Svaki prijeđeni korak simbol je podrške, razumijevanja i solidarnosti s osobama koje žive s epilepsijom te podsjetnik da zajedničkim djelovanjem možemo mijenjati stavove, razbijati predrasude i stvarati inkluzivnije društvo

Poslušaj članak

Međunarodna kampanja ’50 milijuna koraka za epilepsiju’ u organizaciji Hrvatske udruge za epilepsiju i ove godine potiče kretanje, zdrav život i aktivno sudjelovanje građana, ali i otvoreni razgovor o epilepsiji, njezinim izazovima i potrebama oboljelih.

Šetnja po Park šumi Dotrščina je 1. veljače 2026. godine, a okupljanje počinje u 11 sati ispred spomenika na ulazu u park.

Svaki prijeđeni korak simbol je podrške, razumijevanja i solidarnosti s osobama koje žive s epilepsijom te podsjetnik da zajedničkim djelovanjem možemo mijenjati stavove, razbijati predrasude i stvarati inkluzivnije društvo.

Aktivnost će trajati 2-3 sata, a za sigurnost i vođenje šetnje pobrinuti će se Planinarsko društvo Izletnik.

Šetnja je namijenjena svim dobnim skupinama – dođite sami, s obitelji, prijateljima ili kućnim ljubimcima. Tempo će biti lagan i prilagođen svima. Za šetnju se možete prijaviti ovdje.

Organizatori najavljuju i skori Međunarodni dan epilepsije te Nacionalni dan oboljelih od epilepsije, koje će i ove godine obilježiti drugog ponedjeljka u veljači.

Tim povodom pozivaju sve zajednice, institucije i građane da se zajednički uključe u akciju ‘Osvijetlimo epilepsiju’. Prošle godine desetine gradova diljem Hrvatske osvijetlile su svoje znamenitosti ljubičastom bojom, bojom podrške i solidarnosti s osobama koje žive s epilepsijom, čime je poslana snažna poruka razumijevanja i zajedništva. Upravo tu poruku žele dodatno proširiti i ove godine.

Obilježavanje će se održati u ponedjeljak, 9. veljače 2026. godine, a središnja aktivnost bit će osvjetljavanje javnih i kulturnih znamenitosti ljubičastom bojom, bojom svijesti o epilepsiji.

Građane i institucije organizatori pozivaju da predlože lokalnim vlastima osvjetljavanje znamenitosti, organiziraju lokalne inicijative i događaje podrške, podijele fotografije i videozapise osvijetljenih lokacija na društvenim mrežama uz hashtagove #OsvijetlimoEpilepsiju i #EpilepsyDay te da pozovu prijatelje, obitelj, kolege i sugrađane da se pridruže i šire svijest o epilepsiji.

Ovom zajedničkom akcijom žele poslati jasnu poruku da osobe s epilepsijom nisu same te da društvo koje zna i razumije može pružiti veću sigurnost, podršku i jednake prilike za uključivanje svih svojih članova.

Projekt pruža konkretnu, višerazinsku i individualiziranu podršku osobama s invaliditetom – osobito onima koje su dugotrajno nezaposlene ili se prvi put susreću s tržištem rada

Centar za razvoj vrijednosti provodi projekt ‘Inkluzivno poduzetništvo – nastavak širenja dobre prakse poticanja poduzetništva i zapošljavanja osoba s invaliditetom’, usmjeren na jačanje zapošljivosti, poduzetničkih vještina i profesionalne neovisnosti osoba s invaliditetom i mladih.

O ciljevima, aktivnostima i dosadašnjim iskustvima razgovarali smo sa stručnim timom centra – Marijom Tomić Priener, izvršnom direktoricom, Marijanom Maljković, koordinatoricom projekta, te Julijom Tenšić, administratoricom na projektu.

Udruga Centar za razvoj vrijednosti djeluje u skladu s motom ‘Od dječjeg osmjeha do životnog uspjeha’, a njezina je vizija postati prepoznatljivo mjesto pružanja različitih usluga djeci s teškoćama u razvoju, njihovim obiteljima te odraslim osobama s invaliditetom. Temelj djelovanja udruge je individualizirani pristup, uz poseban naglasak na konkretne i prilagođene usluge koje odgovaraju stvarnim potrebama korisnika.

