Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad

‘Soba čuda’, kabinet senzorne integracije za djecu s teškoćama, koji je udruga OSI uredila u prostoru Narodne knjižnice Vlado Gotovac, otvorena je u petak, pri čemu je najavljeno i osnivanje Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama u Sisku.

Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad.

– Zahvaljujemo Petrinji na gostoprimstvu, ali sretni smo što smo se vratili kući. Sada će biti lakše našoj djeci i njihovim roditeljima – rekao je predsjednik udruge OSI Sisačko-moslavačke županije Nikica Mračić.

Izvršna direktorica udruge Snježana Tomašević izrazila je zadovoljstvo novouređenim prostorom i suvremenom opremom koja će koristiti djeci u terapijskom radu.

– Ovo je važan korak u integraciji djece s posebnim potrebama – istaknula je dodavši kako kabinet trenutno koristi pedesetak djece, dok novi prostor ima kapacitet za još stotinjak korisnika.

Kabinet senzorne integracije opremljen je uz pomoć Grada Siska, UNICEF-a i brojnih donatora te sponzora. Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić poručio je kako će nastaviti zajedno raditi za dobrobit djece.

– Prihvatili smo inicijativu udruge i pokrećemo projekt osnivanja Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Sisačko-moslavačka županija jedna je od pet županija koja još nema takav centar, no vjerujem da ćemo uz pomoć Vlade uspjeti ostvariti taj cilj. Grad Sisak osigurat će zemljište, prostor i potrebnu infrastrukturu – rekao je Orlić.

Dug 625 metara i 38 metara širine, most će imati četiri prometne trake, tramvajsku prugu, pješačke i biciklističke staze. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura bez PDV-a

Gradnja Jarunskog mosta nije samo jedan od najambicioznijih projekata Gradske uprave koju vodi gradonačelnik Tomislav Tomašević sa zamjenicima, riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Zagrebu unazad nekoliko desetljeća.

Jarunski most povezat će Trešnjevku – jug i Novi Zagreb – zapad u koridoru produžene Vrapčanske ulice te tako omogućiti golemo rasterećenje prometa u metropoli. Dug 625 metara i 38 metara širine, most će imati četiri prometne trake, tramvajsku prugu, pješačke i biciklističke staze. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura bez PDV-a, a gradonačelnik Tomašević se nada da bi se dio troškova mogao pokriti iz EU fondova. Kako bilo, sredstva za gradnju mosta bit će svakako osigurana, dijelom iz gradskog proračuna, dijelom kreditima razvojnih banaka.

– Već na jesen očekujemo konačni izgled mosta, a posebno me veseli to što su imovinsko-pravni odnosi gotovo u potpunosti riješeni. Jarunski most strateški je ključan infrastrukturni projekt jer će omogućiti širenje tramvajske mreže, uključujući prometno povezivanje s budućom Nacionalnom dječjom i Sveučilišnom bolnicom u Blatu – rekao je gradonačelnik Tomašević.

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu

Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju,  psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.

Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.

– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju  izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja  – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.