjesta, subvencije plaća i druge mjere koje olakšavaju zapošljavanje.

Unatoč pozitivnim pomacima, i dalje postoje brojne prepreke. One uključuju nedovoljno modernizirane obrazovne programe, neprilagođena radna mjesta, nedostatak informacija među poslodavcima, ali i izazove na osobnoj razini, poput motivacije i razvoja kompetencija.

Osim objektivnih prepreka, značajnu ulogu igraju i stereotipi – primjerice uvjerenje da su osobe s oštećenjem vida nemoćne ili neefikasne na radnom mjestu. Takvi stavovi često proizlaze iz nedostatka iskustva i informacija te se mogu prevladati edukacijom i izravnim kontaktom.

Ključno je usmjeriti se na ravnopravan pristup, u kojem se osobe s oštećenjem vida ne zapošljavaju isključivo zbog invaliditeta, već zbog svojih znanja, vještina i doprinosa koji mogu ponuditi. Razvoj kompetencija, samopouzdana osobna prezentacija i fokus na vlastite snage jednako su važni kao i prilagodbe sustava.

Primjer dobre prakse i uspješnog funkcioniranja poslovno i privatno dao je zaposlenik Hrvatskog saveza slijepih Matko Kosovec.

-Radim u savezu šest mjeseci i sva tehnologija mi je prilagođena jer sam slabovidan, imam 6 posto ostatka vida. Koristim kombinaciju velikog ekrana i čitača ekrana.

Često koristim skeniranje, odnosno slikanje, dokumenata i zoom, u restoranima primjerice kad je u pitanju jelovnik ili cjenik.

U slobodno vrijeme igram pikado s govornom jedinicom u njemu i kad gađate uređaj vam kaže koji ste broj pogodili, a ako ste promašili kaže vam gdje ste otprilike pogodili – ispričao je Matko.

Uključivanje mladih osoba s oštećenjem vida zahtijeva suradnju institucija, organizacija i samih mladih osoba. Projekti poput Youth Impacta pokazuju da promjene jesu moguće, osobito kada se znanje dijeli, predrasude propituju, a konkretni koraci poduzimaju. Iako je put dug, svaki mali pomak doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva u kojem svi imaju priliku sudjelovati ravnopravno.