Misija Centra usmjerena je na povećanje društvene uključenosti osoba s invaliditetom kroz pružanje usluga u zajednici, čime se doprinosi većoj kvaliteti života, samostalnosti i neovisnosti njihovih korisnika.

Projekt koji odgovara na stvarne prepreke

Projekt ‘Inkluzivno poduzetništvo – nastavak širenja dobre prakse poticanja poduzetništva i zapošljavanja osoba s invaliditetom’ dvogodišnji je projekt financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a provodi se u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – područnim uredima Zagreb i Sisak.

Njegova svrha je odgovoriti na dugotrajne i sustavne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju pri zapošljavanju i ulasku u poduzetništvo – od predrasuda poslodavaca i nedostatka prilagođenih radnih mjesta do manjka radnog iskustva, informacija i podrške u razvoju profesionalnih i poduzetničkih vještina.

Dugoročni cilj projekta je olakšati i unaprijediti uključivanje osoba s invaliditetom i mladih na tržište rada ili u poduzetništvo kroz razvoj znanja, vještina i poduzetničkih potencijala, čime se doprinosi smanjenju njihove nezaposlenosti.

Širok spektar aktivnosti i individualna podrška

Projekt obuhvaća niz međusobno povezanih aktivnosti, među kojima se ističu radionice ‘Otkrivanje i pretvaranje poduzetničkih potencijala u vlastiti posao’, Škola za mlade poduzetnike i stručnjake, info dani o zapošljavanju i poduzetništvu osoba s invaliditetom, okrugli stolovi, motivacijske večeri uz film i razgovor s poduzetnicima s invaliditetom, kao i individualno savjetovanje za profesionalni razvoj.

Posebno su važne grupe podrške za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom, koje doprinose jačanju samopouzdanja, motivacije i mentalne otpornosti, te medijska kampanja ‘Pokreni se i zaposli se’, usmjerena na podizanje svijesti javnosti. Kao inovativan alat razvija se i priručnik ‘Moj vizualni životopis’, koji osobama s invaliditetom omogućuje prilagođeno i učinkovitije predstavljanje kompetencija poslodavcima.

Od teorije do stvarnih prilika

Projekt pruža konkretnu, višerazinsku i individualiziranu podršku osobama s invaliditetom – osobito onima koje su dugotrajno nezaposlene ili se prvi put susreću s tržištem rada. Kroz savjetovanje, edukacije i praktične alate sudionici razvijaju zapošljive kompetencije, socijalne i komunikacijske vještine te dobivaju jasnije karijerne smjernice.

Razvoj poduzetničkih potencijala pritom ima ključnu ulogu, jer osobama s invaliditetom omogućuje stvaranje vlastitih prilika za zapošljavanje. Pokretanjem vlastitog posla jača se financijska neovisnost, društvena uključenost i dugoročna sigurnost, a problem nezaposlenosti rješava se održivim i tržišno utemeljenim rješenjima.

Primjeri dobre prakse i osnaživanja

Kao posebno vrijedan primjer dobre prakse ističe se rad grupa podrške, gdje su sudionici u sigurnom okruženju mogli otvoreno govoriti o posljedicama dugotrajne nezaposlenosti. Razmjena iskustava pokazala se iznimno osnažujućom i potaknula aktivnije sudjelovanje u ostalim projektnim aktivnostima.

Velik interes iskazan je i za individualno karijerno savjetovanje, kroz koje sudionici prepoznaju vlastite potencijale i pronalaze profesionalni put u skladu sa svojim interesima i mogućnostima. Također, tijekom radionica o poduzetništvu uočen je velik broj kvalitetnih i inovativnih poslovnih ideja, kojima projekt pruža potrebnu podršku u razradi i realizaciji.

Uloga medija i važnost inkluzivnog poduzetništva

Inkluzivno poduzetništvo otvara prostor jednakih mogućnosti osobama s invaliditetom, koje su u postojećim poticajnim programima često nedovoljno prepoznate kao posebna ciljana skupina. Razvoj prilagođenih programa, mentorskih mreža, inkluzivnih poduzetničkih hubova i financijske podrške ključan je za sustavno jačanje poduzetničke kulture među osobama s invaliditetom.

U tom procesu iznimno važnu ulogu imaju mediji i šira javnost. Mediji mogu razbijati stereotipe, podizati svijest i promovirati pozitivne primjere, dok društvena podrška stvara okruženje u kojem se potencijali osoba s invaliditetom prepoznaju, vrednuju i aktivno podržavaju.

Projekt Centra za razvoj vrijednosti pokazuje da inkluzivno poduzetništvo nije samo socijalna mjera, već ulaganje u održivo, pravedno i otvoreno tržište rada – u kojem svatko ima priliku razviti svoj puni potencijal

Cilj projekta Youth Impact jest osvijestiti položaj mladih osoba s oštećenjem vida, njihove potrebe, prepreke s kojima se susreću te mogućnosti za njihovo aktivnije uključivanje u društvo

Hrvatski savez slijepih je 20. siječnja 2026. godine organizirao  webinar pod nazivom ‘Nevidljive prepreke, vidljiva rješenja: Uključivanje osoba s oštećenjem vida’, a sve u sklopu međunarodnog projekta Youth IMPACT. Sudionike je kroz webinar vodila Srđana Šimac.

U području rada s mladima sve se češće susreću organizacije i institucije koje do sada nisu imale priliku komunicirati ili surađivati s osobama s oštećenjem vida.  Zato ovakvi susreti, webinari i javne kampanje predstavljaju prvi kontakt s relevantnim informacijama, iskustvima i potrebama ove skupine.

 I jedni i drugi – i iskusne organizacije i one koje tek ulaze u ovo područje – iznimno su dobrodošli. Ovakva razmjena znanja i iskustava je dodatna vrijednost projekta, jer omogućuje da se čuju primjeri dobre prakse, ali i pitanja na koja zajedno pronalaze odgovore.

Webinar je tek zagrebao svu širinu i dubinu problematike koja prati uključivanje mladih osoba s oštećenjem vida. Riječ je o složenoj temi o kojoj se može i treba govoriti znatno opširnije. Upravo zato organizatori sudionike potiču da im se u slučaju dodatnih ili specifičnih pitanja, obrate i nakon ovog webinara putem e-maila Hrvatskom savezu slijepih, kako bi ih mogli uputiti na odgovarajuće izvore ili stručnjake.

Webinar se, kao što je već spomenuto, provodi u sklopu međunarodnog projekta Youth Impact, koji provodi Hrvatski savez slijepih u partnerstvu s organizacijama iz regije – iz Slovenije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine – kao i s istraživačkim centrom Empasis iz Italije. Sve partnerske organizacije provode slične edukativne aktivnosti u svojim zemljama, čime se znanje i iskustva šire na razini cijele regije.

Cilj projekta Youth Impact jest osvijestiti položaj mladih osoba s oštećenjem vida, njihove potrebe, prepreke s kojima se susreću te mogućnosti za njihovo aktivnije uključivanje u društvo.

Iako jedan projekt ili jedan webinar ne mogu promijeniti cjelokupni sustav, oni predstavljaju važan korak prema dugoročnim promjenama. Projekt je trenutno otprilike na polovici provedbe, traje do kraja godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi oko 372 tisuće eura.

Projekt se usmjerava na dva ključna aspekta: jačanje kapaciteta organizacija koje rade s mladima i s mladim osobama s oštećenjem vida te osnaživanje samih mladih osoba.

 U sklopu projekta provedeno je međunarodno istraživanje kako bi se dobio realan uvid u trenutačno stanje, a rezultat toga bit će i priručnik s praktičnim smjernicama za prilagodbu aktivnosti osobama s oštećenjem vida, kako bi mogle ravnopravno sudjelovati.

Osim toga, projekt obuhvaća i izradu priručnika o pravima i zakonskom okviru te aktivnosti vezane uz mobilnost mladih osoba s oštećenjem vida – putovanja, učenje i druženje – čiji će javni pozivi uskoro biti objavljeni.

Jedan od glavnih ciljeva javne kampanje u sklopu projekta jest utjecati na predrasude koje su i dalje prisutne u društvu. Iako se često čini da predrasude ne postoje ili da su rijetke, dublja analiza pokazuje da su one i dalje snažno ukorijenjene.

Kampanja ima za cilj povećati razinu znanja, osobito među institucijama i stručnjacima koji do sada nisu radili u ovom području, ali imaju motivaciju i volju napraviti prve korake prema uključivanju.

Naglasak nije na velikim, sustavnim promjenama koje često zahtijevaju dugotrajan politički i administrativni proces, već na konkretnim koracima koje svaka institucija ili organizacija može poduzeti odmah – danas ili sutra – kako bi stvorila inkluzivnije okruženje.

U Hrvatskoj je evidentirano oko 22.000 osoba s invaliditetom zbog oštećenja vida, što čini prevalenciju od približno 6 na 1.000 stanovnika. Iako je u posljednjim godinama vidljiv napredak u području socijalnog uključivanja, i dalje postoje značajni izazovi.

Socijalna izolacija, ograničena neovisnost i smanjena mobilnost često utječu na slabiju uključenost u obrazovni sustav, zapošljavanje i društvene aktivnosti. Sudjelovanje mladih osoba s oštećenjem vida u društveno-političkom životu i procesima donošenja odluka i dalje je vrlo ograničeno, što je problem koji se, doduše, odnosi i na mlade općenito.

Na tržištu rada mlade osobe s oštećenjem vida suočavaju se s brojnim preprekama: niskom zapošljivošću, predrasudama poslodavaca, nedovoljno prilagođenim radnim mjestima te neusklađenošću obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Sve to čini proces zapošljavanja znatno zahtjevnijim.

U posljednjih nekoliko godina došlo je do važnih pomaka u zakonodavnom okviru. Zakon o osobnoj asistenciji, koji je u primjeni od 2024. godine, uveo je uslugu videćeg pratitelja kao zakonsko pravo osoba s oštećenjem vida. Time se znatno povećava samostalnost, neovisnost i aktivna uloga mladih osoba u svakodnevnom životu, obrazovanju i zapošljavanju.

Zakon o inkluzivnom dodatku omogućuje pokrivanje povećanih troškova života koji proizlaze iz invaliditeta, poput prilagodbe obrazovnih materijala, nabave asistivne tehnologije ili troškova prijevoza. U kombinaciji, ovi zakoni mladim osobama ne nude samo podršku, već i priliku – da planiraju, razvijaju vještine i aktivno sudjeluju u društvu.

Važnu ulogu ima i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji predviđa prilagodbe radnog mjesta, subvencije plaća i druge mjere koje olakšavaju zapošljavanje.

Unatoč pozitivnim pomacima, i dalje postoje brojne prepreke. One uključuju nedovoljno modernizirane obrazovne programe, neprilagođena radna mjesta, nedostatak informacija među poslodavcima, ali i izazove na osobnoj razini, poput motivacije i razvoja kompetencija.

Osim objektivnih prepreka, značajnu ulogu igraju i stereotipi – primjerice uvjerenje da su osobe s oštećenjem vida nemoćne ili neefikasne na radnom mjestu. Takvi stavovi često proizlaze iz nedostatka iskustva i informacija te se mogu prevladati edukacijom i izravnim kontaktom.

Ključno je usmjeriti se na ravnopravan pristup, u kojem se osobe s oštećenjem vida ne zapošljavaju isključivo zbog invaliditeta, već zbog svojih znanja, vještina i doprinosa koji mogu ponuditi. Razvoj kompetencija, samopouzdana osobna prezentacija i fokus na vlastite snage jednako su važni kao i prilagodbe sustava.

Primjer dobre prakse i uspješnog funkcioniranja poslovno i privatno dao je zaposlenik Hrvatskog saveza slijepih Matko Kosovec.

-Radim u savezu šest mjeseci i sva tehnologija mi je prilagođena jer sam slabovidan, imam 6 posto ostatka vida. Koristim kombinaciju velikog ekrana i čitača ekrana.

Često koristim skeniranje, odnosno slikanje, dokumenata i zoom, u restoranima primjerice kad je u pitanju jelovnik ili cjenik.

U slobodno vrijeme igram pikado s govornom jedinicom u njemu i kad gađate uređaj vam kaže koji ste broj pogodili, a ako ste promašili kaže vam gdje ste otprilike pogodili – ispričao je Matko.

Uključivanje mladih osoba s oštećenjem vida zahtijeva suradnju institucija, organizacija i samih mladih osoba. Projekti poput Youth Impacta pokazuju da promjene jesu moguće, osobito kada se znanje dijeli, predrasude propituju, a konkretni koraci poduzimaju. Iako je put dug, svaki mali pomak doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva u kojem svi imaju priliku sudjelovati ravnopravno.